Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić objašnjava što znači vijest da je Agencija Standard and Poor’s (S&P) podigla kreditni rejting Grada Zagreba i naglašava da te brojke više ovise o općem stanju u Hrvatskoj.

Agencija Standard and Poor’s (S&P) podigla je kreditni rejting Grada Zagreba naglašavajući snagu gradskog gospodarstva koja podupire rast poreznih prihoda, ojačanu likvidnost, pristup europskim fondovima i poboljšano upravljanje gradskim poduzećima, a o tome što se krije iza toga razgovarali smo s ekonomskim stručnjakom Ljubom Jurčićem.

ZgNews: Koliko je za nas važna ocjena agencija poput S&P-a?

Postoje tri rejting organizacije koje analiziraju financijsku stabilnost zemalja i služe MMF-u. No one ne gledaju hoće li se zemlja razvijati, već je li zemlja u stanju vratiti kredit za pet ili deset godina. Njihove ocjene ne pokazuju da zemlja radi uspješno, nego da ima konzervativan pristup financijama.
Stabilnost svjetskih financija je zadatak MMF-a, odnosno on je kao osiguravajuće društvo svjetskih kreditora koji paze da oni dobiju svoj posuđeni novac natrag, a rejting organizacije su pobočnici MMF-a. One analiziraju dugoročnu sposobnost zemlje dužnika da vraća novac. MMF ima i svoje vlastite analize.

ZgNews: Uglavnom se analizira rejting države, kako to da je rađena analiza za Grad Zagreb?
Te procjene se rade za države i velike jedinice. Zagreb je značajniji sudionik financijskog tržišta jer ima kredite iz inozemstva pa je zato rađena i analiza za njega kao zasebnu jedinicu. Rejting agencije donose procjenu iz nekoliko područja, a to su politička stabilnost, ekonomska stabilnost zemlje, međunarodna ekonomska pozicija zemlje, stanje javnih financija itd.

ZgNews: S&P naglašava da je Zagreb dominantno gospodarsko središte Hrvatske koje doprinosi s više od trećine hrvatskom BDP-u, a gospodarska struktura mu je raznolikija u usporedbi s nacionalnom, u kojoj je dominantan turizam, te je zagrebački BDP po stanovniku znatno iznad državnog prosjeka. Zbog čega je to tako?

Najstabilniji prihodi su oni od industrijskih roba, a turizam se smatra vrlo osjetljivim prihodom. Zagreb nije tržišno poduzeće, već je u principu prirodni monopol, a to znači da se ne isplati imati dva vodovoda ili dvije kanalizacije jer se ta konkurencija ne isplati. Rejting Zagreba ovisi više o općem stanju u Hrvatskoj, nego o trenutačnoj politici u Gradu jer sam kao jedinica ne može puno promijeniti. Naime, u većini djelatnosti ne može prijeći na druga tržišta, nego je fiksno vezan za teritorij Zagreba i proizvode koje ima, a to su vodovod, opskrba plinom, tramvaj, parkirališta, groblja i slično.

POREZ NA NEKRETNINE Jurčić: ‘Kad nemate analizu, to najčešće čini više štete nego koristi. Ovdje svatko gleda sebe…’

ZgNews: U analizi se primjećuje “uspješno podmirenje obveza između gradskih tvrtki i namjeru okončanja prakse kvazi-dužništva iz prošlosti”, no ističe da tek treba vidjeti “hoće li se poboljšanja održati kroz političke cikluse”. Znači li to da se poboljšalo upravljanje Gradom Zagrebom?

Kakva je situacija u Zagrebu ovisi o dohotku građana Zagreba i profitu tvrtki koje su locirane u Zagrebu, a to ovisi o ekonomskoj politici države, a ne Zagrebu. Ako postoji rizik za državu, on će se u najvećoj mjeri prenijeti na Zagreb.
Zagreb u nekim situacijama globalne krize može imati bolji rejting od države upravo zato što su mu prihodi fiksni i nisu pod utjecajem krize kao u država. Kad dođe kriza, na primjer, parkiramo automobile koliko smo parkirali i ranije i trošimo jednaku količinu vode.
Veliki dio stanovnika grada Zagreba radi u javnim službama jer državni činovnici uglavnom žive u glavnom gradu. Oni su sada dobili veće plaće, što automatski znači da će manje kasniti s plaćanjima računa, što daje na stabilnosti.

ZgNews: Likvidnosna pozicija Zagreba znatno je ojačala, s rezervama koje znatno premašuju godišnje servisiranje duga, dok priljev sredstava iz EU-a podupire ambiciozne planove ulaganja, kažu analitičari S&P-a. Koliko na rejting utječu EU fondovi?

Hrvatska je dobila 10-ak milijardi iz Fonda za opravak i otpornost, od kojih značajan dio ide u Grad Zagreb. Da nije tog novca, Grad i država bi trebali financirati sve te stvari iz vlastitih sredstava. To bi itekako umanjilo stabilnost i rejting.
Uz to, imamo redovita sredstva iz sedmogodišnjeg financijskog okvira, odakle Hrvatska vuče oko 14 milijardi eura. Plus imali smo inflaciju, što je povećalo javne prihode Grada i države. Sve je to poboljšalo stanje financija.

LJUBO JURČIĆ: ‘Nisu cijene glavni problem u Hrvatskoj, nego plaća tri puta manja od prosjeka Europe’

ZgNews: Analitičari S&P-a naglašavaju da je usklađivanje sa standardima EU-a ojačalo nadzor nad lokalnim financijama i obeshrabrilo pribjegavanje izvanbilančnim operacijama financiranja. U prijevodu to znači da je rejting bolji jer je zahvaljujući EU-u smanjena mogućnost samovolje „lokalnih šerifa“?

Mi više nemamo nadležnost nad monetarnom politikom jer smo u EU-u pa ne možemo ni raditi rizične monetarne transakcije jer one ne ovise o Zagrebu, nego o Frankfurtu i to daje veću sigurnost međunarodnim kreditorima da ćemo imati urednije financije.
Ako bilo koja lokalna jedinica upadne u dubiozu, to mora spašavati država i zato su ta dva rejtinga i povezana.

ZgNews: Kako je na situaciju utjecala inflacija?
Likvidnost je dobra zbog EU fondova, a inflacija povećava proračunske prihode, porezi se nisu mijenjali, no zbog inflacije su se ti prihodi povećali. Zato su se ovi naši u vlasti i mogli razmahati povećanjem plaća jer se zbog inflacije povećao prihod proračuna.

ZgNews: Je li se taj novac mogao uložiti u nešto što bi polučilo dugoročnije rezultate?
To je bila linija manjeg otpora jer za potrošiti taj novac na bilo što drugo trebaju se napraviti strategija i projekt. Njima se to nije dalo pa su samo prije izbora povećali plaće javnom sektoru i tako dobili bodove. Nama ne nedostaju ceste, nego proizvod koji će se voziti tim cestama, zato treba ulagati u proizvodnju, a to je složen posao koji treba znati, a od toga političare zaboli glavi.

ZgNews: Što visoki rejting Zagreba znači za njegove građane?
To građanima ništa ne znači. To inače nema ni blizu onoliki značaj koji se stvara u javnosti. Razvoj države poput Hrvatske ni malo ne ovisi o rejtingu. Uz sve priče o tržišnom određivanju kamata, one se dominantno i nevidljivo određuju politički, naravno u interesu najbogatiji zemalja iz kojih i dolaze svjetski kreditori. Tržišni rizici su bili veći proteklih godina, a kamate su bile niže jer je to bilo u njihovu interesu. Rejting agencije su institucije koje sudjeluju u poticanju globalizacije, a rejting je takav kako odgovara liderima globalizacije. Tako čine da se države ponašaju prema njihovim pravilima igre.