Iz turističkih agencija u Bosni i Hercegovini kažu da je Hrvatska prvi izbor za ljetovanje na Jadranu. Prema broju ukupno prodanih aranžmana, Hrvatska je na trećem ili četvrtom mjestu, nakon Turske, Egipta i Tunisa. Cijene smještaja i avionskog prijevoza u tim zemljama znatno su niže u odnosu na cijene smještaja na hrvatskom primorju i troškove puta do mora, napominju u agencijama.
Unatoč tome, turisti iz Bosne i Hercegovine biraju odmor na hrvatskom primorju i zbog blizine i zbog bliskosti dviju kultura, često u privatnom aranžmanu.
Boris kaže da je dosad birao privatne aranžmane i sam dogovarao smještaj i aktivnosti.
“Mislim da je blizina destinacije i činjenica da je lako upoznati ljude iz Hrvatske koji vam mogu uljepšati ljetovanje, dodatna prednost. Postoje opcije kad uzmem smještaj preko platformi za rentanje, a postoje i opcije kad ostajem kod prijatelja koje sam upoznao tijekom godina, što mi definitivno čini Hrvatsku pristupačnijom. Nikad nisam ljetovao preko agencije, nisam imao potrebu, ali znam da postoje varijante za takvu vrstu odmora koje su u raznim rangovima cijena. Ja sam možda imao tu sreću da imam ostvarena poznanstva i veze, pa dobijem i tu privilegiju da me ugoste i pokažu mi neko drugo lice mjesta u kojem boravim, iz perspektive lokalca. Nisam siguran koliko bih i sam bio u mogućnosti vraćati se u Hrvatsku svake godine da nemam ovu varijantu”, kaže Boris.
POHLEPA NA JADRANU Čak 40 posto Hrvata ne može si priuštiti ni sedam dana ljetovanja
Kako dodaje, privlače ga ljepota mora, ambijent, glazba, atmosfera. “Volim tu cijelu morsku, pogotovo dalmatinsku kulturu i siguran sam da joj nema zamjene, barem za ono sto ja tražim. Ljetovao sam i na drugim mjestima na Jadranu i Mediteranu s kojima mogu usporediti. Bio sam i na crnogorskoj obali, albanskoj, bosanskoj, talijanskoj i slovenskoj, kad je u pitanju Jadransko more. Jug Francuske, Španjolska, Turska kad je u pitanju Mediteran. I dalje mi je hrvatski dio Jadrana najprivlačniji, možda baš zbog te kulture koja mi paše. Ono što mi se ne sviđa ponekad je drskost u ugostiteljstvu. Ali opet, sreo sam sjajne ljude koji to bace u drugi plan. Super mi je bilo na Visu kad nas je gospođa od koje smo rentali kuću pozvala u svoj dom, napravila večeru, iznijela klavir od svoje kćeri u dvor gdje smo večerali, cijelu noć smo svirali, jeli svježu ribu koju je njen muž ulovio taj dan, samo da nam pokaže kako su super domaćini. U Splitu me prijatelj Petar vodi na mjesta nedostupna turistima, u Rijeci s Dinom obiđem najljepše lokacije, pokaže mi Krk. Ne bih htio govoriti o lošim stranama, jer svaki put dobra iskustva zasjene loša”, zaključuje Boris.
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
Cijene će doći na svoje, treba dobro planirati
Kad su u pitanju cijene, naš sugovornik smatra da se može korigirati kako bi bilo pristupačnije, kao i da hoće, samo se trenutno nalazimo u nekoj fazi gdje se svi traže. To će, smatra, doći na svoje.
“Na kraju krajeva, mislim da bilo koji džep može priuštiti Hrvatsku, samo treba dobro planirati. U odnosu na druge destinacije, u kontekstu ljeta, teško je govoriti. Tu imam tu lakoću dolaska i pristupa. Planiram otići i dalje od ovoga što sam do sada posjetio pa ću možda imati bolju sliku. Supruga je nekada ranije, tijekom školovanja, imala priliku da ljetuje na Floridi i krstari tim dijelom američke obale, ali jednako je oduševljena odmorima u HR koje provodimo skupa posljednjih nekoliko godina. Ove godine ponovno idemo u Hrvatsku nakon jednogodišnje pauze, očekujem dobar odmor”, dodaje Boris.
Loša ponuda u trgovinama, nekvalitetna usluga, divlja gradnja…
Marija ljetuje u Hrvatskoj od djetinjstva, tako da već godinama u Hrvatskoj ima osjećaj kao kod kuće. No, dosta toga joj smeta tijekom ljetovanja.
“Meni je Hrvatska sinonim za more, iako sam bila svuda. Znatno je manje potrošačka destinacija u odnosu na Tursku, recimo. Nedostaci su definitivno loša usluga, loša ponuda proizvoda u trgovinama, dosada zbog nedostatka sadržaja. Prednosti su neotkrivenost obale, predivno more, jeftine karte za Jadroliniju. Ipak, smeta mi što se izgubila autentičnost dalmatinskog sela koja se još uvijek može naći u tragovima po otocima. Smeta mi gradnja koje je sve više i više. Na Čiovu svaki put zateknem novi red kuća i jasna mi je želja za profitom koja se sve više osjeti. No, to svakako smeta svima i to svuda, ne samo na hrvatskom primorju”, objašnjava Marija.
U kampovima se traži mjesto više
Đenan bira uvijek privatni aranžman. “Kampiram već deset godina, tako da samo u kampove i odlazim. Najviše me privlači more, najviše mi smetaju cijene kao i svima, ali s kampovima je to drukčije. Moj izbor je Hrvatska isključivo zbog samog mora i blizine. Kamp biram zbog slobode, užitka, provođenja vremena u prirodi i cjelodnevnog boravka na zraku. Otvoriš šator i u moru si već. Intimna atmosfera i uvijek vrlo ljubazni domaćini, jer biramo male obiteljske kampove. Imam dva psa pa je to dodatni razlog što biram kamp”, kaže Đenan.
TEŠKO RAZOČARANJE Austrijske novine objavile priču s ljetovanja: ‘Hrvatska? Nikad više…’
Sanja također ljetuje u kampu.
“Nekoliko godina ljetujemo u istom kampu gdje susrećemo ljude sa svih strana, čak iste ljude iz godine u godinu. Atmosfera je ugodna, a svi su u potrazi za ribom koja se na kraju i dijeli. Cijene su veće nego u unutrašnjosti, mada se uglavnom trudimo nabaviti lokalno. Volimo boravak u prirodi, što je vodilo ka kampiranju kao opciji. Kamp je na udaljenom otoku Lastovo, ali odgovara nam taj robinzonski način života i što imamo gdje ići na hiking. Terasa nam nije potrebna, odmah s parcele možemo ući u more. Smještajni kapaciteti su ograničeni i teško se dobija mjesto u kampu, pa smo rezervirali za iduće dvije godine”, kaže Sanja.
FOTO: Srećko Niketić/PIXSELL
Mljet i Pelješac baš po mjeri
Milica i njen suprug pripadaju generaciji koja je odrasla u bivšoj Jugoslaviji i njima je hrvatsko more prva ljubav još iz djetinjstva. Sad, kao odrasli ljudi, još uvijek sve uspoređuju s Jadranskim morem, kao nekom duboko usađenom predodžbom o tome kako more zapravo treba izgledati.
“Bili smo i u Grčkoj, i u Španjolskoj i Italiji, ali uvijek se vratimo Hrvatskoj. Unazad šest do sedam godina, svakog ljeta idemo na Mljet i Pelješac, jer nam je tamo sve po mjeri. Nismo previše zahtjevni gosti, ali tri stvari su nam najvažnije – biramo mjesta gdje nema velikih gužvi, da ima prirodnog hlada na plaži i da možemo voziti bicikl. Na Mljetu odsjedamo u jedinom hotelu na otoku, oduševljeni smo kvalitetom usluge i pristupačnim cijenama, a nacionalni park sa jezerima i šumskim stazama je zaista prekrasan. Na Pelješcu smo uglavnom u Žuljani, malom mjestu u kojem nema mnogo sadržaja, ali zato se maksimalno odmorimo i iskupamo, jer smo smješteni u apartmanu koji je na samoj plaži. Za vrijeme boravka na Pelješcu obiđemo cijeli poluotok i obavezno napravimo izlet na Korčulu. Plaže su prelijepe, a najviše volimo jesti u obiteljskim gospodarstvima. Smještaj rezerviramo mjesecima unaprijed, jer je velika potražnja. Cijene su, naravno, jedan od kriterija kad biramo destinaciju za odmor i na ovim mjestima koja sam spomenula su za sada podnošljive, ali s obzirom na trend rasta cijena, nadam se da će nam Hrvatska biti dostižna i narednih godina. Informirani smo, pratimo političku situaciju, ali ne opterećujemo se tim temama, vjerujemo da su obični ljudi u cijeloj regiji najvećim dijelom dobronamjerni”, kaže Milica.
FOTO: Srećko Niketić/PIXSELL
Cijene su u znatnom porastu, teško je naći smještaj
Stefan je ove godine ljetovao u Hrvatskoj u dva navrata. Da ima tanji novčanik, ne bi to sebi mogao priuštiti, jer su cijene u rapidnom porastu, ističe naš sugovornik.
“Za ljude s prosječnom plaćom i one s nešto većim prihodima od prosjeka, smještaj je uglavnom skup. No, uspio sam ljetovati dvaput ove godine, oba puta u Hrvatskoj, jer postoje drastične razlike u cijenama kad se usporede neke destinacije. Ljetovao sam prvi put na Korčuli, a drugi put na Viru. Besplatan parking je velika prednost, ali i istraživanje divljih, neuređenih plaža. No, moram se požaliti na lošu uslugu”, rekao je Stefan.
Svjetlana je pokušala rezervirati smještaj preko jednog portala. No, na portalu je sve bilo slobodno, a u stvarnosti zauzeto. Tako je smještaj morala tražiti na obali, po dolasku, prilagođavajući izbor destinacije onom što je dostupno.
“Bilo nas je sedmero – šest odraslih i jedno dijete. Krenuli smo u Vodice. Poslala sam upite na deset adresa, nitko mi nije odgovorio. Potrošili smo dva sata tako što smo zvali ljude, ali nitko se nije javio. Na kraju smo zvali turističku agenciju i oni su rekli da je sve zauzeto. Ugodno su me iznenadila dva dečka koja su nam pokušali pomoći. Zvali su mame, tate, strine i opet ništa nismo našli. Razočarana sam time što se podaci ne ažuriraju. U Sukošanu su nas htjeli smjestiti u dvije sobe iz prapovijesti za 150 eura po noći, bez prijave. Tu smo odustali i otišli kod rodice koja nas je smjestila u Maslenicu. Tamo imam sve pohvale za stanovništvo, za plaže, za more. Išli smo na izlet u kamp Smoljanac, gdje možete koristiti zip-line, jahati, voziti bicikl. Bilo je predivno”, zadovoljna je Svjetlana.
Komentari