Nedavna odluka hrvatske vlade o investiciji u značajno povećanje kapaciteta uplinjavanja LNG terminala na Krku, koja je donesena u drugoj polovini kolovoza, ne samo da će donijeti dodatnu sigurnost domaćim potrošačima plina, već će Hrvatskoj osigurati ulogu važnog dobavnog pravca na plinskoj karti Europe. U trenutku kada zemlje članice Europske unije nastoje osigurati svaki novi izvor plina koji će im omogućiti smanjenje ovisnosti o ruskim isporukama toga energenta, važnost LNG terminala na Krku raste doslovno iz dana u dan. Nakon dovršetka planiranog zahvata terminal će moći uplinjavati više od šest milijardi prostornih metara plina na godinu, što je dvostruko više od sadašnjeg kapaciteta uplinjavanja koji trenutno iznosi 2,9 milijardi kubnih metara, a dodatnu sigurnost opskrbi dat će i investicija u izgradnju plinovoda Zlobin – Bosiljevo koja će omogućiti prihvat i transport većih količina plina u plinski sustav RH. LNG terminal tako postaje dodatni pouzdani izvor plina kako za tržište Hrvatske tako i za jugoistok Europe koji će, bez obzira na sve intenzivniju ulogu obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom sustavu EU-a, u narednih nekoliko desetljeća i nadalje imati važnu ulogu tranzicijskog energenta u Europi i ostatku svijeta.

‘Radovi na proširenju terminala ukupno su vrijedni oko 180 milijuna eura’, MegaWattu je rekao Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja upravlja terminalom, za Megawatt je objasnio da će tehnička prilagodba terminala za udvostručenje kapaciteta biti tehnički izvedena vrlo brzo. “Tehnološka preinaka podrazumijeva ugradnju dodatnog modula za regasifikaciju na FSRU brod koji će povećati isporuku prirodnog plina u sustav. Vrijeme potrebno za proizvodnju i isporuku dodatnog modula iznosi oko 18 mjeseci, a njegova ugradnja i spajanje s postojećim brodskim sustavima će se obaviti u roku 30 dana”, objasnio je Krhen. No da bi sav dopremljeni plin ušao u plinski transportni sustav potrebno je izgraditi novi plinovod Zlobin – Bosiljevo, čime će i kapacitet sadašnjeg transportnog sustava biti značajno povećan. Upravo zbog toga najveći dio ukupne vrijednosti investicije otpast će na izgradnju novog plinovoda, za što će trebati i nešto više vremena. Radovi na proširenju terminala ukupno su vrijedni oko 180 milijuna eura. Od tog iznosa 25 milijuna eura bit će utrošeno za proširenje kapaciteta prihvata samog LNG terminala, odnosno na ugradnju dodatnog modula za regasifikaciju, a s preostalih 155 milijuna financirat će se proširenje plinovodne mreže. Iz Vlade su najavili da će u realizaciji navedenog projekta nastojati maksimalno iskoristiti financijska sredstva europskog plana “REPowerEU” za izgradnju energetske infrastrukture. Krhen kaže kako su u ovom trenutku kompletan kapacitet LNG terminala na Krku zakupile tvrtke INA, HEP, MVM CEEnergy Croatia, MET Croatia Energy Trade PPD i Geoplin, no s udvostručenjem kapaciteta prihvata terminala u narednim će se godinama na tržištu nesumnjivo pojaviti i novi zakupci koji će donijeti nove količine plina.

‘LNG će u bliskoj budućnosti, zbog mogućnosti dobave iz više izvora, biti jeftiniji od plina nabavljenog kopnenim putem’, kaže Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

A da je uloga krčkog LNG terminala u sustavu sigurnosti europske opskrbe plinom prepoznata i izvan granica Hrvatske svjedoči nedavno objavljena analiza njemačkog dnevnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), u kojoj se iznosi tvrdnja da se terminal, unatoč brojnim protivnicima, “u sjeni ruske invazije na Ukrajinu sada pokazao mudrim geostrateškim projektom usmjerenim prema budućnosti”.

“Hrvatska je u izvrsnoj poziciji da postane regionalno čvorište opskrbe energijom i smanji ovisnost susjednih zemalja o Rusiji”, stoji u analizi te se navodi da su samim puštanjem terminala u pogon prije nešto manje od dvije godine susjedne zemlje značajno smanjile ovisnost o ruskom plinu. Pritom se posebno ističu Slovenija i Mađarska, ali i dodaje mogućnost da bi svoj interes u nabavi plina s Krka mogla imati i Austrija.

‘U sjeni ruske invazije ina Ukrajinu, izgradnja hrvatskog LNG terminala sada se pokazala mudrim geostrateškim projektom usmjerenim prema budućnosti’, napisao je ugledni njemački dnevnik FAZ. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić Megawattu je potvrdio da LNG terminal u ovom trenutku, zbog punog zakupa kapaciteta, radi uz visoku financijsku isplativost. “Čak i ako sadašnji zakupci kapaciteta uspiju nabaviti ruski plin iz nekih drugih izvora, odnosno kopnenim putem, njihova obveza podmirenja troškova zakupa kapaciteta na terminalu i dalje ostaje i oni su je dužni plaćati, pa LNG terminal nije na gubitku. Na taj način, nabavom plina iz različitih izvora, zakupci kapaciteta, odnosno trgovci plinom, nastoje raspodijeliti rizike na više izvora kako bi u svakom trenutku imali pristup najmanje jednom, a po mogućnosti i većem broju izvora za nabavu plina”, tumači Pudić. On je ovako protumačio činjenicu da većina plina uvezenog putem LNG terminala ostaje u Hrvatskoj: “Sadašnji zakupci kapaciteta LNG terminala nemaju financijsku računicu izvoziti taj plin ako ga mogu prodati u Hrvatskoj po višoj cijeni. Ako je, dakle, kupac u Hrvatskoj spreman platiti komercijalnu cijenu za plin dobavljen putem terminala na Krku svakako da će zakupac kapaciteta, ako nije naručio za drugog kupca izvan RH, taj plin prodati ovdje i neće ga transportirati dalje. Valja pritom znati da zakupac prodajom plina u Hrvatskoj dodatno štedi na transportnim troškovima, pa mu se vrlo vjerojatno isplati ponuditi plin po nešto nižoj cijeni nego što bi ga prodao izvan RH, jer će s druge strane dodatno uštedjeti na transportnim troškovima. Zbog svega toga terminal je vrlo važan za sigurnost opskrbe Hrvatske plinom”.

‘Potvrđuju se ranije procjene da će LNG u bliskoj budućnosti, zbog mogućnosti dobave iz više izvora, biti jeftiniji od plina nabavljenog kopnenim putem’, kaže Dalibor Pudić

No Pudić upozorava i na činjenicu da je nabava ruskog plina putem postojećih plinovoda sve skuplja i sve nesigurnija, posebno u kontekstu ratnih operacija u Ukrajini, ali i restriktivne politike Europske unije u odnosu na ruski plin. “Aktualna je situacija na dobrom putu da potvrdi ranije procjene da će LNG u bliskoj budućnosti, zbog mogućnosti dobave iz više izvora, biti jeftiniji od plina nabavljenog kopnenim putem. Ta će cijena, jasno, uvelike ovisiti o brojnim kriterijima, među ostalima i o cijeni plinske infrastrukture, geopolitičkim odnosima, ali i o novim izvorima iz kojih se LNG nabavlja. Što je udaljenost veća jasno je i da su troškovi transporta veći”, objasnio je Pudić. Komentirajući najavu o povećanju kapaciteta prihvata LNG terminala na Krku, on je kazao kako je najvažniji dio te investicije upravo projekt izgradnje novog plinovoda Zlobin – Bosiljevo koji će osigurati tehničke uvjete za prihvat povećanih količina plina i njegov plasman u transportni sustav Hrvatske. “Za razliku od proširenja kapaciteta prihvata novih količina plina na LNG terminalu, odnosno brodu za prihvat i uplinjavanje, koje je vremenski brže, za realizaciju projekta novog plinovoda trebat će nešto više vremena. Koliko sam upoznat, projektna dokumentacija će uskoro biti gotova, što znači da bi i radovi mogli početi u dogledno vrijeme”, tumači Pudić i dodaje da će nakon dovršetka projekta Hrvatska biti u sasvim drugačijoj situaciji na europskom energetskom tržištu, ne više kao rezervni igrač već kao važan čimbenik europske energetske sigurnosti. “Kad imate riješenu infrastrukturu onda je lako naći i poduzetnike zainteresirane za ulaganja. S novim će proširenjem i sam terminal moći ponuditi i neke dodatne usluge kupcima, a to onda znači i da će kroz naplatu tih usluga i transportnih troškova LNG terminal na Krku i u narednim godinama raditi uz punu financijsku isplativost”, zaključio je Dalibor Pudić. | PROMO