Objavljeno u Nacionalu br. 883, 07. travnja 2015.

Otkrivamo kontroverzne detalje o naličju rada HT-a koji objašnjavaju pozadinu lobiranja Angele Merkel za Hrvatski Telekom

Upućeni poslovni izvori iznijeli su za Nacional svoje viđenje zašto je njemačka kancelarka Angela Merkel mogla imati razloga nedavno žestoko lobirati za poslovne interese Hrvatskog Telekoma. Prema tvrdnjama tih izvora, ona želi pomoći poslovanju Hrvatskog Telekoma, jer su se pojavile ozbiljne naznake problema u poslovanju te tvrtke u Hrvatskoj.

Hrvatski Telekom našao se u središtu pozornosti prije nekoliko dana nakon što se u hrvatskim medijima počelo pisati kako su upravo poslovni interesi te tvrtke, koja je u pretežitom njemačkom vlasništvu, bili razlog napetosti između premijera Zorana Milanovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Nju je Milanović optužio za cinkarenje nakon njenog susreta s njemačkom kancelarkom, jer mu se nije svidjelo što je hrvatska predsjednica nedugo nakon tog susreta izjavila da joj je kancelarka iznijela što sve zamjera hrvatskoj vladi.

Nedugo potom ispostavilo se da se Angela Merkel požalila hrvatskoj predsjednici zbog najave Vlade da tvrtki Odašiljači i veze namjerava povjeriti ulogu nositelja izgradnje broadband infrastrukture. Njemačka je u EU glavni zagovornik gradnje takve infrastrukture privatnim kapitalom. Ona takve projekte želi realizirati financiranjem koje bi ušlo u tzv. Junckerov plan davanja jamstava za infrastrukturne investicije, koji bi trebao pokrenuti ekonomiju unutar EU, a procjenjuje se da bi na temelju 21 milijarde proračunskog novca mogao prikupiti do 300 milijardi eura privatnog kapitala. Hrvatski Telekom ponudio je Vladi strateško partnerstvo za izgradnju tog projekta u Hrvatskoj. Prema predloženom modelu, HT bi bio nositelj projekta za povlačenje sredstava iz EU fondova i u taj bi projekt uložio i vlastiti kapital. Tvrdi se da Vlada pak želi taj projekt napraviti po drukčijem modelu, imati potom infrastrukturu u državnom vlasništvu i iznajmljivati je svim zainteresiranima pod istim uvjetima. Upućeni poslovni izvori tvrde da to nije u skladu s poslovnim interesima HT-a, ali i da je to duboko zabrinulo njemačke vlasnike te tvrtke i zbog nekih drugih razloga.

Ti se razlozi mogu nazreti iz poslovnog izvješća Hrvatskog Telekoma za 2014. Izvor iznimno upućen u poslovanje HT-a upozorio je Nacional na niz nelogičnosti u izvještaju o poslovanju te kompanije u 2014. i tvrdi da te nelogičnosti otvaraju brojna pitanja o uspješnosti poslovanja te tvrtke. On tvrdi da iz izvještaja o poslovanju Hrvatskog Telekoma za 2014. nije moguće iščitati koliki je zapravo bio pad prihoda i dobiti te kompanije, jer ti podaci nisu jasno izdvojeni.

“Dokument ‘Rezultati HT Grupe za godinu završenu 31. prosinca 2014.’ nije jasno izdvojio prihode HT-a, nego su prikazani skupa s udjelom prihoda Optima Telekoma od 221 milijun kuna, čije su preuzimanje dovršili 18. srpnja 2014., te 53 milijuna kuna od nove naknade uvedene 1. srpnja 2014.”, upozorio je Nacionalov izvor.

Prema istom izvješću, troškovi redovnog poslovanja HT-a tijekom 2014. povećali su se 5,2 posto u odnosu na 2013., što iznosi 216 milijuna kuna. Pritom je udio troškova Optima Telekoma u prikazanim redovnim troškovima iznosio 0,7 posto.

Isto izvješće otkriva znatan, gotovo 20-postotni pad svih glavnih pokazatelja glavnog dijela poslovanja HT-a u 2014. u odnosu na godinu prije. Prihodi od govornih usluga pali su za 17,2 posto, čemu se pribraja pad prihoda od negovornih usluga za 0,6 posto.

Nadalje, broj korisnika usluga HT–a pao je za 2,2 posto, dok je prosječni mjesečni prihod po korisniku (ARPU) smanjen za 1,3 posto. HT je pala i maloprodaja za 7,3 posto, dok je pad usluga u veleprodaji iznosio 2,2 posto.

Nisu samo osnovni pokazatelji poslovanja u padu. U najmanju ruku, neobična je i usporedba podataka o investiranju i iznosu poreza koji je HT uplatio u državnu blagajnu. U odnosu na 2013. HT je 2014. smanjio investicije za četvrtinu, odnosno 25 posto, ali je platio čak 75 posto manje poreza nego 2013.

Izvor dubinski upućen u poslovanje HT–a tvrdi da već prema jednostavnoj kalkulaciji ispada da je HT u državni proračun uplatio 140 milijuna kuna manje. To otvara pitanje gdje je završila polovica dobiti iz 2013. koja nije isplaćena kao dividenda. Točnije, HT je 48,5 posto dobiti ili 694 milijuna kuna zadržao radi reinvestiranja. Godišnje izvješće te tvrtke za 2014. ne otkriva u što je točno HT investirao tijekom 2014. i koliko je pojedina investicija iznosila.

Kao još jedan od razloga za skromnije poslovne rezultate u prošloj godini u HT-u navode porast troškova najma i oglašavanja. Prema tim tvrdnjama ispada da je HT napustio skupe poslovne prostore u Savskoj ulici u Zagrebu kako bi se uselio u još skuplje. Kad su početkom prošle godine javnosti i dioničarima objašnjavali zašto napuštaju dosadašnje poslovne prostore, medijima i ostalim zainteresiranima 4. veljače 2014. iz HT-a je poslano priopćenje da je “glavna prednost preseljenja na novu lokaciju financijske prirode”. Drugim riječima, sele se radi uštede, ali to nisu jedini razlozi jer ni ostale prednosti nisu zanemarive. Tako su isticali moderan dizajn i tehniku gradnje zgrade Sky Officea, koja, kako se tvrdilo, omogućava uštede na potrošnji energije i drugim troškovima održavanja.

Uza sve to, u godišnjem izvješću HT–a za 2014. navodi se da je tvrtka tijekom optimizacije svojih poslovnih procesa otpustila 400-tinjak radnika. Bilo bi stoga logično da manje zaposlenika treba i manje prostora za rad. Sve to teško može potkrijepiti korporativnu tvrdnju da su poslovni rezultati tvrtke prošle godine bili skromniji i zbog poskupljenja najma.

U poslovnom izvješću HT-a za 2014. navodi se i da su osim troškova najma prošle godine porasli i troškovi oglašavanja. Koliko je i zašto u tu svrhu potrošeno, u poslovnom izvješću nije jasno naznačeno, izjavio je za Nacional poslovni izvor upućen u poslovanje HT-a.

Hrvatska udruga reklamnih agencija još nije dala službeno izvješće o prošlogodišnjim trendovima na tržištu oglašavanja u odnosu na 2013. Više marketinških stručnjaka u razgovoru za Nacional iznijelo je svoja predviđanja koja se ukratko svode na očekivanja da će pokazati kako se i lani korporativno oglašavanje smanjilo, otprilike po jednakoj stopi kao i 2013. Tada je registrirano da se oglašivačko tržište u odnosu na 2012. smanjilo za 7 posto. Prema procjenama istih marketinških stručnjaka, HT je izdatke za oglašavanje u prošloj godini srezao za 25 do 40 posto. Takve su procjene logične, jer zbog depresivnog stanja na hrvatskoj gospodarskoj sceni troškovi oglašavanja postaju sve manji i oglašivači u pravilu uspijevaju zakupiti jednaku ili veću količinu oglasnog prostora za iste ili manje budžete. Ako je sve to točno, postavlja se pitanje otkud uporište za tvrdnje da je porast troškova oglašavanja pridonio skromnijim poslovnim rezultatima HT-a u 2014. godini.

U takvom kontekstu dioničari tvrtke mogli bi legitimno početi propitivati zašto je HT u 2014. platio 17 milijuna kuna za poslovno savjetovanje, odnosno konzultantske usluge. “Jesu li pad prihoda, dobiti, veći postotak izdvajanja za dividendu uz manji iznos dividende po dionici, kao i rast svih troškova dovoljan razlog da se itko u HT-u upita koja je svrha tih konzultanata?”, pita se poslovni izvor Nacionala.

Poslovno izvješće HT-a za 2014. ne otkriva komu je isplaćeno tih 17 milijuna kuna, radi li se o jednoj ili više savjetničkih tvrtki. Po svemu sudeći, najveći dio, ako ne i kompletan iznos, isplaćen je tvrtki McKinsey. Još počekom 2014. njemački Manager Magazin objavio je da je Claudia Nemat, bivša zaposlenica McKinseyja, tada već članica Uprave Deutsche Telekoma (DT), većinskog vlasnika HT-a, većinu poslova savjetovanja za razne tvrtke iz sastava DT Grupe dala tvrtki McKinsey. Osim Claudije Nemat, i predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković bio je zaposlenik te konzultantske tvrtke.

Nacional je u više navrata pokušao od HT–a dobiti odgovor na spomenuta otvorena pitanja i nelogičnosti koje se spominju u njihovu poslovnom izvješću za 2014. “Nažalost, podaci koje navodite u pitanjima uglavnom su netočni ili krivo interpretirani ili se odnose na povjerljive informacije koje HT ne objavljuje”, šturi je i zatvoreni odgovor HT-a na nekoliko pitanja o sadržaju njihova poslovnog izvješća za 2014. Povrh toga, u reagiranju na postavljena pitanja smatrali su primjerenim izjaviti da su sve informacije o poslovanju Hrvatskog Telekoma dostupne javnosti, rezultati revidirani, a da svim dioničarima i ostalim zainteresiranima uvijek stoje na raspolaganju za sva pitanja o njihovu poslovanju.

Pad prihoda, dobiti i porast većine troškova zasad nisu dovoljan razlog da se itko upita zašto je HT tijekom 2014. izdvojio čak 17 milijuna kuna za savjetodavne usluge, bez navođenja komu su te usluge doista plaćene

Uza sve to, vodstvu HT-a činilo se primjerenim navesti da su za transparentno izvještavanje o poslovanju postali najnagrađivanija hrvatska kompanija i da su osim hrvatskih nagrada prošle godine za transparentnost izvještavanja o poslovanju nagrađeni i kao najbolja kompanija “u regiji”. Među ostalim, sugerirali su da se odgovori na otvorena pitanja mogu pronaći u njihovu poslovnom izvješću za 2014., istom dokumentu koji ta pitanja potencira i na njih ne nudi adekvatne odgovore.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Zagrebačka burza i Ured za državnu reviziju tvrde da nisu nadležni za provjeru vjerodostojnosti poslovnih podataka HT-a. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture uputilo je Nacional da je za dio otvorenih pitanja o HT-u nadležno Ministarstvo financija. U Ministarstvu financija tvrde da odgovore na dio tih pitanja treba potražiti u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. PricewaterhouseCoopers, revizor poslovnih rezultata HT-a za 2014., tvrdi da zbog poslovne tajne ne može ponuditi odgovor ni na jedno otvoreno pitanje. Porezna uprava, koja je od HT– a 2014. ubrala čak 140 milijuna kuna poreza manje nego prethodne godine, poziva se na poreznu tajnu. Tvrdi da je to razlog zašto ne mogu odgovoriti jesu li provjerili zašto se toliko smanjio prihod državnog proračuna od tako velike kompanije u samo jednoj godini.

Iako su izlistani na burzi, u HT-u ne žele odgovoriti na pitanje je li u tvrtki u tijeku porezni nadzor. Izvor dubinski upućen u poslovanje HT-a tvrdi da bi se u svjetlu svega navedenoga moralo propitati u kakvim je okolnostima HT dobio dozvolu za upravljanje Optima Telekomom, svojim donedavnim konkurentom. HT je preuzeo upravljanje tom tvrtkom 18. srpnja 2014. Kako je HT već otprije stopostotni vlasnik Iskona, nakon toga na tržištu fiksne telefonije drži tržišni udio od čak 83 posto.

Najveći vjerovnik Optima Telekoma je Zagrebačka banka. Upravo je ona upravljačka prava nad Optima Telekomom prepustila HT-u. HT je preuzeo upravljačka prava nad Optima Telekomom pod navodno čvrsto postavljenim uvjetima.

Te uvjete odredila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Oni tvrde da su koncentraciju od 83 posto tržišta fiksne telefonije HT-u uvjetno dopustili na razdoblje od četiri godine, da su mjerama u obliku tzv. “kineskog zida” za cijelo to četverogodišnje razdoblje maksimalno osigurali da Optima djeluje kao samostalno poduzeće i konkurent HT-a. Pogleda li se poslovno izvješće HT-a za 2014., otvara se i pitanje kako taj takozvani “kineski zid” funkcionira, ako nisu jasno razdvojeni podaci poslovanja HT-a i Optima Telekoma, te ako u Upravi Optima Telekoma sjede dva člana koja su došla iz HT-a. Sve to pokazuje da njemački vlasnici Hrvatskog Telekoma mogu imati razloga za zabrinutost pa stoga ne začuđuje želja da se političkim lobiranjem pokuša pomoći toj tvrtki.