Prošloga tjedna Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta raspravljao je o novostima u uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, kojim bi se redovito ocjenjivala situacija u svim državama članicama. U raspravi su, među ostalima, sudjelovali Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe, Rik Daems, predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Filippo Donati, predsjednik Europske mreže sudbenih vijeća, te Jonas Grimheden, voditelj programa Agencije Europske unije za temeljna prava.

Od 1. srpnja Njemačka je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem EU-a, koje će voditi pod motom “Zajedno za europski oporavak”. Inače, Njemačka je dio predsjedničkog tima u kojem su još Portugal i Slovenija. U fokusu predsjedanja bit će prevladavanje posljedica pandemije, gospodarski oporavak, konačni dogovor o višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., budući odnosi s Ujedinjenim Kraljevstvom nakon Brexita, kao i prioriteti poput klimatskih promjena, digitalizacije i uloge EU-a na globalnoj pozornici.

O tim aktualnim temama tjednik Nacional razgovarao je s predsjednikom Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Španjolcem Juanom Fernandom Lópezom Aguilarom, koji je član političke grupacije Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Zastupnik je u Europskom parlamentu od 2009. godine, a kao član Španjolske socijalističke radničke stranke bio je ministar pravosuđa u vladi premijera Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera. Od 1996. do 2007. bio je zastupnik u španjolskom parlamentu, a 2006. kandidat za predsjednika Kanarskih otoka.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rezultate parlamentarnih izbora u Hrvatskoj? Jeste li razočarani, s obzirom na to da lijeve, osobito socijaldemokratske opcije slabe diljem EU-a?

Kao predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, nemam običaj komentirati izbore u zemljama članicama. Međutim, kao član obitelji Socijalista i demokrata uvijek pažljivo pratim analize drugova iz naše političke grupacije. I u slučaju Hrvatske saslušat ću s velikim interesom objašnjenje svog kolege Tonina Picule, kojeg izuzetno poštujem. Siguran sam da će nam on pružiti uvid u situaciju u Hrvatskoj i objasniti rezultate. A rezultate svakako treba poštovati. Što se tiče slabljenja lijevih opcija – moram podsjetiti na to da naša grupacija Progresivnog saveza socijalista i demokrata posljednjih 25 godina nije u većini ni u Europskom parlamentu niti diljem EU-a. Europski pučani na vlasti su predugo. Nisam sretan zbog takve situacije, no ja sam borac i nikada ne odustajem. Mislim da svi mi – naše sestre i braća iz sestrinskih europskih stranaka – moramo raditi zajedno, rame uz rame i vratiti svoju političku obitelj na čelo europskih institucija kao vodeću snagu u europskom procesu. Iako su neke naše članice, poput njemačkog SPD-a, platile visoku cijenu zbog koalicija s konzervativcima, postoje države u kojima socijaldemokrati vode vlade, a među uspješnim primjerima svakako su Portugal i Španjolska. Na čelu njihovih vlada su sposobni premijeri koji se bore za socijaldemokratska načela unutar Europskog vijeća.

NACIONAL: Zeleno-lijeva koalicija u Hrvatskoj ostvarila je odličan rezultat. Čini se da je to trend u cijeloj Europi. Je li to poruka socijaldemokratskim strankama da se moraju reformirati?

Nitko nama ne mora davati lekcije. Mislim da sve naše članice moraju širom otvoriti oči, osluškivati svoje biračko tijelo i učiti na vlastitim greškama iz vlastitog iskustva, kao i jedni od drugih. No svjestan sam da je situacija posebno problematčna u novim zemljama članicama, među kojima je i Hrvatska koja se pridružila EU-u 2013.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je hrvatska vlada, slično kao i srpska, raspisala parlamentarne izbore usred epidemije koronavirusa samo zato što je vladajućoj stranci porastao rejting? Time nije bila ugrožena samo predizborna kampanja, već i zdravlje starijih i bolesnih građana, a dovedena je u pitanje i sama legitimnost izbora.

Jedino što mogu reći jest da svi izbori u zemljama članicama EU-a, kako bi imali legitimitet, moraju biti, bez ikakve sumnje, pravedni, legalni, slobodni i transparentni te stimulirati najveći mogući odaziv. Činjenica je da nacionalne vlade raspisuju izbore u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, ali EU se brine o tome da oni budu održani u najpouzdanijim uvjetima. U Francuskoj je, na primjer, izlaznost itekako bila smanjena zbog opasnosti od infekcije covidom-19. Međutim, politička rasprava o tome jesu li izbori u Hrvatskoj isforsirani, održani u pogrešnom trenutku i je li Vlada tu postupila neodgovorno, mora se voditi u Hrvatskoj, među hrvatskim građanima i političkim strankama i vođama. Znam da su moji kolege iz Socijaldemokratske partije bili vrlo aktivni, kao što su aktivni i u Europskom parlamentu, gdje uživaju apsolutnu podršku unutar naše političke obitelji.

NACIONAL: Prvog srpnja završilo je predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a, koje je bilo obilježeno izvanrednim okolnostima uslijed pandemije covida-19. Je li hrvatska vlada bila dovoljno vidljiva i aktivna i je li se ičim istaknula?

Kao prvo, bitno je reći da je Hrvatska najnovija članica europskog kluba i to je bilo njeno prvo predsjedanje, što svakako treba pozdraviti. Nažalost, pandemija je sve ostalo stavila na čekanje i imala veliki utjecaj na događaje koji su bili planirani te potpuno promijenila agendu predsjedanja. Pandemija, kao i katastrofalni potres koji je pogodio hrvatski glavni grad i okolicu, svakako je poremetila prioritete. Pa ipak, tijekom hrvatskog predsjedanja postignut je dogovor da se konačno pokrene Konferencija o budućnosti EU-a, što je bilo jedno od najvažnijih obećanja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kada je preuzimala dužnost. Istina je i da su tijekom hrvatskog predsjedanja europske institucije koordinirale zajednički odgovor na pandemiju covida-19 i organizirale repatrijaciju oko 650.000 europskih građana koji su se našli u trećim zemljama. Postignuta je i suglasnost za ublažavanje posljedica krize poput programa potpore za skraćeno radno vrijeme kako bi se sačuvala radna mjesta (SURE), veće fleksibilnosti u korištenju strukturnih fondova i slično. Mislim da smo pokazali da smo naučili lekciju iz velike globalne ekonomske krize 2009. Što znači da ovoga puta europske institucije nisu reagirale premalo i prekasno, već promptno i u pravom smjeru.

NACIONAL: Ipak, iako je veliko finale hrvatskog predsjedanja trebao biti Zagreb Summit – koji je na koncu zbog pandemije održan virtualno – i iako je na Summitu zemljama Zapadnog Balkana obećana europska perspektiva, proširenje se nigdje riječju ne spominje. Nije li to ipak bio fijasko?

Iako zbog pandemije Zagreb Summit nije mogao biti održan u Zagrebu, ostaje činjenica da je tijekom hrvatskog predsjedanja odblokiran proces pristupanja EU-u za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, kojima je Europsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Po mom mišljenju u tome ima zasluga hrvatskog predsjedništva. Predugo postoji taj “zamor proširenjem”, i to iz različitih razloga. Naime, veliki broj zemalja EU-a nema povjerenja u kapacitete novih članica da ispune kriterije, no usprkos tome Hrvatska je uspjela postići politički dogovor unutar Europskog vijeća da te zemlje započnu pregovore, iako datum još nije određen. To jest postignuće! Naravno da su sva predsjedanja uvijek izložena različitim kritikama, ali okolnosti u kojima se događalo hrvatsko predsjedanje doista su bile izvanredne i neočekivane.

NACIONAL: Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta raspravljao je prošloga tjedna o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, kojim bi se redovito ocjenjivala situacija u svim državama članicama. Zašto je taj mehanizam važan i je li razlog za njegovu uspostavu situacija u Mađarskoj i Poljskoj, kao i u nekim drugim novim članicama, koje EU ne uspijeva kazniti zbog kršenja temeljnih europskih vrijednosti?

To je za odbor kojim predsjedam ključno pitanje od najvećeg interesa. Da, činjenica je da smo godinama inzistirali na tome da ta takozvana “kopenhaška dilema” – koja se odnosi na demokraciju, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i vladavinu prava – mora postati istinski europski okvir za svaku zemlju članicu. Ne samo za onu koja je u pristupnom procesu, već i za one koje su već ušle u klub. To znači i prevladavanje postojeće situacije u kojoj svaki put kad izglasamo pokretanje članka 7 Lisabonskog ugovora kako bi se sankcionirale one članice čije vlade ne poštuju te temeljne europske vrijednosti, slušamo optužbe da smo ideološki i politički pristrani i da uvijek optužujemo iste države. Želimo da sve zemlje članice EU-a jednako podliježu vrijednostima i načelima sadržanima u članku 2 Povelje o temeljnim pravima EU-a, i to kroz objektivnu, redovitu i vremenski ograničenu procjenu ustavnih odredbi, zakonodavstva i njegove primjene u pojedinoj zemlji članici. Vjerujem da to može imati značajan utjecaj na vladavinu prava, ljudska prava i demokraciju. Usvojili smo taj princip, a Europska komisija ga je odobrila. Uskoro će Komisija sačiniti okvir tog mehanizma kako bismo bili sigurni da će svaka zemlja članica biti predmet procjene prema istim parametrima. U Odboru uvijek ističemo da vladavina prava nije isto što i vladanje nekom zemljom prema zakonima. Demokracija je uvijek više od puke vladavine većine. Naprotiv, demokracija znači da svaka zemlja mora zaštititi prava opozicije i omogućiti njeno djelovanje, kao i sudjelovanje u demokratskim izborima koji će joj dati priliku da preuzme vlast. Godinama analiziramo raspad pravosudnog sustava i kršenje europskih vrijednosti u Mađarskoj i Poljskoj. Obje te države nisu slučajno u proceduri pokretanja procedure primjene članka 7 Lisabonskog ugovora.

NACIONAL: Budući da zbog činjenice da se u Europskom vijeću, u kojem sjede šefovi država i vlada zemalja članica, odluke donose konsenzusom, odluka o primjeni spomenutog članka 7 i sankcioniranju problematičnih vlada u Mađarskoj i Poljskoj nije mogla biti donesena. Zašto mislite da bi ovaj mehanizam funkcionirao drugačije?

Trebao bi funkcionirati jer bi se odnosio na sve zemlje članice – i osnivačice i one koje su pristupile kasnije. Tim više što smo njime odredili da pristup novcu iz europskih fondova bude uvjetovan potpunim poštovanjem principa i načela europskih vrijednosti sadržanih u članku 2. Nije prihvatljivo da zemlje članice koje uživaju u svim prednostima koje pružaju fondovi Europske unije, istovremeno pokazuju prezir prema vladavini prava, vrijednostima pluralističke demokracije, civilnom društvu, raspodjeli vlasti i neovisnosti pravosuđa. Trebamo nešto učiniti kako bismo bili sigurni da se to više neće događati. Tu nije riječ samo o tome da Europska komisija treba odrediti kako će izgledati procedura za utvrđivanje povrede načela u okviru kompetencija Europske unije, već se tim mjerama mora osigurati poštovanje temeljnih načela u svakoj zemlji članici.

NACIONAL: Zašto mislite da Europsko vijeće neće opet blokirati taj mehanizam?

Itekako smo svjesni toga da je u arhitekturi procesa odlučivanja Europsko vijeće slaba točka. Komisija misli i djeluje europski, isto kao i Europski sud pravde, pa prema tome i većina u Europskom parlamentu, unatoč rastućem broju eurofobnih i euroskeptičnih zastupnika, uglavnom diše europski. Problem je Europsko vijeće, koje je godinama disfunkcionalno tijelo jer u njemu gotovo svaki predstavnik vlade ili države prvenstveno misli na zaštitu svoje kratkovidne i nacionalne političke agende. Mi tim mehanizmom ne želimo nikoga kažnjavati. Samo želimo imati efikasan instrument kojim bismo prisilili zemlje članice na poštovanje principa koje su prihvatili kada su prilikom ulaska u EU potpisali Lisabonski ugovor i Europsku povelju o ljudskim pravima.

NACIONAL: Koliko je pandemija covida-19 stanje demokracije i ljudskih prava u zemljama članicama stavila u drugi plan? Naime, bila je odlična isprika za to da pojedine zemlje – poput Mađarske i Slovenije, pa i Srbije koja je u proces pregovaranja – proglase izvanredno stanje, ukinu demokratske institucije i svu vlast prepuste predsjednicima vlada.

Naravno da su Europski parlament i ostale institucije EU-a izrazili svoju zabrinutost zbog takve prakse. Kao predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), mogu reći da dok smo održavali virtualne sjednice tijekom koronakrize, kao i na sjednicama u Bruxellesu na kojima su sudjelovali i neki relevantni povjerenici Europske komisije, neprestano smo isticali da su europski zakoni važni, a osobito u doba krize. Jer to predstavlja egzistencijalni test za EU u domeni prava. A to znači da moramo podsjećati zemlje članice na to da ih obvezuje Zakonik o schengenskim granicama koji je usvojio EU parlament kao zakonodavno tijelo. Razumijemo da je potrebno poduzimati izvanredne mjere u izvanrednim okolnostima s ciljem očuvanja života i zdravlja građana. Ali ne pod cijenu kršenja europskih pravila.

NACIONAL: Gospodin Orbán, međutim, ne mari za to previše.

Naravno da ne mari i zato smo na njegov slučaj više puta ukazivali i tražili akciju Europske komisije. Tražili smo da Komisija preuzme ulogu koordinatora, nadgleda sve poduzete izvanredne mjere i provjerava jesu li kompatibilne s europskim zakonima. Takve mjere, prije svega, moraju biti vremenski ograničene i ako se odnose na ograničavanje kretanja i zatvaranje granica, moraju biti u skladu s potrebama i proporcionalne situaciji. I, naravno, ne mogu biti proglašene na neodređeno vrijeme. Orbán je ukinuo ulogu mađarskog nacionalnog parlamenta, bez ikakvog vremenskog okvira, što mu omogućuje da sam vlada dekretima dok god želi. To je apsolutno neprihvatljivo.

NACIONAL: Međutim, Orbán i njegov Fidesz i dalje su članovi Europske pučke stranke, ma koliko oni prijetili da će ga izbaciti. A i hrvatski premijer Plenković ima s njim odlične veze.

Ne morate biti član nijedne političke stranke kako biste uvidjeli da je sramotno i strašno što je gospodin Orbán još uvijek član političke obitelji koja se predstavlja kao demokršćanska i proeuropska. To je sramota za Europsku pučku stranku.

NACIONAL: Uslijed pandemije covida-19 EU očekuju ekonomska kriza i recesija. Jesu li do sada usvojene mjere dovoljne da se spase europsko gospodarstvo i radna mjesta?

Osobno sam bio vrlo kritičan prema reakciji EU-a na veliku recesiju iz 2009. zato što je način na koji su se tada ponašale europske institucije bio odvratan. A to su najviše platile južne zemlje članice poput Grčke, Španjolske, Portugala, Cipra, Italije. To je bilo strašno. Zato mi se čini da se Europska komisija ovoga puta kreće u pravom smjeru, prihvativši inicijativu koja je izglasana većinom u Europskom parlamentu. A to znači da trebamo imati zajednički, europski odgovor. Trebamo ambiciozan odgovor i solidarnost. Jer to što se dogodilo nije greška ijedne zemlje članice niti bi se ijedna država trebala smatrati odgovornom za nastalu štetu. Sve su države žrtve pandemije, nitko nije kriv. Isto tako, nijedna zemlja ne bi trebala sama plaćati cijenu za pomoć svojim građanima, koji su očajni. Vrijeme je da shvatimo da ako EU ne uhvati ovu priliku kako bi poslala signal za spašavanje, to će biti kraj takve zajednice. Bez ponovne uspostave Schengena nema oporavka. Bez pokazivanja solidarnosti kroz povećanje sredstava unutar Višegodišnjeg financijskog okvira, bez osiguravanja potpora – a ne kredita – ugroženim zemljama članicama, uz europske obveznice kako bi se financirao plan oporavka, uz pomoć Europske investicijske banke i Europske centralne banke, kako bi se izbjegle posljedice ekonomske krize, EU će biti osuđen na propast. Još uvijek čekamo na odgovor Europskog vijeća jer Europski parlament je iskazao svoje stavove kroz rezolucije koje je izglasao. U njima su upotrijebljeni vrlo snažan jezik i jasne poruke koje je Europska komisija prihvatila.

NACIONAL: Najviše su pogođene zemlje čije gospodarstvo najviše ovisi o turizmu. Među njima su Španjolska, Grčka, Italija i, naravno, Hrvatska. One će dobiti određenu financijsku pomoć – no je li to dovoljno?

Točno, zato je turizam i jedna od glavnih tema u planu oporavka i mi smatramo da zemlje koje su najviše pogođene u tom smislu trebaju biti na neki način privilegirane prilikom dobivanja europskih potpora. To treba odobriti Europsko vijeće i nadam se da će budući hrvatski premijer, tko god da on bio, biti dorastao izazovu i unutar tog tijela inzistirati na koheziji i solidarnosti. Za spas turizma potrebna je ponovna uspostava Schengena, a to znači potpuno otvaranje granica, uz želju za suradnjom i koordinacijom. Mi svakako trebamo fondove i financijsku pomoć, kao što trebamo i unutarnji europski turizam kako bismo kompenzirali nedostatak turista izvan EU-a. No, prije svega, moramo vratiti međusobno povjerenje i ojačati međusobne veze, kao i obnoviti vjeru u projekt EU-a. Moramo se nadati da će ta financijska pomoć doći i da će nam pomoći, jer ćemo inače u jesen svi biti u velikom problemu.

NACIONAL: Španjolska je bila jedna od zemalja najteže pogođenih pandemijom covida-19. Kakva je situacija s epidemijom i kakvo je stanje u zemlji, s obzirom na to da su diljem zemlje desničarski ekstremisti i nezadovoljni građani usred krize organizirali protuvladine demonstracije?

Činjenica je da je španjolska vlada pozvala na jedinstvo kao dio strategije borbe protiv virusa. No također je istina da takve krize mogu izvući najbolje i najgore iz ljudi. U političkom smislu ova je teška epidemiološka kriza izvukla najgore iz društva, mislim pritom na dizanje krajnje desnice koja je zloupotrijebila situaciju za konfrontacije, optužbe, govor mržnje, pozive na rušenje vlade. To je bilo vrlo uznemirujuće u trenucima kada nam je trebala mobilizacija najbolje energije cijele nacije i sada kada svi moramo dati zajednički doprinos europskom oporavku. Bilo je bolno gledati kako i dalje postoje oni koji pokušavaju profitirati na tuđoj patnji i nesreći. Upravo to je bio slučaj s krajnjom desnicom koja je polazila od sebične, egoistične, nacionalističke platforme. No sigurno je i da svi oni koji su proeuropski orijentirani osjećaju dužnost da im se suprotstave i pobijede ih na svaki mogući način.

NACIONAL: Kakva je pozicija španjolske vlade? Je li stabilna?

Recesija i koronakriza dovele su i do velikih preokreta na političkoj sceni, ne samo u Europskom parlamentu već i u nacionalnim parlamentima, pa tako i u Španjolskoj. Kao što znate, Španjolska ima manjinsku socijaldemokratsku vladu, no ona je solidna i njena je pozicija stabilna. To je konzistentna i progresivna koalicijska vlada koja ima zajedničke ciljeve i ja je u potpunosti podržavam. Ova vlada se trudi da nitko ne bude zaboravljen i da kišobran socijalne države zaštiti one koji su najranjiviji. Španjolska ima velika javna sredstva predviđena za one koji se boje da će zbog utjecaja pandemije na ekonomiju izgubiti posao, kao što ima i pripremljene sve strategije kako bi se suočila s recesijom. I radi na tome usprkos bijesu i optužbama krajnje desnice i konzervativne opozicije. Španjolska vlada ostala je stabilna i ima dovoljnu većinu za donošenje mjera i zakona kada god je to potrebno.

NACIONAL: Što je s epidemijom? Španjolska vlada najavila je da neće naglo otvoriti granice, kao što je to učinila Italija gdje se, kao i u Hrvatskoj, razvio novi val epidemije. Otvaranje je bilo predviđeno za 1. srpnja. Jeste li to učinili?

Oprez je vrlo razumljiv princip u ovim okolnostima. Mogu samo potvrditi da je Španjolska maksimalno otvoreno društvo i da smo otvorili granice i prije no što smo najavili te da i mi imamo neka nova lokalizirana žarišta epidemije. Ipak, situacija je sada pod kontrolom, osobito u usporedbi s onim što je bilo u ožujku ili travnju. Ja sam s Kanarskih otoka, gdje i živim. Imaju dva milijuna stanovnika, a u normalnim godinama posjeti ih 18 milijuna turista. No sada moramo biti oprezni, što, dakako, ima svoju cijenu.