Prošloga tjedna Visoki upravni sud presudio je da je nova odluka o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelje u Zagrebu zakonita i time odbacio žalbe udruga roditelja odgojitelja kojima će se od 1. travnja naknada smanjiti na iznos minimalne plaće u Hrvatskoj. “Prema ocjeni Suda, navodi podnositelja kojima se ukazuje na formalnu nezakonitost nisu osnovani”, istaknuto je u obrazloženju presude pročitane na sjednici Visokog upravnog suda.

U Gradu ne kriju zadovoljstvo tom odlukom, koja se odnosi na 5380 korisnika novčane pomoći. Iz mjere će u listopadu izići oko 55 posto korisnika i time će Grad uštedjeti oko 165 milijuna kuna koje će biti preusmjerene u proširenje kapaciteta vrtića.

S druge strane, udruge roditelja odgojitelja ne kriju nezadovoljstvo takvom odlukom i najavljuju da će protiv nje tražiti pravnu zaštitu Ustavnog suda. I predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić razočarana je presudom jer, po njenim riječima, nije osigurala pravnu zaštitu obitelji koje se brinu o 20 tisuća djece u Zagrebu. Najavila je da će udruge roditelja odgojitelja protiv takve presude Visokog upravnog suda zatražiti pravnu zaštitu na Ustavnom sudu

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s novom pročelnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, bivšom pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović. Pravnica s iskustvom rada u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, kao i u Ministarstvu vanjskih poslova, obnašala je dužnost zamjenice pravobraniteljice za djecu od 2006. do 2010. godine. Od 2010. do 2013. bila je predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj, sve do imenovanja na dužnost pučke pravobraniteljice 2013. godine, na mandat od osam godina. Godine 2015. izabrana je za predsjedanje Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), na mandat od tri godine s početkom od ožujka 2016. Iako je vladajuća većina redovito odbijala njena godišnja izvješća, Lora Vidović je na poziciji pučke pravobraniteljice u svojim analizama rada institucija uporno upozoravala na različite anomalije – od relativizacije zločina NDH do odnosa granične policije prema migrantima.

NACIONAL: Kako komentirate prošlotjednu odluku Visokog upravnog suda o mjeri roditelj odgojitelj? Je li bila očekivana, nakon prvog fijaska Grada?

Mi smo se, naravno, nadali takvoj odluci Suda jer smo cijelo vrijeme bili uvjereni u ispravnost svoje odluke. Zadovoljni smo činjenicom da je presuda u meritumu takva kakva jest, kao i da će financijska sredstva koja su do sada bila usmjerena u manji krug primatelja sada biti preusmjerena daleko većem broju korisnika, prije svega djeci. To će nam omogućiti i da u relativno kratkom roku osiguramo univerzalnu dostupnost dječjih vrtića svoj djeci u Gradu Zagrebu, što je jedan od prioriteta ove gradske uprave.

NACIONAL: Ovo je vrlo osjetljiva tema koju su stranke u opoziciji, uključujući i HDZ, iskoristile za različite političke obračune. No postavlja se pitanje – ako je to tako efikasna demografska mjera, zašto onda nije uvedena na nacionalnoj razini?

Meni je kao pročelnici Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom jako teško komentirati političku dinamiku – kako u Gradu Zagrebu tako i na razini države. Ono što mogu reći jest da je takva mjera, koja u cilju ostvarivanja određenih financijskih benefita u svojoj biti de facto zabranjuje djeci pohađanje vrtića, a roditeljima – a to su u 90 posto slučajeva majke odnosno žene – da se zaposle i uđu na tržište rada, duboko nepravedna i vrlo nesocijalna.

NACIONAL: Udruge roditelja odgojitelja očekivano su se digle na zadnje noge i najavljuju ustavne tužbe. Među njima ima dosta žena koje su izjavile da su u želji da prošire obitelj, dale otkaz. Ja ću sad biti malo subjektivna – i ja imam veliku obitelj i četvero djece i nikad mi nije palo na pamet dati otkaz. Zašto bi zaposlene majke plaćale drugima koje ne žele raditi da ostanu kod kuće?

Pokušat ću odgovoriti na vaše pitanje iz jedne posve neutralne i nepristrane pozicije, a čini mi se da je takvu poziciju zauzeo i Sud u svom odlučivanju. Kao što znamo, zbog odluke o uvođenju mjere roditelj-odgojitelj, neke žene su se odlučile ne zapošljavati i ne slati djecu u vrtić. Na temelju toga te obitelji su imale neka očekivanja da će tako moći biti sve do 15. godine najmlađeg djeteta.

Upravo je zato Visoki upravni sud odredio duži prijelazni rok korisnicima da se prilagode na činjenicu da se ta mjera mijenja i postupno ukida. U tom smislu sud je napravio test razmjernosti. Zato je Grad Zagreb produljio rok za prilagodbu i uveo kompenzacijske mjere, što je Sud prihvatio i donio presudu u našu korist. Dakle, korisnice te mjere sada u duljem periodu mogu upisivati djecu u vrtić i koristiti različite kompenzacijske mjere vezane uz njihovo uključivanje na tržište rada. Sud je, osim toga, utvrdio i da se tu ne radi o pravu. Ne postoji pravo na takav novčani dodatak, već se radilo o privilegiji, jednoj odluci bivšeg gradonačelnika koja nije utemeljena ni na jednom zakonu.

NACIONAL: Najjednostavnije rečeno, radilo se o populističkoj mjeri kojom su se kupovali glasovi.

Ono što ja mogu reći jest da tu Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja smatram vrlo odgovornom i u tom smislu zaista sam ohrabrena presudom Visokog upravnog suda.

NACIONAL: Kao što ste već spomenuli, prema originalnoj mjeri te su žene trebale biti izvan tržišta rada do 15. godine najmlađeg djeteta. Dakle, trebale bi eventualno početi raditi s pedeset, kada su praktički nezapošljive. Kako je moguće podržavati takve mjere u 21. stoljeću?

Doista, to uključivanje na tržište rada u dobi od 55 ili 50 godina puno je teže nego s 25 ili 30. Također, moram napomenuti da je situacija na tržištu rada trenutno takva da svatko tko traži posao, može ga i naći pa je to izuzetno povoljna situacija za sve one korisnice koje će uskoro izaći iz Mjere. Međutim, uključenost žena u tržište rada nije izuzetno važna samo za njihovo ekonomsko osamostaljivanje i osnaživanje, nego i za ekonomsku snagu obitelji. Dakle, pitanje uključenosti žena na tržište rada je pitanje ravnopravnosti žena uopće, kako bi se izjednačile u svojim pravima s muškarcima. A izuzetno je važno i kao mjera borbe protiv dječjeg siromaštva.

‘Korisnice te mjere sada u duljem periodu mogu upisivati djecu u vrtić i koristiti različite kompenzacijske mjere vezane uz njihovo uključivanje na tržište rada’, kaže Lora Vidović. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: S druge strane, djeca ne idu u vrtić iako su preporuke EU-a da djeca što ranije kreću u predškolsko obrazovanje radi bolje socijalizacije. I taj dio je s mjerom roditelj-odgojitelj izostao, a gradonačelnik tvrdi da će 165 milijuna kuna koje će Grad ukidanjem mjere uštedjeti, biti utrošeno na nove vrtiće. Pa, hoće li?

Spomenuli ste europske preporuke. To su i preporuke iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine u dijelu koji se odnosi na obrazovne politike. Osim toga, već jako dugo sva znanstvena istraživanja pokazuju koliko je uključivanje djece u predškolski odgoj važno za njihovo kasnije obrazovanje, kao i općenito za njihove ishode u životu i uključenost u društvo, a osobito djece siromašnih roditelja i djece s teškoćama u razvoju. Što je veća uključenost što mlađe djece u predškolski odgoj, to je veći kasniji povrat te, ako hoćete, „investicije“ društva. Cilj je ove gradske uprave i što prije dostići univerzalnu dostupnost dječjih vrtića u Gradu Zagrebu, kao što sam već spomenula. To znači da će, kada se izgrade svi predviđeni kapaciteti dječjih vrtića, svako dijete imati svoje mjesto u gradskom vrtiću. To sigurno neće biti moguće već ove jeseni, ali nadam se da će do kraja mandata ove gradske vlasti situacija biti znatno bolja nego što je danas. Što se tiče tih 165 milijuna kuna koje ste spomenuli, radi se o svoti koja je već planirana u ovogodišnjem proračunu.

NACIONAL: A da je Visoki upravni sud odlučio drugačije?

Da je Visoki upravni sud odlučio drugačije, moralo bi se rebalansom iznalaziti sredstva. Mi smo vjerovali da će odluka biti ovakva i zato je i prilikom planiranja proračuna taj iznos usmjeren u izgradnju vrtića. Prošle godine trošak mjere je iznosio 524 milijuna kuna, a 2024. to će biti 90 milijuna kuna. To je zaista velika razlika i značajna sredstva koja će, kada se ulože ne samo u izgradnju vrtića već i u povećanje kvalitete usluge i uvjeta rada djelatnika u vrtićima, biti nešto što će osjetiti svaka obitelj s malom djecom u Zagrebu. Naravno da se to ne može ostvariti preko noći. No to je tema na vrhu prioriteta ove gradske uprave. Puno napora ulaže se upravo kako bi se ostvario taj cilj, a to je da se otvori što više vrtića u što kraćem roku.

NACIONAL: Problem je u tome što se vrtiće nije gradilo dvadeset godina dok je broj djece rastao, a osim toga, oni su skupi za obitelji s više djece. Najbolja demografska mjera su jeftini i dostupni vrtići – postoji li namjera da vrtići postanu dostupni svima, osim što će ih biti više?

Naravno da ne mogu govoriti o cijenama vrtića u Hrvatskoj, ali znam da su cijene vrtića u Zagrebu niže nego u mnogim drugim gradovima. Cijena vrtića koju roditelji plaćaju u Zagrebu povoljnija je nego u mnogim drugim sredinama, a za veliki broj djece i potpuno besplatna.

NACIONAL: Nova gradska vlast, koja više i nije tako nova, izložena je kritikama stranaka desnice koje vas optužuju za neljudski odnos i nebrigu prema demografskoj obnovi. Međutim, sporna mjera ionako nije dala očekivane rezultate jer koliko je poznato, nije došlo do porasta broja rođene djece?

Točno, ta mjera nije ostvarila očekivane rezultate, odnosno, nije dovela do povećanog broja novorođene djece, ali je istovremeno, kao što sam rekla, djeci čiji su roditelji bili korisnici te mjere onemogućila pohađanje vrtića. Činjenica jest da je Zagreb bio jedini grad u Hrvatskoj koji je donio takvu mjeru – dakle, nijedan drugi grad, općina ni županija nisu slijedili taj primjer. Zašto je tako? Da je mjera bila dobra, vjerojatno bi je prihvatili i drugi. No ono što se za Grad Zagreb može reći jest da su fiskalni kapaciteti koji su bili usmjeravani prema korisnicima te mjere zapravo ciljali relativno mali broj djece. Ipak je u javnom interesu da obuhvat korisnika bude što veći.

NACIONAL: Udruge roditelja odgojitelja na čelu sa Željkom Markić najavile su ustavnu tužbu. Što očekujete od Ustavnog suda, može li on srušiti tu odluku Visokog upravnog suda?

Naravno da svatko tko je nezadovoljan odlukom Visokog upravnog suda može koristiti svoje pravo na pravne lijekove, no ne vjerujem u izmjenu odluke. Vjerujem da će u relativno kratkom periodu svi građani Zagreba, neovisno o tome koliko imaju djece, ostvariti pravo da ona idu u vrtić i budu uključena u predškolsko obrazovanje.

NACIONAL: Jeste li spremni na kritike koje će sasvim sigurno dolaziti ne samo iz redova opozicije, već i nevladinih udruga? Ili na prosvjede ispred Gradskog poglavarstva, kakve ste već imali?

Kritike su dio svakog posla i postoje da se iz njih nešto nauči. Mi ćemo i dalje raditi maksimalno predano i s primarnim motivom zaštite javnog interesa i općeg dobra. U tome se nećemo dati obeshrabriti.

NACIONAL: Nakon osam godina na mjestu pučke pravobraniteljice, je li vam sada lakše ili teže?

Svaki posao je i lak i težak na svoj način. Uhodavam se, zanimljivo je u svakom slučaju.

NACIONAL: Dobili ste mega-ured koji objedinjuje i socijalu, i branitelje, i zdravstvo. Gdje ima najviše problema?

Zaboravili ste tome dodati i osobe s invaliditetom i demografiju. Problema, naravno, ima, radi se o resorima koji brinu o najranjivijim skupinama našeg društva. Upravo zato nije dobro nikoga posebno izdvajati, a ne bih se osvrtala ni na naslijeđene probleme; uostalom, svoju ulogu vidim kroz predlaganje poboljšanja, učinkovitije upravljanje i proširenje usluga i mjera koje su prvenstveno usmjerene našim korisnicima. Svjesna sam da me čeka, s jedne strane, kontinuirana borba u smislu zagovaranja njihovih prava, a da s druge strane postoje i proračunom zadani financijski okviri. No tu odgovornost sam preuzela i vjerujem da ću odgovoriti na zahtjeve koje sam, prije svega, sama sebi postavila. Ono što vidim kao izazov i svojevrstan teret jest činjenica da svjedočimo energetskoj krizi, inflaciji i brojnim drugim događajima koji utječu na osjećaj sigurnosti građana i imaju posljedice za društvo u cjelini, a onda ne moram ni spominjati što to znači za najsiromašnije, za osobe s invaliditetom i druge naše najranjivije sugrađane. Pored toga, tu je i poslijepotresna obnova zdravstvenih ustanova, koja je zahtjevna kako u administrativnom tako i u organizacijskom smislu. Ipak, važno je ići prema tom konačnom cilju, odnosno, dovođenju tih objekata u bolje i kvalitetnije stanje od onog u kojem su bili prije potresa.

NACIONAL: U vašem resoru je i zdravstvo. Po svemu sudeći, čini se da će Dječja bolnica Srebrnjak izgubiti milijune eura koje je dobila za realizaciju europskog projekta Translacijskog centra. Gradnja je stala, projekt je pred fijaskom. Kako komentirate tu situaciju – zar nova gradska vlast nije mogla učiniti više da taj vrijedni projekt ne propadne?

Kad je ova gradska uprava preuzela dužnost, projekt je već dugo stajao na mjestu zbog poznatih nesuglasica projektnog time i prethodne gradske uprave. Tada se izgubilo vrijeme koje više nije bilo moguće nadoknaditi s obzirom na europske rokove. A uz to je i izvođač radova jednostrano raskinuo ugovor. Tada je postalo jasno da se projekt ni teoretski ne može završiti u financijskoj perspektivi 2014.-2020. u kojoj je trebao biti završen.

Grad Zagreb je stoga još krajem svibnja prošle godine podržao Dječju bolnicu Srebrnjak u podnošenju Iskaza interesa za nastavak provedbe projekta CCTM u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Već je poznato i da smo prošloga tjedna imali sastanak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na kojem su bili predstavnici svih nadležnih tijela – Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, SAFU-a, Dječje bolnice, voditeljice Projekta, konzultanata te nas iz Grada Zagreba na kojem smo dogovorili kako ćemo pristupiti faziranju projekta.

Dokumentacija za izmjenu prijave projekta je u izradi i čim bude dovršena, a nadamo se da će to biti u najskorijem roku, Dječja bolnica Srebrnjak podnijet će zahtjev za faziranje. Nakon toga je na Ministarstvu odluka hoće li taj zahtjev prihvatiti i poslati Europskoj komisiji, koja donosi konačnu odluku.

NACIONAL: Druga gradska bolnica je Sveti Duh, u kojoj su sve donedavno svi ginekolozi imali priziv savjesti i nisu željeli obavljati legalne prekide trudnoće. Nedavno je otvorena nova operacijska sala – je li se sada situacija tamo promijenila?

Od listopada 2022. u KB-u Sveti Duh, prvi put od 2015., obavljaju se pobačaji na zahtjev do 10. tjedna trudnoće čime se ženama pruža njihovo zakonom zajamčeno pravo. Svjesna obveze pružanja te zdravstvene usluge, nova uprava bolnice osigurala je određene organizacijske promjene, oformljen je stručni tim i u bolnici žene mogu ostvariti tu zdravstvenu uslugu bez problema. U Klinici za ginekologiju i porodništvo u ovom trenutku ima dovoljno liječnika koji nemaju priziv savjesti. To je također važno postignuće ove gradske uprave.

NACIONAL: Najavljeno je i osnivanje Centra za planiranje obitelji – gdje će biti smješten, tko će u njemu raditi, kome će se najviše obraćati?

Centar za planiranje obitelji Klinike za ginekologiju i porodništvo KB-a Sveti Duh uvršten je u Program radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti za 2023. godinu, a u Proračunu Grada za tu svrhu planirano je 265.000 eura. Izrađena je projektna dokumentacija i u tijeku je postupak javne nabave za izvođača radova za uređenje. Bit će smješten u postojećim prostorima hitnog ginekološkog prijema u kojem će se ženama osigurati kvalitetni uvjeti za provođenje konzultacija, savjetovanja te postupaka planiranja obitelji. Takvim novim  uslugama želimo osigurati adekvatno informiranje i osnaživanje žena, podršku ostvarenju njihovih reproduktivnih prava kao i prava na izbor.