Približavanje špice turističke sezone kupcima – kako domaćima, tako i stranima koji borave u Hrvatskoj – donosi znatno poskupljenje ionako skupe hrane.

Prema najavama stručnjaka, a i na temelju dosadašnjih iskustava, realno je očekivati da će cijene hrane i pića na Jadranu i ovog ljeta porasti u prosjeku desetak posto. Time će se dodatno smanjiti i dubina džepa potrošača, posebno domaćih.

Riječ je, kako smo rekli, o prosjeku, budući da poskupljenja neće biti ista ni kada je riječ o vrstama prehrambenih artikala ni kada je riječ o lokacijama. Jednostavno, kako ističu trgovci, nije isto imate li trgovinu u Dubrovniku ili na Hvaru ili je prodajno mjesto u Rapcu ili na Viru.

‘Da nema prihoda tijekom sezone, mnogi trgovački lanci bi otišli iz Hrvatske’

“Cijene hrane na obali u špici sezone trebale bi maksimalno porasti u prosjeku za 10 posto, i to u turističkim središtima, dok će na kontinentu doći i do određenih pojeftinjenja. Činjenica je da trgovci preko ljeta moraju u većoj mjeri uvoziti radnu snagu, a ona košta, što povećava i troškove poslovanja. Naravno da trgovci žele i zaraditi, a ljetna sezona s ogromnim brojem stranih turista je odlična prilika za to“, ističe za nacional.hr Drago Munjiza, konzultant za trgovinu i nekadašnji direktor Konzuma.

Dodaje kako prihodi koje ostvare tijekom turističke sezone čine značajan dio ukupnih prihoda trgovaca u Hrvatskoj.

“Da nema tih prihoda, mnogi trgovački lanci otišli bi iz Hrvatske ili ne bi u nju ni dolazili“, napominje naš sugovornik.

Drago Munjiza. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Munjiza ocjenjuje i da stranim turistima, onima koji dolaze za zapada Staroga kontinenta, cijene hrane i pića u hrvatskim dućanima nisu tako velike kako se kod nas misli. Naime, razina cijena u tim je zemljama u pravilu je veća nego u Hrvatskoj pa i cijene koje ovdje vide po policama dućana za njih nisu pretjerano različite u odnosu na one u matičnim zemljama.

Hrana u Hrvatskoj skuplja nego u Sloveniji, Španjolskoj i Nizozemskoj

No, visoke su zato za domaće goste i za lokalno stanovništvo, koje ne “barata“ dohocima kakve primaju zaposleni na zapadu Europe. Prema najnovijim podacima Eurostata, razina cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je lani bila oko dva posto iznad prosjeka Europske unije.

Po tim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj vrlo su blizu onima u Austriji i Njemačkoj, u kojima za oko šest posto premašuju prosjek Unije, te su gotovo izjednačene s cijenama u Italiji. Ne treba, naravno, ni spominjati da su plaće u tim zemljama kudikamo veće od onih u Hrvatskoj.

Međutim, podaci eurostatističara otkrivaju i da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj nešto veće od onih u susjednoj Sloveniji, iako su i slovenske plaće veće od hrvatskih. Hrana u Hrvatskoj skuplja je i od one u Španjolskoj ili Nizozemskoj, kao i u većini novih članica Unije, te u zemljama Zapadnog Balkana.

Tako su, recimo, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji za oko četiri posto manje od prosjeka EU, a u BiH čak za 15 posto. No, i plaće u tim zemljama manje su onih u Hrvatskoj.

Hrvatska kućanstva za hranu izdvajaju znatno više od njemačkih i austrijskih

U slučaju Hrvatske, poseban je problem što naša kućanstva za hranu izdvajaju velik dio raspoloživog dohotka.

Podaci Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju, primjerice, da su naša kućanstva u 2021. za hranu i bezalkoholna pića izdvajala 19 posto svog proračuna, a već u 2022. taj je udio skočio na 27 posto. Novijih podataka još nema, no stručnjaci su već upozorili da prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu sada vjerojatno ponovno izdvaja oko trećinu svojih prihoda, što je razina potrošnje kakvu smo imali nekad, prije ulaska u EU.

Usporedbe radi, podaci eurostatističara za 2021. godinu pokazuju da je prosječno kućanstvo u EU za hranu i bezalkoholna pića izdvajalo 14 posto svojih primanja. Isti je udio potrošnje za hranu i u susjednoj Sloveniji. U Njemačkoj je udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića iznosio oko 12 posto, u Austriji samo 11 posto.

Hrana u Hrvatskoj od 2015. poskupila 44 posto!

Razlog takvog rasta udjela hrane u ukupnoj potrošnji kućanstava u Hrvatskoj je visoka inflacija, po kojoj je naša zemlja među rekorderima u eurozoni. Rast cijena je posebno zahvatio prehrambene proizvode.

Tako je, prema podacima državne statistike za svibanj, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 3,3 posto, a sličnom su dinamikom rasle i cijene hrane, pića i duhana. Međutim, kada se cijene hrane i bezalkoholnih pića u svibnju ove godine usporede s onima iz 2015., njihov je rast iznosio vrtoglavih 44,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Naravno, porasle su i prosječne plaće, ali u uvjetima u kojima velik dio potrošnje kućanstava odlazi upravo za kupnju hrane, veliko je pitanje što je građanima od tih povišica uopće ostalo.

Vrijedi naglasiti i da cijene hrane rastu diljem Europe, a ne samo u Hrvatskoj, ali da se na zapadu Staroga kontinenta taj inflacijski udar ipak događa u uvjetima viših primanja zaposlenih od onih u Hrvatskoj, pa je prosječnom Nijemcu, Francuzu, Talijanu ili Belgijcu ipak lakše podnijeti i rast cijena hrane.

Trgovci kažu da su im troškovi poslovanja u Hrvatskoj veći nego u drugim zemljama

I sami trgovci se slažu s ocjenom da je hrana u Hrvatskoj i izvan ljetne sezone skupa, no ističu da za to postoje opravdani razlozi. Osim turizma, koji ljeti “pumpa“ cijene, Munjiza upozorava i na znatno veće logističke troškove koji proizlaze iz oblika države i velikog broja otoka.

“Slovenija ima takav oblik da cijelu zemlju možete pokrivati iz jednog logističkog centra u Ljubljani, dok u Hrvatskoj trgovački lanci obično imaju tri logistička centra kako bi cijeli teritorij zemlje bio opskrbljen. Osim toga, stopa PDV-a u Hrvatskoj je među najvećima u Europi, a primjena snižene stope na hranu ograničena, što rezultira i velikim poreznim opterećenjem. Velika su i davanja za radnu snagu, posebno doprinosi. Sve to za posljedicu ima i veće troškove poslovanja, a to se onda prelijeva na konačne cijene roba“, napominje Munjiza.

Kaže i da se zarade trgovaca u Hrvatskoj ne razlikuju bitnije od onih u drugim zemljama.

Sve to, međutim, za prosječnog kupca nije nekakvo veliko opravdanje. On, naime, zna da s prosječnom neto plaćom od 1323 eura, koliko je, prema podacima DZS-a, iznosila u travnju, mora platiti sve troškove svoga kućanstva, među kojima je velika stavka upravo hrana.

U takvim uvjetima, odlazak na ljetovanje za velik broj Hrvata postala je samo želja. Tim više što će ga na obali dočekati još veće cijene osnovnih živežnih namirnica od onih na kontinentu.

GDJE ĆE NIJEMCI LJETOVATI? Hrvatska skuplja od Grčke i Španjolske, tek nešto jeftinija od Italije