U petak je najprije uspio bojkot trgovina zahvaljujući pomalo neočekivanoj slozi hrvatskih potrošača i kupaca, a onda su uspjeli rukometaši koji su posve neočekivano razbili Island na svom putu k četvrtfinalu.
Potrošačka platforma “Halo, inspektore”, ona koja je pokrenula inicijativu za bojkot, na društvenim mrežama to je popratila slikom praznih trgovina i pune rukometne Arene, te rečenicom “Hrvatska je jučer pobijedila dva puta!”.
‘Prvi put se čuo snažan glas potrošača’
I dan poslije bojkota, Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme “Halo, inspektore“, bio je zadovoljan dosezima bojkota. Bojkot je, kako kaže, uspio iznad svih očekivanja, pogotovo onih koji su predviđali da neće uspjeti uopće, piše Novi list.
“Za takve je to bilo šokantno. Prvi put se čuo snažan glas potrošača, njihov stav i mišljenje o situaciji na hrvatskom tržištu, a definitivno nešto ozbiljno nije u redu s hrvatskim tržištem. Situacija s cijenama u Hrvatskoj je nenormalna i sada potrošači traže da svi oni koji sudjeluju u formiranju cijena i svi koji imaju alate kontrole tržišta taj problem riješe“, istakao je Kelemen.
‘Sve ostalo je posao države’
Naglasio je da potrošači ne mogu vršiti pritisak na dobavljače i neke druge u tom tržišnom lancu, ali mogu na trgovce.
“Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije. Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može!? To znači da sustav nadzora i regulacija tržišta ne funkcionira. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo“, jasan je Kelemen.
Sumnjaju u mjere Vlade
Sumnja on, sumnjaju u platformi, da će administrativne mjere što ih je Vlada najavila konkretno utjecati na smanjenje cijena za krajnjeg potrošača, baš kao što sumnjanju da će zaustaviti novi rast.
“Vlada već godinama donosi akcijske planove za administrativna rasterećenja. Uspjeh takvih mjera vidimo danas. Neki su proizvodi u tom vremenu poskupjeli sto posto i više. Kako i zašto!?“, pita Kelemen.
Pritom ponavlja da nisu potrošači ti koji bi na ova pitanja trebali dati odgovore, već to moraju učiniti dobavljači, trgovci, vlast…
Od Vlade očekuju konkretne poteze, a ne recepte za kifle i kruh
Potrošačima ostaje, kako kaže, da se nadaju da će mehanizmi koje pokreće država vrlo brzo uroditi plodom, a ne receptima za kifle i kruh.
Što se novih akcija platforme tiče, sve bi se moglo znati za koji dan kad završi analiza rezultata bojkota.
Žele da država smanji PDV
Mogućnosti je više, kaže Kelemen, poput višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, ili višednevnog ili trajnog bojkota više proizvoda uz pritisak na Vladu u cilju smanjivanja PDV-a na one proizvode koje Hrvatska trenutno još nije uzela u obzir za ograničavanje cijena.
DAN POSLIJE Nakon bojkota u petak, u subotu stampedo Hrvata na trgovine
“Zanima nas i odgovor na pitanje je li došlo do kartelizacije između trgovaca i dobavljača, zanima nas i dalje zašto u istom trgovačkom lancu isti proizvod u Hrvatskoj treba i smije biti skuplji 200 i više posto. A, što se nadzora tiče i nedopuštene prakse, najbolji je primjer cijena kruha. PDV za kruh je smanjen na pet posto, u međuvremenu je pala cijena brašna, cijene struje i goriva su kontrolirane, a cijena kruha je podivljala i u međuvremenu narasla za više od 38 posto. Kako i zašto!?“, napominje Kelemen.
‘Građani plaćaju Vladu da riješi njihove probleme’
Zbog svega toga, logičnim se činilo pitati je li vrijeme da na sastancima i pregovorima između Vlade, dobavljača, trgovaca sudjeluju i potrošači.
“Iskreno, na to pitanje odgovor je težak. Naravno da bi trebali razgovarati, ali mi smo artikulirali problem, dali smo Vladi signal i Vlada to treba početi rješavati. Vlada je ta, a građani Republike Hrvatske su oni koji plaćaju Vladu da radi i vrijeme je da počnu raditi na rješavanju problema“, poručio je Kelemen, a prenosi Novi list.
Inače, promet u hrvatskim trgovinama u petak je na dan bojkota bio upola manji nego prije sedam dana, pokazali su podaci Porezne uprave.
Pritom pad prometa nisu imale samo trgovine, nego i ostale djelatnosti, s obzirom na to da je ukupan broj izdanih računa u petak bio manji za 29 posto, a iznosa za 36 posto.
Komentari