Pučka pravobraniteljica Lora Vidović govorila je uoči sutrašnjeg Međunarodnog dana ljudskih prava za N1 o ljudskim pravima u Hrvatskoj tijekom pandemijske 2020. godine.

“Teško je govoriti o napretku u kontekstu svega što se događalo, mislim pritom na pandemiju”, kazala je pravobraniteljica. Rekla je da se nazadovalo nije, ali se tapkalo u mjestu ipak jest.

“Podsjećam da novi Zakon o socijalnoj skrbi čekamo već godinama uz izričito obrazloženje Vlade da bi imao negativne fiskalne učinke. Još prošle godine siromaštvo osoba starije životne dobi poraslo je u odnosu na 2018. za dva posto”, kazala je.

“Posebno je teško za one osobe starije životne dobi koje žive u samačkim kućanstvima. Preko 50 posto njih živi u riziku od siromaštva. To su stvarno porazni podaci i za njih 2020. stvarno nije donijela ništa bolje”, rekla je pravobraniteljica i istaknula stanje sa starijim stanovnicima ruralnih područja, u kojima su i inače slabo dostupne socijalne usluge, “ove godine postale još nedostupnije”.

Na novi Zakon o socijalnoj skrbi, za kojega je objasnila da je trebao biti donesen u prvoj polovici ove godine, ali je to odgođeno zbog pandemije, vratila se tijekom gostovanja kad je govorila o stanju u domovima za starije i nemoćne. Rekla je da još uvijek u domovima živi samo tri posto starijih, a da je problematika prava tih ljudi u žižu javnosti došla nakon požara u jednom domu s puno stradalih:

“Ukazalo se koliko je važan sustav nadzora. Ministarstvo komunicira da je zaposlilo 30 inspektora umjesto dosadašnjih 11. Vidjeli smo jučer vijest da su u zadnje vrijeme napravili veliki broj obilazaka i mislim da je to jako važno. Kao nekakav prvi korak svakako je važno. Nadam se da će to djelovati preventivno u prvom redu prema vlasnicima obiteljskih domova, ali naravno i privatnih, da sami razmisle kakav standard pružaju i u kakvim uvjetima im žive korisnici.”

Istaknula je i problem u vrijeme pandemije kad obitelji ne mogu posjećivati svoje članove u domovima zbog epidemijskih mjera.

“Možemo razumjeti da je to zbog njihovog zdravlja i njihove sigurnosti”, rekla je Vidović i dodala da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na preporuku njenog ureda ipak uvrstilo da u slučaju pogoršanja stanja korisnika, obitelji mogu doći u posjet umirućim članovima obitelji, unatoč koronavirusu.

“Imali smo primjer gdje su dvije kćeri unajmile građevinsku dizalicu da kroz prozor vide svog umirućeg oca. U takvim situacijama je nužno biti fleksibilan”, navela je primjer.

Za stanje s pravima nacionalnih manjina rekla je da se teško mogu primijetiti neki konkretni pomaci na bolje: “Vidjeli smo ove godine neke poruke koje su važne i dobrodošle. Ali još čekamo neke konkretne rezultate.”

Što se tiče sutrašnjeg Međunarodnog dana ljudskih prava kazala je: “UN je ove godine obilježavanje odlučio imati pod motom oporavka od pandemije, izgradnje još boljeg društva u kojem prava moraju biti u središtu oporavka. To je ono čemu se nadam i za Hrvatsku u mjesecima koji slijede.”

Za područje zdravstva kazala je da je ove godine pritužbi bilo više nego prošle: “Vidljivo je da su ove godine siromašni postali još siromašniji, a marginalizirani da su sada to još i više.”

Dio prigovora odnosi se na primarnu zdravstvenu zaštitu pacijenata koji ne mogu u čekaonice zbog epidemijskih mjera, pa čekaju vani, na kiši, hladnoći, vrućini…

“Javilo nam se dosta pacijenata koji su bili naručeni na dijagnostičke preglede u ‘Dubravi’, pa nakon što je ona postala covid bolnica, u drugim su bolnicama dobili nove termine, koji su za godinu ili dvije. Pa su propitivali takav sustav i tražili da ranije dođu na red”, navela je i to.

Pritužbe iz područja rada i zapošljavanja odnosile su se na nezaposlene, na one koji su dobili otkaz ili im otkaz prijeti zbog pandemije, ali i iz još jedne skupine:

“Javili su nam se zaposlenici mnogih javnih institucija i ustanova radi različitih nefleksibilnosti poslodavaca koji im nisu omogućavali da rade od doma iako su za to postojali svi uvjeti.”

Komentirala je i radikalizaciju društva:

“Radikalizaciju na Markovom trgu sam ja primijetila 2015., čini mi se, kada se tzv. Slavonska sokolska garda ili SSS, crnokošuljaši, postrojila pred Hrvatskim saborom. A svake godine imamo razna crnokošuljaška okupljanja.”

Govoreći o nasilju prema migrantima na granicama Hrvatske, kazala je da se načelno suradnja s državnim vlastima poboljšala, ali da i dalje neki policijski službenici proizvoljno tumače zakone i uskraćuju određene informacije.