Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina obmanuo je hrvatske poljoprivrednike kada se prije nekoliko tjedana pohvalio s velikim uspjehom natječaja za Mjere 4 iz Programa ruralnog razvoja. Jakovina je krajem prošlog mjeseca objavio da se na natječaj prijavilo više od 1200 zainteresiranih poljoprivrednika koji bi trebali dobiti potpore u visini od 2,6 milijardi kuna. Jakovina se na konferenciji za medije hvalio kako je za natječaj za Mjeru 4 broj zahtjeva i potpore koje su poljoprivrednici zatražili jednak iznosu koji je sveukupno zatražen za sve IPARD mjere nakon 21 provedenog natječaja, tijekom šestogodišnje provedbe IPARD-a. Međutim, prema informacijama koje je Nacional dobio od izvora bliskom Ministarstvu poljoprivrede, velika većina prijavljenih poljoprivrednika ostat će bez očekivanih potpora jer u Ministarstvu nisu predvidjeli ovako veliki broj prijava i nisu osigurali dovoljno sredstava za Mjeru 4. Isti izvor tvrdi da je Ministarstvo poljoprivrede za ovaj natječaj osiguralo samo 640 milijuna kuna te da će zbog toga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) krenuti u izradu rang liste pomoću koje bi se odredilo tko će od prijavljenih dobiti sredstva iz Mjere 4.

Takvim raspletom najviše će biti pogođeni mali i srednji poljoprivrednici jer se očekuje da će većina potpora biti dodijeljena velikim poljoprivrednim tvrtkama, dok će oni mali ponovno ostati bez državnog novca. Naime, u cijeloj 2014., kao ni u prvom dijelu ove godine nije bio raspisan niti jedan natječaj za potpore Ministarstva poljoprivrede te je zbog toga bio i tako veliki interes za natječaj za Mjeru 4. Ministarstvo poljoprivrede za ovaj je natječaj osiguralo 640 milijuna kuna, od kojih 85 posto dolazi iz sredstava Europske unije, dok je preostalih 15 posto osigurano iz državnog proračuna.

[quote_box_center]

• Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina svojom lošom politikom potkopava šanse premijera Zorana Milanovića da na parlamentarnim izborima osvoji drugi mandat

• Loša priprema Mjere 4 pokazuje da u Ministarstvu poljoprivrede rade nestručni ljudi koji nisu u stanju predvidjeti potrebe malih i srednjih hrvatskih poljoprivrednika

[/quote_box_center]

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je dobila financijsku omotnicu vrijednu 373 milijuna eura godišnje za plaćanja u poljoprivredi i taj je novac podijeljen na desetak različitih mjera, za koje će biti raspisani natječaji. Iako Europska unija ne traži da novac bude fiksno raspoređen po mjerama, po Nacionalu dostupnim informacijama, u Ministarstvu su upravo to odlučili napraviti te su za Mjeru 4 odmah u početku namijenili već spomenutih 640 milijuna kuna, što je zbog velikog broja prijava mnogo manje od potrebnih 2,6 milijardi kuna. Naš izvor tvrdi da je loša priprema Mjere 4 primjer koji pokazuje da u Ministarstvu poljoprivrede rade nestručni ljudi koji nisu u stanju predvidjeti potrebe hrvatskih poljoprivrednika.

Zbog nesposobnosti tog dijela ljudi koji rade u Ministarstvu poljoprivrede, na kraju će opet najviše štete imati mali poljoprivrednici koji ionako jedva preživljavaju. Za prijavu na natječaj za Mjeru 4 poljoprivrednici su potrošili novac za konzultante, izradu projekta i projektnu dokumentaciju, a ako se krene u rangiranje zbog nedovoljnog iznosa predviđenih potpornih sredstava i oni ne budu izabrani za poticaje, taj novac im nitko neće vratiti. Tako će oni najsiromašniji još jednom biti prevareni, dok će najbogatije, velike poljoprivredne tvrtke dobiti veliki novac od države i Europske unije. Osnovna potpora iznosi predviđena Mjerom 4 iznosi 50% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta, ali ona može iznositi do čak 90% u određenim slučajevima. Primjerice, dodatne postotke potpore dobivaju projekti mladih poljoprivrednika ili kada se projekt provodi u područjima s prirodnim ograničenjima. Dodatne bodove nose zajednički projekti, kada više korisnika provodi jedan projekt te projekti koji pridonose očuvanju okoliša ili se odnose na ekološku poljoprivredu.

Da bi moglo doći do rangiranja prijavljenih na natječaj, Nacionalu je potvrđeno i iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Iz te su Agencije potvrdili da trenutno provjeravaju pravovremenost i valjanost zahtjeva te udovoljavaju li propisanim uvjetima i kriterijima, a potom će biti određen i broj bodova sukladno kriterijima odabira te iznos prihvatljivih troškova pojedinih zahtjeva.

“Tek nakon svih provedenih kontrola i provjere ukupnog traženog iznosa potpore, ako ima dovoljno raspoloživih sredstava za sve korisnike, APPRRR će izdati odluke po završetku administrativne kontrole svakog pojedinačnog zahtjeva za potporu (Odluka o dodjeli sredstava ili Odluka o odbijanju). Ako nema dovoljno raspoloživih sredstava za sve korisnike, APPRRR će izdati odluke po završetku administrativne kontrole svih zaprimljenih Zahtjeva za potporu (Odluka o privremenoj raspodjeli sredstava ili Odluka o odbijanju). Za sve korisnike koji su primili odluke u situaciji kada nema dovoljno raspoloživih sredstava, konačna Rang lista će se formirati završetkom postupka rješavanja prigovora prema potrebi ponovne administrativne kontrole pozitivno riješenih prigovora, a temeljem koje će APPRRR donijeti konačne odluke”, stoji u odgovoru Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, iz kojeg je vidljivo da postoji mogućnost da neće biti dovoljno sredstava za sve zainteresirane i da će se u tom slučaju formirati rang lista.

Ovaj propust čelnih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede posljednji je u nizu odluka koje direktno štete malim poljoprivrednicima koji posljednjih nekoliko godina žive na rubu opstanka i kojih je svakim danom sve manje, usprkos tome što je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju dobila veliku financijsku injekciju za poljoprivredu. Nesposobnost ljudi u ovom Ministarstvu vidljiva je i u slučaju dodjele državnog zemljišta stočarima koja je bez natječaja započela 20. travnja ove godine. Promjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu koja to omogućava u Saboru je provedena gotovo bez ikakve rasprave, a nakon što su donesene promjene, neki lokalni dužnosnici HDZ-a su se hvalili i sebi pripisivali zasluge za usvajanje tih promjena.

FOTO: Davor Javorović/PIXSELL

Nacional je u posjedu dokumentacije Agencije za poljoprivredno zemljište prema kojoj je određeno koliko bi koja tvrtka trebala od države dobiti zemljišta. Naš izvor blizak Ministarstvu poljoprivrede tvrdi da se na tom popisu nalaze i tvrtke koje su bliske s HDZ-om, što otvara mogućnost političke trgovine između ljudi u Ministarstvu i HDZ-a kako bi se usvojile promjene zakona i kako bi neke tvrtke što lakše došle do državnog zemljišta. Tvrtke koje su navodno bliske HDZ-u, a koje su se našle na popisu Agencije za poljoprivredno zemljište su Širjan, Vetkoop i Agropromet. Po podacima iz tablica tvrtki Širjan nedostaje 346 hektara zemljišta, tvrtki Vetkoop oko 200 hektara, a Agroprometu 138 hektara. Osim što se na popisu nalaze tvrtke bliske HDZ-u, tvrdi se i da će od države zemlju dobiti i tvrtke koje su pod kontrolom ljudi koji su navodno zadužili ministra poljoprivrede Jakovinu, kao što su Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito i Mirko Ervačić, kojeg se povezuje s tvrtkama Bovis i Osatina grupa. Ove tri tvrtke su prema dokumentaciji koja je u posjedu Nacionala najveći mogući dobitnici dodjele državnog zemljišta. Tvrtka Žito tako bi trebala dobiti oko 3500 hektara zemljišta, Osatina grupa oko 920 hektara, a isto toliko zemljišta trebala bi dobiti i tvrtka Bovis. Zanimljivo da se na popisu za državnu dodjelu zemljišta nalazi i tvrtka nestalog zagorskog tajkuna Božidara Gorupa, Gorup stočarstvo koja bi trebala dobiti oko 360 hektara državnog zemljišta. Tvrdi se i da neki poduzetnici na sumnjive načine pokušavaju doći do novih hektara državnog zemljišta, iako već u svojem vlasništvu imaju desetke tisuća hektara zemlje. Tako se tvrdi da Pipunić preko svojih tvrtki u vlasništvu već ima oko 20 tisuća hektara zemljišta, a da je nakon što je država odlučila dodijeliti zemlju hrvatskim stočarima, prebacio stoku na tvrtke koje nemaju zemlje kako bi od države dobio nove površine.

Zbog cijelog je slučaja oko dodijele državnog zemljišta predsjednik HSS-a Branko Hrg od predsjednika Vlade Zorana Milanovića zatražio i ostavku ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, optužujući ga za nesposobnost, nerad i “mutne poslove s podjelom državnog poljoprivrednog zemljišta”. “Ministarstvo poljoprivrede želi raspodijeliti velike površine zemlje bez provedbe natječaja po modelu ‘tko prvi do zemlje, njegova je’. To je mutan posao koji se želi prikriti lošim i ustavno upitnim zakonom”, ustvrdio je na konferenciju za novinare održanoj krajem travnja predsjednik HSS-a Branko Hrg. Ono što je u cijelom slučaju dodijele zemljišta najsumnjivije i ono što poljoprivrednici najviše zamjeraju ministru poljoprivrede je to da državna zemlja može biti dodijeljena i onima koji do sada nisu bili vlasnici zemlje. Davanje hektara u zakup isključivo domicilnom stanovništvu, odnosno obiteljskim gospodarstvima, novi sustav bodovanja gospodarskog programa, jasniji kriteriji izravne dodjele zemljišta stočarima, obvezan javni poziv za zakup, jasnija definicija tko je mladi poljoprivrednik tek su neki od zahtjeva poljoprivrednih udruga i Zajednice županija koje Ministarstvo poljoprivrede i Vlada nisu prihvatili. Neki poljoprivrednici čak su takvu najavljenu izravnu dodjelu državnih hektara stočarima bez zemlje nazvali tempiranom bombom. Zbog svih ovih činjenica mali poljoprivrednici s pravom strahuju da se u ovoj kampanji opet nastoji pogodovati velikim igračima da raspačaju ostatak državne zemlje, na štetu nezaštićenih i nemoćnih malih i srednjih proizvođača. Tvrdi se da su među tim igračima i pojedinci koji su zadužili Jakovinu, što je navodno također u pozadini te odluke.