Britanski premijer Boris Johnson pokušava ograničiti mogućnost da mu parlament poremeti plan za Brexit tako što je zatražio da se skrati vrijeme zasjedanja od sada pa do planiranog izlaska iz Unije 31. listopada, izazvavši pometnju među političkim protivnicima koji ga optužuju za “državni udar na britanski način”.

U dosad najodvažnijem potezu da izvuče zemlju iz EU-a sa ili bez sporazuma, Johnson je najavio da će obraćanje kraljice, koje se tradicionalno smatra službenim otvaranjem nove parlamentarne sezone, zakazati za 14. listopada, što znači da bi zastupnički dom dotad bio suspendiran.

Prekid u radu parlamenta koji uobičajeno traje nekoliko dana sada bi trajao 23 radna dana, pa bi to onemogućilo oporbu u zaustavljanju izlaska zemlje iz Europske unije bez sporazuma.

Vijest je izazvala oštar pad funte.

Engleska crkva je objavila da bi kaotični Brexit pogodio siromašne i ne bi doveo do pomirbe podijeljene zemlje.

Upitan pokušava li na taj način blokirati političare koji žele odgoditi izlazak Britanije iz EU-a, Johnson je rekao da je to “apsolutno netočno”.

“Time bi se dalo još vremena objema stranama oko tog ključnog summita 17. listopada (summit europskih čelnika), vrijeme u kojem bi zastupnici raspravili Brexit i sva druga pitanja. radi se o dodatnom vremenu”, izjavio je premijer.

Njegov potez izazvao je zgražanje političkih protivnika, pa i nekih visokih dužnosnika Johnsonove Konzervativne stranke.

“Da ne bude zabune, ovo je državni udar na britanski način”, rekao je John McDonnell, drugi čovjek oporbenih laburista.

“Što god tko mislio o Brexitu, jednom kada premijeru dopustite da spriječi puno i slobodno djelovanje naših demokratskih institucija na vrlo ste skliskom terenu”, dodao je.

Škotska premijerka Nicola Sturgeon rekla je da se radi o “mračnom danu za britansku demokraciju”.

Johnson obećava da će se Brexit dogoditi 31. listopada, sa ili bez dogovora s Bruxellesom.

Njegovim najnovijim potezom parlamentu bi se ograničilo vrijeme za sprječavanje ‘tvrdog’ Brexita, a na njega se odlučio dan nakon što su se zastupnici koji se protive takvom scenariju sastali da bi smislili kako će kroz parlamentarnu proceduru primorati britanskog premijera da odgodi Brexit.

Uz samo jedan glas koji mu osigurava većinu u parlamentu sa 650 zastupnika, članovi njegovih konzervativaca koji se protive izlasku bez sporazuma moraju odlučiti na čijoj su strani.

“Mislim da je vjerojatnije glasanje o povjerenju vladi, jer je nemoguće da se spriječi prerogacija (suspenzija parlamenta). U tom slučaju je ljudima poput mene teško zadržati povjerenje u vladu”, rekao je proeuropski konzervativni zastupnik Dominic Grieve.

Predsjednik parlamenta John Barlow, moćni političar koji je dosad pokazao da je spreman prekršiti ustaljena proceduralna pravila kako bi omogućio raspravu o Brexitu, smatra “posve jasnim” da je cilj Johnosnova poteza ograničiti raspravu.

“Suspenzija rada parlamenta bila bi uvreda za demokratske procese i prava zastupnika kao predstavnika naroda”, priopćio je Barlow koji je na referendumu 2016. glasao za ostanak Britanije u Uniji.

Philip Hammond, član Johnsonove stranke i bivši ministar financija koji je obećao da će spriječiti neuređen Brexit, nazvao je “ustavnom sramotom” slučaj kada vlada ne bi odgovarala parlamentu.