Tvrtka LNG Hrvatska, koja upravlja radom LNG terminala na Krku, nedavno je najavila da na prostoru nove teretne luke Gaženica u Zadru razmatra mogućnost gradnje tzv. bunkering stanice, odnosno postrojenja i opreme za skladištenje i prekrcaj LNG-a na domaće i inozemne teretne i putničke brodove koji koriste ukapljeni prirodni plin kao pogonsko gorivo te na kamionske cisterne i željezničke vagone specijalizirane za transport LNG-a. Ova bunkering stanica čija je izgradnja najavljena prije tri godine, jedna je u nizu od nekoliko sličnih pretovarnih stanica na jadranskoj obali čija se izgradnja razmatra u narednih nekoliko godina i koje mogu osigurati opskrbu plovila i cestovnih vozila ukapljenim prirodnim plinom (LNG) kao alternativnim gorivom umjesto ekološki neprihvatljivih dizelskih goriva.

“Pokazatelji razvoja LNG tržišta u Hrvatskoj i bližoj regiji ukazuju na značajan potencijal potražnje i opskrbe ukapljenim prirodnim plinom u zemljama regije. Puštanjem u rad plutajućeg LNG terminala na otoku Krku, otvorila se mogućnost dodatnog strateškog pozicioniranja Hrvatske kroz izgradnju mjesta za opskrbu LNG-om za regionalno tržište LNG-a. Jedan od inicijalnih koraka u procesu realizacije takvog, potencijalno financijski, ekonomski i okolišno prihvatljivog projekta, odabir je optimalne lokacije za smještaj mjesta za opskrbu LNG-om”, objasnio je za Megawatt Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska.

Prijedlog za izgradnju još mora proći javnu raspravu, nakon koje će se definitivno znati je li lokacija u Gaženici prihvatljiva za realizaciju projekta. FOTO: LNG PROMO

Prema njegovim riječima, predispozicije lokacije za smještaj mjesta za opskrbu LNG-om trebaju biti takve da omogućuju prekrcaj LNG-a iz opskrbnih LNG plovila i opskrbnih LNG cisterni u spremnike stanice, punjenje LNG-om brodova i cestovnih vozila pogonjenih LNG-om, prekrcaj LNG-a iz spremnika stanice u autocisterne za daljnji prijevoz LNG-a, odnosno u ISO kontejnere koji se mogu dalje transportirati cestovnim, željezničkim ili pomorskim putem. Stoga je za potrebe realizacije ovog strateški vrlo značajnog projekta bilo potrebno sagledati i analizirati niz tehničko-tehnoloških, prostorno-planskih, imovinsko pravnih, ekonomskih i okolišnih parametara. Prema do sada provedenim studijama i analizama svih navedenih parametara, kao potencijalne lokacije za mjesta za opskrbu LNG-om razmatrane su četiri luke otvorene za javni promet od međunarodnog gospodarskog interesa za RH – Rijeka, Zadar, Split i Ploče.

U slučaju projekta izgradnje mjesta za opskrbu LNG-om u Zadru, do sada je, kako nam je potvrdio direktor Krhen, izrađena Studija utjecaja na okoliš koja je prošla prethodni Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje je odobrilo projekt, a prijedlog još mora proći javnu raspravu, nakon koje će se definitivno znati je li lokacija u Gaženici prihvatljiva za realizaciju projekta. Buduća bi LNG bunkering stanica, prema planovima, trebala biti smještena na vezu 1, južno od novih lučkih terminala u luci Gaženica. Na navedenoj lokaciji, kaže Krhen, tehnički je moguće smjestiti sve potrebne objekte. Što se vremenskih okvira tiče, od donošenja konačne odluke o odabiru lokacije bit će potrebne od dvije do tri godine za izgradnju. Izgradnja bi se odvijala u tri etape. U prvoj etapi bi se izgradilo pristanište za plovila, spremnički prostor od 3000 kubnih metara LNG-a, po jedno mjesto za utovar vagon cisterni, dva mjesta za ukrcaj kamiona i kontejnera te po dva mjesta za punjenje goriva za vozila (LNG i SPP). U drugoj etapi je planirano proširenje spremničkog prostora na ukupno 10.500 kubnih metara te izgradnja jednog mjesta za utovar vagon cisterni i dva za kamione i kontejnere. Ako to tržišne prilike budu zahtijevale, u trećoj etapi je predviđeno proširenje spremničkog prostora na ukupno 30.000 kubnih metara.

Potencijalne lokacije za mjesta za opskrbu LNG-jem su četiri luke od međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku – Rijeka, Zadar, Split i Ploče

Uz postaju u Zadru, analizira se i mogućnost izgradnje slične stanice u Rijeci. Naime, CEF (Instrument za povezivanje Europe za razdoblje od 2014. do 2020. godine namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije), prije nekoliko godina je odobrio iznos od 1,3 milijuna eura za izradu pripremne i projektne dokumentacije za izgradnju postaje za opskrbu brodova, teških teretnih vozila i kontejnera LNG-om (LNG Bunkering Station Pilot) na lokaciji Petrolejske luke u Rijeci, odnosno oko 85 posto potrebnog iznosa. Ostatak je osigurala tvrtka LNG Hrvatska. Sredstva su iskorištena za izradu projektne FEED dokumentacije (Front-End Engineering and Design). Krhen kaže kako se u ovom trenutku teško može procijeniti na kojim će se lokacijama stvarno i izgraditi bunkering stanice, kojim redoslijedom i u kojim vremenskim rokovima, no naglašava da obje lokacije imaju velikog potencijala za navedenu namjenu.

Prema do sada provedenim ekološkim i investicijskim studijama, LNG je u zemljama Europske unije već desetak godina prihvaćeno kao jedno od goriva budućnosti za pogon transportnih sredstava zbog visoke stope učinkovitosti, niske emisije štetnih plinova, čistoće nusprodukata izgaranja, količine zaliha u svijetu te relativno niske proizvodne cijene. Prihvaćanje ukapljenog prirodnog plina (LNG) kao pogonskog goriva za transportna vozila, građevinsku i tešku mehanizaciju i brodove pa i željezničke lokomotive već je desetak godina prevladavajući trend u svijetu i u Europi, na koji u idućim desetljećima treba ozbiljno računati ne samo zbog negativnih posljedica emisije velikih količina stakleničkih plinova u atmosferu, već i zbog činjenice da globalna ovisnost o nafti kao najvažnijem pogonskom gorivu svjetskog gospodarstva dugoročno ne može biti održiva, a posebno u aktualnoj situaciji snažnih poremećaja na tržištu nafte uzrokovanih geopolitičkim nestabilnostima na istoku Europe. Tim su smjerom krenule i brojne brodarske kompanije koje svoju trgovačku flotu prebacuju na LNG kao pogonsko gorivo, a isto rade i kompanije vlasnici velikih kruzera i turističkih brodova za krstarenja koji su sve češći gosti i na jadranskoj obali. Uz to, i domaći linijski brodski prijevoznik Jadrolinija još je ranije najavila da će do 2040. oko 50 posto domaćih brodova u obalnom linijskom pomorskom prometu kao pogonsko gorivo koristiti upravo LNG.

U trećoj, posljednjoj etapi izgradnje stanice u Gaženici predviđeno je proširenje spremničkog prostora na ukupno 30.000 kubnih metara LNG-ja. FOTO: LNG PROMO

No potencijal korištenja LNG-a, odnosno ukapljenog prirodnog plina kao pogonskog goriva za cestovna vozila, željeznicu i plovila već je odavno prestao biti tek dobra volja pojedinih tvrtki ili transportnih kompanija i prerastao je u obavezu svih zemalja članica EU-a. Izglasavanjem Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 22. listopada 2014., kojom se regulira uspostava infrastrukture za korištenje alternativnih goriva, članice Unije prihvatile su obavezu implementacije odredbi Direktive u svoje nacionalne zakonske okvire, a korištenje alternativnih goriva prihvatile su sve zemlje članice EU-a i kao jedan od ključnih temelja za razvoj Trans-Europske Transportne Mreže (Trans-European Transport Network TEN-T), čiji je dio i Hrvatska. Korištenje LNG-a kao pogonskog goriva u pomorskom, riječnom i teškom cestovnom prometu usvojeno je kao temeljno gorivo transportne TEN-T mreže koja je europska mreža cesta, željezničkih pruga, unutarnjih plovnih puteva, pomorskih puteva, luka, zračnih luka i željezničkih te cestovnih terminala.