Bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor za Nacional je analizirala političku situaciju u Europskoj uniji nakon nedavno održanih europskih izbora i izbora u Francuskoj te uoči skorog formiranja novog sastava Europske komisije i Europskog vijeća, ali i komentirala odnose premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića u kontekstu predstojećih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Prvi put je otvoreno progovorila o svom odnosu s predsjednikom Milanovićem, ali i otkrila da i nju u nekim krugovima nagovaraju da se kandidira za predsjednicu. Sve to u mjesecu kad se obilježava 11 godina od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji nakon bolnog pristupnog procesa koji je uspjela dovršiti upravo Jadranka Kosor. Za što je od predsjednika Milanovića prije dvije i pol godine dobila odlikovanje, a od premijera Plenkovića – ni pozivnicu na zabavu koju je u Banskim dvorima upriličio tim povodom.

NACIONAL: Kako tumačite to što HDZ još uvijek nema svog predsjedničkog kandidata, a ako ga i ima, to je za sada čovjek koji veze s HDZ-om nema, nije nitko iz stranačke baze jer se Miro Gavran, kojeg se u kuloarima spominje, barem do sada nije takvim prikazivao?

Ne tumačim, konstatiram, kao i vi, da HDZ u srpnju 2024., a izbori su krajem godine, nema kandidata i da u HDZ-u nitko ne zna tko bi mogao biti kandidat ili kandidatkinja. Odgovor zna samo jedan čovjek, a taj čovjek očito još nije prelomio. Međutim, iz nekih izjava čelnika vladajuće stranke ovih dana, razaznajem da će kandidat biti poznat do Dana pobjede. A to je dobro vrijeme za početak kampanje.

NACIONAL: S jedne strane, premijer Plenković koristi svaku priliku da napadne predsjednika Milanovića, i obrnuto naravno, ljubav je obostrana, ali očekivalo bi se da će mu onda suprotstaviti nekoga tko ga može zaista poraziti na tim izborima, unatoč tome što predsjednik trenutno uživa najveće povjerenje birača po svim pokazateljima. Dakle, napada ga, ali nije ga napao pravim oružjem, a to bi bilo upravo isticanje kandidata koji bi bio barem al pari Milanoviću. Zašto?

Predsjedniku HDZ-a i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću Zoran Milanović politički savršeno odgovara kao predsjednik države i ako on dobije novi mandat, a vjerojatno hoće, i dalje će živjeti ta tvrda kohabitacija iz koje najviše dobiva Andrej Plenković jer su ovlasti predsjednika države relativno sužene. On ga može stalno držati na tihoj vatri kad se ne želi dogovarati ni oko čega pa ni oko veleposlanika. Zbog tog tvrdog odnosa pati država, institucije, ali to građani kao da više i ne propituju. Mislim da će predsjednik HDZ-a odabrati nekoga tko neće biti hametice potučen, ali neće imati realne šanse za pobjedu iako iz HDZ-a najavljuju pobjedu. No ništa nije gotovo dok nije gotovo, možda bude iznenađenja. Ne smijemo, kombinirajući i predviđajući, zaboraviti da su u dva zadnja izborna ciklusa za predsjednika države gubili favoriti. I Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović izgubili su izbore nakon prvoga mandata i to je u oba slučaja bilo iznenađenje.

NACIONAL: Hoćete li reći da ne bi bilo nemoguće srušiti Milanovića?

Ne srušiti ga, nego ga onemogućiti da osvoji drugi mandat. Ne slažem se s mnogima koji govore da je onaj tko u utrku ulazi s pozicije predsjednika Republike puno jači i nedvojbeni favorit i da su izazivači u inferiornoj poziciji. Ovisi tko je izazivač, koliko je poznat i može li se svidjeti biračima.

NACIONAL: I kakav je bio predsjednik.

Da. Bilo je nezamislivo da bi Kolinda Grabar-Kitarović mogla pobijediti Josipovića, pa je pobijedila. I onda Milanović koji je pobijedio nju iako ju je podržavala velika stranka, a ankete su govorile da ona ide u drugi mandat.

NACIONAL: Ne bi bilo prvi put da čujem kao ideju da se u nekim krugovima spominje i vaše ime kao potencijalne kandidatkinje. Razmišljate li uopće o tome?

Već sam jednom bila u predsjedničkoj kampanji 2005. godine i to me koštalo i zdravstveno i na mnoge druge načine. Puno sam udaraca dobila u toj kampanji kad sam bila kandidatkinja HDZ-a, nevoljena kandidatkinja, zapravo. Bila sam pro-forma kandidat iza koje stranka i njeno vodstvo nisu stajali istinski. Imam loše iskustvo iz 2005., ali i veliko političko iskustvo jer sam dugo bila političarka i napravila neke stvari za koje mislim da su ostavile traga. Dobrog traga. Zato i artikuliram javno svoj stav o tome kakav bi predsjednik Republike Hrvatske trebao biti i kako je to predviđeno Ustavom.

NACIONAL: Kakav?

Funkcija predsjednika ili predsjednice Republike Hrvatske zamišljena je da to bude netko tko je istinski i uvjereno čuvar ili čuvarica Ustava i ustavnih vrednota za koje se bori bez ostatka, kalkulacija i zadrške. Dakle, da ipak odgovorim na vaše pitanje; i do mene dolaze i javljaju mi se razni ovi i oni s idejama o kandidaturi, ali ja sam ipak još uvijek realna osoba, s obje noge na zemlji i s dva umjetna koljena, odnedavno.

NACIONAL: Mislite da bez podrške jake stranke poput HDZ-a ne biste imali šanse?

Ne, nije nužna više podrška jake stranke, ali je nužna jaka infrastruktura. Naravno, politička strast na žalost nije me napustila pa zato ponekad prihvaćam komentirati političke događaje na televizijama, na N1, ponekad na RTL-u, evo zato danas i s vama razgovaram rado. I neki drugi bivši premijeri bi to mogli, ali ih to ne zanima, to ne čine i to je jako pametno.

NACIONAL: Vi i dalje politiku živite?

U svojoj knjizi sam napisala da ima života i izvan politike, da. Ali ja se i dalje ljutim zbog urušavanja pravne države, i dalje sam katkada zaprepaštena nekim potezima koji su npr. doveli do toga da danas imamo najdesniju vladu ikada pa mi je onda teško slušati nasrtaje na autonomiju sveučilišta, primitivni diskurs oko mnogih stvari i pojava. Domovinski pokret najavljuje kako oni neće dopustiti rodnu ideologiju na sveučilištu i to im je omogućeno jer su oni vlast u Hrvatskoj i oni određuju kako ćemo živjeti i hoće li se ili neće poštovati autonomija sveučilišta kako ju je zamislio Ustav. Ni predsjednik se nije nešto javljao oko nasrtaja na Ustav RH, u ovom slučaju. I dalje nekako osjećam svojom obvezom progovoriti i govoriti, baš zato što sam bila premijerka i što sam deblokirala i završila pregovore za ulazak u EU, osjećam to kao svoju dužnost i nije me briga što možda neki misle da bih trebala mirno živjeti u mirovini. I šutjeti, jasno.

NACIONAL: Znači, možda se kandidirate za pet godina ako ne sada? Kad nećete biti direktno suprotstavljeni Milanoviću.

Haha, šalite se, puno je to godina. Netko s dva friško operirana koljena mora se veseliti svakom novom sigurnom koraku i konačnom sigurnom hodanju bez štaka. To mora biti moj dugoročni i srednjoročni plan! Ali vidite, to je isto jedna od stvari koje me vrijeđaju i o kojima sam govorila i pisala, to patroniziranje starijih ljudi, osobito u politici, a osobito starijih žena u politici.

NACIONAL: Pa i Franjo Tuđman je stvarao državu kad mu je bilo 70, a isto toliko su imali i neki njegovi najbliži suradnici poput Josipa Manolića.

Pa da, predsjednik Tuđman nije postao predsjednik Hrvatske s 30 godina. Ali je on bio muškarac.

NACIONAL: Znači, za pet godina ćete biti u najboljim godinama?

Puno je to godina, ali da, naravno. Zahvaljujem svima koji mi se s vremena na vrijeme jave i kažu: vi biste bili prava čuvarica Ustava. Pa onda popijemo kavu, razglabamo o Ustavu i lijepo se raziđemo bez zaključaka.

NACIONAL: Premijer Plenković neće vas sigurno kandidirati, pogotovo ne nakon ovog intervjua. Iako bi time baš pokazao širinu.

A zašto mislite, zašto bi mu ovaj ili bilo koji moj intervju smetao? Trudim se govoriti isključivo o činjenicama, zar ne? Na primjer, kad je proslavljao godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju pa u Banske dvore pozvao puno uvaženih ljudi, onda sam samo podsjetila kako bi eto bilo logično da je pozvao i osobu koja je pregovore za EU deblokirala, završila i potpisala Pristupni ugovor, ali i sve druge zaslužne na europskom putu. Zato što se to zove čuvanje kontinuiteta države, a onda i vlastitog dostojanstva. Moje podsjećanje na te činjenice ne bi ga trebalo ljutiti. Dapače.

NACIONAL: To nije bio njegov privatni party koji je platio iz svog džepa u vlastitom dvorištu, već je koristio državnu rezidenciju i državni novac za organiziranje te proslave.

Ma, sjećanje na bivše, na prethodnike i na njihov rad uvijek najviše koristi onome tko se bez kompleksa javno sjeća i priznaje i tuđi rad ne slaveći samo sebe.

‘Kad je premijer proslavljao godišnjicu ulaska Hrvatske u EU, podsjetila sam kako bi bilo logično da je pozvao i osobu koja je pregovore za EU deblokirala, završila i potpisala Pristupni ugovor’ Photo Sasa ZinajaNFoto

NACIONAL: A vi ste, usput, i uveli Andreja Plenkovića u politiku.

Pa, da, upisala sam ga u stranku, bio je moj kandidat za zamjenika predsjednice. Govorim li nešto što nije istina? Zar kažem neistinu kad kažem da kad upišete na stranice HDZ-a pojam “Jadranka Kosor predsjednica HDZ-a” ili “Jadranka Kosor predsjednica Vlade” da vam računala odgovore “pretraga nije dala rezultate”.

NACIONAL: To je ta pametna umjetna inteligencija.

Jasno. To se u uljuđenom svijetu jednostavno ne radi. Ne briše se povijest, tj. ljudi koji su već povijest.

NACIONAL: Kad govorimo o urušavanju pravne države, kako gledate na to što se događalo upravo u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore? S jedne strane, i sami ste rekli, bila bi drugačija situacija da je predsjednik Milanović uistinu dao ostavku i kandidirao se, s druge strane, on se držao toga da on to ne mora napraviti, što je njemu štetilo u smislu podrške birača, ali tamo se postavilo pitanje je li Ustavni sud, odnosno predsjednik tog suda Miroslav Šeparović koji sve kroji po svom, jesu li oni se zapravo uključili u tu kampanju da zaštite Ustav ili su se uključili u kampanju u korist HDZ-a, proglasivši Milanovića kršiteljem Ustava? Nacional je objavio izdvojeno mišljenje troje ustavnih sudaca koji tvrde da su upravo Šeparović i ostali suci prekršili Ustav, a ne predsjednik Milanović.

Isto mislim da su donosili odluke koje nisu u skladu s Ustavom.

NACIONAL: Je li vama logično da su se tom stajalištu priključili čak i dvoje nekad visokopozicioniranih članova SDP-a, Ingrid Antičević Marinović i Josip Leko?

Davno su oni prestali biti vezani za politiku stranke, što i moraju suci Ustavnog suda. Ništa me to ne čudi. Inače, ne znam kako suci pojedinačno stoje, ali neki od njih sigurno očekuju reizbor. To će ponovno biti predvidljiv izbor sudaca Ustavnog suda jer bez dogovora HDZ-a i SDP-a ne može se završiti taj posao u Saboru. Opet ćemo, vjerojatno, gledati nagodbe na nagodbe, kako je bilo i za ovaj saziv gdje je član Ustavnog suda postala i osoba koja se lažno predstavljala u Austriji. To je zapravo bio kraj. Opet će Ustavni sud vjerojatno postati spremište i za neke političare koje nitko neće.

NACIONAL: Ali ne i za Peđu Grbina, koji je to demantirao.

Pa moguće, čula sam da je moguće. SDP, vjerojatno nesvjesno, uskače HDZ-u u kritičnim situacijama. Da bi Milorad Pupovac mogao postati predsjednikom Odbora za nacionalne manjine, budući da je Domovinski pokret rekao da će izaći iz koalicije bude li on izabran, priskočila je lijeva opozicija, SDP i Možemo!, umjesto da puste da tu “situaciju” riješe vladajući. Jer se tu nije radilo o zaštiti manjina, nego o čistoj političkoj napetosti i neiskrenosti u vlasti. Ne znamo sad pripada li Pupovac političkoj većini ili manjini, ali to više nije važno ni njemu ni premijeru ni Penavi. Opet je Andrej Plenković preveo mnoge žedne preko političke vode jer je ispalo po onoj “vuk sit, a ovce cijele”, a ja bih dodala “ i još bleje”. Za čestitati.

NACIONAL: A upravo je Milorad Pupovac taj koji je na neki način unaprijed odlučio o ishodu sastavljanja parlamentarne većine jer je on, umjesto da barem da šansu da se formira ta druga opcija, odmah dao podršku HDZ-u.

On je vjerni čuvar “suhoga zlata” i neće od toga odstupiti, umoriti se i odustati. Vrijedno divljenja jer su tako čvrste političke ljubavi jako rijetke. A i one obične. Uoči glasanja o novoj vladi rekao je da nikada neće glasati za Vladu u kojoj je Domovinski pokret i da je to stajalište SDSS-a. A kako je bilo na glasanju? Dvije zastupnice SDSS-a nisu došle, jer im je rečeno da ne dođu, a Pupovac je bio suzdržan. A mene su na prvom satu parlamentarizma, kad sam ušla u Sabor 1995., doajeni, recimo Vladimir Šeks, učili o glasanju pa su rekli: kod glasanja si ili za ili si protiv. Kad si suzdržan, kao da si za, jer nisi protiv. Ako si protiv, onda si protiv. A biti u parlamentu znači biti jasno za ili protiv nečega o čemu se glasa, jer se tako pokazuje stav, pripadnost i brane načela. On nije bio protiv Vlade u kojoj je DP, nije dakle bio protiv toga da Domovinski pokret postane vlast u RH.

NACIONAL: SDP bi, dakle, zbog takvih asistencija, svatko na ranu privio.

A dobro, to je činio i predsjednik Milanović pa sam ga jednom nazvala ljekoviti Zoran. U nekim kritičnim trenucima za HDZ, odnosno za Plenkovića rekao je: ja to neću komentirati. Recimo, kad je prvi put u povijesti uhapšen ministar u mandatu, predsjednik je rekao da on to neće osobito komentirati. I nije.

NACIONAL: Znači, ipak ćete se kandidirati protiv njega?

Haha, mislim, ja sam s predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom OS RH u korektnim odnosima! Reklo bi se “dobra” sam s njim.

NACIONAL: Što znači dobra?

Čujemo se i vidimo katkada, cijenim tu slabije javno vidljivu njegovu empatičnost, nešto što mnogi ne prepoznaju zbog njegovog robusnog odnosa prema nekima ljudima i katkada zaista preoštre retorike. No neću zaboraviti, sat vremena nakon zagrebačkog strašnog potresa, kad je moja mama još bila živa, ali bolesna i jako se uplašila, predsjednik je nazvao i pitao me trebam li što. Iznenadila sam se, to sam mu i rekla, a on je odvratio: Pa ti si naša bivša premijerka, živiš sama sa starom majkom, moramo se brinuti o tebi. A nazvao je i sljedeći dan i pitao treba li mi kakav prijevoz, auto, bilo kakva pomoć… I na kraju, zbog mojih rezultata i truda oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju, predsjednik Milanović dodijelio mi je najviše državno odlikovanje. Dakle, sjetio se, iako me kao predsjednik SDP-a žestoko vrijeđao dok sam bila premijerka. Treba uvijek na kraju podvući crtu kad sudimo o nekome, zar ne? Tako da se mi povremeno i vidimo, popijemo kavu, iako se oko nekih poteza, oko stavova o nekim ljudima i pojavama, ne slažemo. To mu i kažem, a i on meni.

NACIONAL: Je li se naučio prihvatiti savjet?

Što znači savjet? Ne savjetujem, govorim o svojim stajalištima, kažem naglas što mislim. A o svojim političkim razmišljanjima govorim ljudima do kojih mi je na ovaj ili onaj način, ovako ili onako, stalo.

NACIONAL: Znači da vam je do Plenkovića isto stalo?

Ništa njemu ne govorim, ne savjetujem, samo katkada govorim o njegovoj politici, ne o njemu. Služeći se argumentima. Samo to.

NACIONAL: Koja će biti prava cijena njegove koalicije s Domovinskim pokretom, osim ovog ideološkog dijela i idiotiziranja Hrvatske, kako bi rekla naša kolumnistica Jelena Lovrić? Je li u pozadini toga i neki drugi interes, ovladavanje nad nekim državnim tvrtkama, ministarstvima, imovinom, koncesijama…?

Rezultat će biti još jedan kontingent mladih i obrazovanih ljudi koji će otići iz Hrvatske jer će im dvolična, prijetvorna i neprincipijelna politika preliti čašu. DP neće ostvariti ništa od svega što su najavljivali. Ovo s Rodnim studijima će se nekako već zašuškati, a sve ostalo zaboraviti. Pa i užasne optužbe kojima su šibali predsjednika HDZ-a prije izbora.

NACIONAL: Zato pitam, jesu li njihovi interesi negdje drugdje? Možda u energetici ili na drugim poljima?

Možda i imaju neke prikrivene interese, ali ništa od toga neće ostvariti. Sad će nešto svojih stranačkih ljudi smjestiti na mjesta državnih tajnika, još nešto ostalih posvuda, gdje god ima kakve vlasti, makar i u naznakama… Jednoga će dana svi oni, pa i Penava, moći u svom CV-u pisati da su bili dio vladajuće koalicije, da su bili dio ove vlade i da su bili vlast u Hrvatskoj. Nije to mala stvar za CV.

NACIONAL: Nedavno su završeni europski izbori, ali taj ciklus svojevrsnih promjena u Europi nije još stao. Vidjeli smo što se događa u Francuskoj. Kako gledate na trenutnu situaciju u Europskoj uniji i nadiranje desničarskih stranaka? S čim su to europski građani nezadovoljni i što to njima te desne stranke nude kad su se u tolikoj mjeri okrenuli takvim politikama?

Situacija je različita od zemlje do zemlje pa ne možemo generalizirati. U Francuskoj desnica ipak nije pobijedila, pokazalo se da se, kad se želi suprotstaviti nadiranju radikalne desnice, ako su ljudi sposobni i mudri, znaju se i mogu organizirati i reorganizirati tako da to onda zaista odražava volju naroda. Pokazalo je to oduševljenje Francuza na ulicama Pariza i drugdje. To je poučan primjer za političare koji ne znaju preskočiti vlastitu taštinu i goleme naplavine ega. Dakle, u Francuskoj su se dogovorili nakon prvog kruga i uspjeli spriječiti Marine Le Pen da pobijedi i dođe na vlast. Tu bi i naši političari trebali čitati pouke. Da su se SDP i Možemo! na parlamentarnim izborima udružili u koaliciju i da je predsjednik Milanović zaista učinio ono što se u prvim trenucima njegovih najava očekivalo, onda kad je rekao da će biti premijerski kandidat, da je dao ostavku i stao na čelo te kolone, sasvim sigurno da bi se danas pričala druga priča. A što se tiče vodstva Europske unije, tu nekih velikih, radikalnih promjena neće biti jer ključevi vlasti, kako stvari stoje, ostaju u rukama Ursule von den Leyen.

NACIONAL: Mislite da se neće otvoriti ipak neki prostor tijekom tih pregovora, jer i prošli put je kandidat za predsjednika Europske komisije iz reda Europskih pučana bio Manfred Weber, a na kraju je zapravo isplivala Ursula von den Leyen kao sekundarna kandidatkinja?

Očito da su se sve najvažnije grupacije uspjele dogovoriti iako, po mom mišljenju, Ursula von den Leyen nije dorasla funkciji predsjednice Europske komisije i najlošija je u toj ulozi do sada. Čelnici EU-a, dakle Europske komisije, ne bi smjeli biti političari koji vuku repove afera i nerazjašnjenih optužbi, a ona vuče repove i iz afere s nabavom cjepiva protiv covida, ali i još neke iz vremena kad je bila njemačka ministrica obrane. Na čelu Komisije trebali bi biti političari s osobitim integritetom i ugledom, besprijekorni, oni koji imaju veliko znanje i koji su imali značajne političke rezultate u državama iz kojih dolaze.

NACIONAL: Međutim, premijer Plenković i Ursula von den Leyen se jako dobro slažu. Mislite li da su sad premijeru Plenkoviću zatvorena vrata za neku drugu funkciju u okviru Europske komisije i Europskog vijeća i bi li on bio dobar kandidat za neku od tih funkcija?

Mislim da je pogrešno govoriti o otvorenim i zatvorenim vratima, izbori su završili, sad će se izabrati novo vodstvo, najvažnije funkcije su dogovorene pa će se popuniti. On nije u tim kombinacijama, samo to mogu konstatirati u ovom trenutku… Nova šansa dolazi nakon 5 godina.

NACIONAL: Hoće li Plenković morati priznati da je napravio grešku s Lex AP-om i da bi se mogao izvući iz situacije da sam povuče taj zakon koji je doživio kritike i na razini Europske unije?

Je li njega ijedna greška dotaknula? Neće, naravno da neće.

NACIONAL: A može li ga dotaknuti Ivan Turudić s nekim istragama oko afere Borg koja se sada vraća na velika vrata zbog činjenice da je sada ponovno moralo biti plaćeno vještačenje u aferi Veliki Agrokor koje je prvi put propalo zbog sukoba interesa?

Opozicija nije uspjela, ni predsjednik Milanović nije uspio u najavama da će spriječiti dolazak Turudića u DORH. Ali kad već spominjete Lex AP i ovlasti predsjednika, kad bi me pitali što bih ja napravila kao predsjednica države ako bih bila sigurna da većina u Saboru donosi zakon koji može postati opasan i ugroziti ustavne vrijednosti, a Lex AP je upravo to, iskoristila bih ustavnu mogućnost koju predsjednik države ima. Predsjednik države nakon što Sabor izglasa neki zakon mora potpisati zakon i tek tada taj akt dobiva punu snagu. To je promulgacija. Ali po logici stvari, predsjednik i ne mora potpisati, već zakon može uputiti Ustavnom sudu i tražiti mišljenje. To bih napravila u slučaju Lex AP-a.

NACIONAL: Ali Republika Hrvatska je članica Europske unije, a imamo zakon koji je protivan načelima EU-a. Kao što smo morali uskladiti brojna zakonska rješenja prije ulaska u EU, hoće li nam i vodstvo Europske komisije naložiti da se taj zakon mora mijenjati?

Mislite li da bi to mogla Ursula von den Leyen ili mislite na gospođu potpredsjednicu za demografiju i demokraciju? Jer mi još uvijek imamo potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju. Evo, obratite se njoj, pitajte!