Ekonomist Ljubo Jurčić komentirao je u srijedu tvrdnju premijera Andreja Plenkovića da hrvatski građani nikad nisu živjeli bolje.

S tom se ocjenom ne slaže oporba, ali ni on.

‘Politika izvlači podatke koji joj idu u korist’

Naime, Plenković je prilikom predstavljanja godišnjeg Izvješća o radu Vlade u utorak rekao da građani Hrvatske žive bolje nego ikad. Oporba se ne slaže i smatra da prosječni građanin, protivno premijerovim ocjenama, živi sve gore. Postoje li dvije Hrvatske – ona premijerova i ona oporbena?

“Postoji samo jedna Hrvatska. Politika koja je u poziciji će izvlačiti podatke koji im idu u prilog, a opozicija ono što im ide na ruku u kritiziranju Vlade”, ocijenio je Jurčić za N1 te je dodao kako je istina “i jedno i drugo”.

‘Siromaštvo se nije smanjilo’

Naime, Plenković je izvukao nominalne podatke, poput stope rasta plaća, ali nedostaje komparativna analiza.

“Sve je raslo, ali granica siromaštva nije pala – mi smo na oko 22 posto. Iz toga proizlazi pitanje – čemu služi Vlada, država, ekonomska politika? Ona bi trebala smanjiti broj ljudi koji su na toj granici siromaštva”, pojasnio je Jurčić.

‘Rasli smo ispodprosječno u odnosu na druge’

Nominalni podaci, poput BDP-a i kad se uspoređujemo sami sa sobom, kažu da smo rasli. No, čitav svijet je rastao i kad se usporedimo s njim, mi smo rasli ispodprosječno, istakao je Jurčić.

Dodao je da, čak i ako pustimo po strani prosjek svijeta (jer njemu su pribrojani i Kina i Vijetnam koji rastu strelovito), imamo europske države s kojima se možemo uspoređivati.

“Od 2005. do 2023. mi smo rasli prosječno godišnje 1,6 posto, a Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gore su rasle dva posto, Turska četiri posto, a to su sve zemlje koje nisu u Europskoj uniji ”, kazao je Jurčić i i naglasio važnost komparativne analize.

‘Što građanima znači rast kreditnog rejtinga?’

“Što je cilj – da se zadovolje rejting agencije ili da građani bolje žive?”, zapitao se.

Rejting raste, ali da ljudi bolje žive – baš i ne. Što građanima znači porast kreditnog rejtinga?

“Apsolutno ništa. Te agencije su direktno i indirektno u službi Međunarodnog monetarnog fonda, koji je zadužen za stabilnost međunarodnih financija, a to znači da dužnik ne može doći u situaciju da ne može vratiti novac vjerovniku. Oni zapravo procjenjuju hoće li Hrvatska biti u mogućnosti za pet godina otplatiti neki kredit, a ne tiču ih se građani”, pojasnio je Jurčić.

‘Grčka zadovoljila rejting agencije, ali građani su siromašniji nego prije’

Primjer za to vidi u Grčkoj.

“Oni su smanjili mirovine i službenicima plaće da država može otplatiti dugove. Kad je došlo do nekog nivoa 2015., u fokus je došlo pitanje kako im je uspjelo izvući se iz tolikog javnog duga, a uspjela je jer je velik dio građana bacila u lošiju situaciju, na granicu siromaštva. Oni su 2008. imali oko 22 tisuće eura po glavi stanovnika, a danas su pali na 17 tisuća, a kreditni rejting je – bolji. Znači, kreditni rejtinzi gledaju interese i situaciju međunarodnih institucija koje državama posuđuje novac”, pojasnio je Jurčić.

‘Prije desetak godina bilo smo dva do tri posto lošiji’

Povećavaju li se nejednakosti u hrvatskom društvu? Jurčić tvrdi da su tu zapravo presudni – globalni trendovi.

“Kad vodostaj raste, rastemo i mi, i obrnuto. Slovačka, koja je došla u krizu jer je imala pogrešan koncept politike i sve prepustila u ruke strancima, kad se to iscrpilo – ona je pala”, kazao je.

Idući primjer koji Jurčić ističe je onaj Portugala. Kako kaže, od njega smo bili bolji “još u socijalizmu.” A sada?

“Zadnji podaci Eurostata govore da smo na 50 posto prosjeka EU. Mi smo 2023. završili na 17 tisuća eura po glavi stanovnika, a prosjek je oko 36-37 tisuća. Prije desetak godina smo bili možda dva do tri posto lošiji”, ističe Jurčić.

‘Vlada se primarno bavi raspodjelom’

“Vlada se primarno bavi raspodjelom – da li domaćom proizvodnjom, da li EU fondovima, da li inflacija digne prihode… To je raspodjela. Primarni zadatak Vlade je povećanje domaće proizvodnje, a da biste nju povećali, morate imate ekonomsku, odnosno industrijsku politiku. Ima li Hrvatska ekonomsku politiku? Nek mi to netko kaže koju. Koja je to? Ja sam u tome bio sa svih strana – i u Vladi, i s profesorske strane, i kao poduzetnik“, poručio je Jurčić.

Komentirajući podatke koji otkrivaju da u poljoprivredi proizvodimo tek za 50 posto svojih potreba, Jurčić na primjeru mlijeka ističe koliko Vlada kaska za svojim potencijalom u smislu ekonomskih mjera.

“Mi pijemo 900 milijuna litara mlijeka, a nekad smo proizvodili 700 milijuna litara, a sada smo spali na 350. Svaku takvu poljoprivrednu i gospodarsku granu morate voditi zasebno,” istakao je ekonomist.

“Od početka Hrvatske, što smo napravili? Proizvodnja mlijeka pada, proizvodnja mesa pada, proizvodnja povrća isto. Bog nam je dao sve uvjete – koja je prepreka zašto to ne radimo? Onda skrećemo priču na neke nove tehnologije. Ja jesam za njih, kao i energetsku i digitalnu tranziciju.. ali – idemo digitalizirati krave, a nemamo dovoljno krava”, kazao je Jurčić.

‘Umjesto ekonomskih, imamo političke odluke’

No, za ministra financija Marka Primorca nije tema skupa hrana i to koliko koštaju svinjetina i trešnje na tržnici.

“Politički nije dobro da to priča. Javne financije i monetarne financije su dvije najbitnije politike i one određuju indirektno, i plaće i cijene”, ocijenio je Jurčić.

“Mi nemamo ekonomske odluke pa zato ni nemamo ekonomiju, nego imamo političke odluke. A politička odluka je kako ćemo raspoređivati – kome ćemo dati, kome povećati plaće – to su sve političke odluke koje u svojoj podlozi nemaju ekonomsku analizu”, poručio je.

‘Pametne zemlje imaju strategiju’

Inflacija pada ispod dva posto u rujnu, a hrana i dalje poskupljuje. Zašto?

“Jer mi nemamo politiku čitavog tog lanca stvaranja hrane – od razvoja zemlje do stola. Na svakoj toj karici država ima ulogu, bila ona vidljiva ili nevidljiva. Kad dođe cijena hrane na stol, mi reagiramo”, naglasio je Jurčić.

S druge strane, pametne zemlje, kako ih naziva Jurčić, imaju drugačiju strategiju.

IZVJEŠĆE O RADU VLADE Plenković se opet obrušio na Milanovića: ‘Ruši i srozava kredibilitet zemlje’

“Zbog toga će hrana postajati skuplja nego u Europi. Pametne zemlje su razvijale svoju poljoprivrednu politiku – od razvoja umjetnih gnojiva, zaštitnih sredstava, tehnologija obrade zemljišta – oni svugdje dodaju nešto kako bi proces bio efikasniji”, zaključio je Jurčić za N1.