EDVIN LIVERIĆ, NOVI RAVNATELJ HKD-a NA SUŠAKU

U riječkoj Galeriji Kortil, u sklopu Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, otvorena je izložba radova Marca Chagalla do 4. rujna. Projekt je to Edvina Liverića, novog ravnatelja HKD-a na Sušaku, redatelja i dugogodišnjeg člana ansambla Zagrebačkog kazališta mladih koji je dao otkaz u kazalištu da bi se uhvatio novih izazova.

Edvin Liverić rođen je 1970. u Rijeci, a diplomirao je 1995. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a iste je godine postao stalni član ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. Od 1996. do 2005. bio je vanjski suradnik ADU-a, a od 2013. vanjski je suradnik studija Gluma, mediji, kultura Sveučilišta u Rijeci. Od 2003. umjetnički je ravnatelj festivala Street Art u Poreču. Suosnivač je kazališne skupine TRAFIK, usko je povezan s plesom i teatrom pokreta te ostvaruje veliki broj uloga u domaćim kazalištima i u inozemstvu. Dugogodišnji je hrvatski predstavnik u europskoj kazališnoj mreži Aerowaves. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor kao dio kolektiva predstave „Imago“.

NACIONAL: Upravo je u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku otvorena izložba Marca Chagalla, o čemu se radi?

Radi se o velikoj retrospektivnoj izložbi grafičkih ostvarenja najpoetičnijeg glasnika moderne – Marca Chagalla. Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku i Rebel Kolektiva, pravi primjer onog što nazivamo javno-privatno partnerstvo. Riječki postav obuhvaća radove iz ranih dvadesetih do sredine osamdesetih godina 20. stoljeća, a kroz seriju litografija, bakroreza i drvoreza, crteža te memorabilija kulturni znatiželjnici imaju priliku uroniti u umjetnikovo vječno služenje ljubavi u svim njezinim oblicima, jezicima i licima. Radi se o radovima koji su u vlasništvu raznih europskih kolekcionara, pa je za nas koji smo organizirali retrospektivu, njezin značaj još veći. Izložba se može pogledati svaki dan u Galeriji Kortil, a ostaje otvorena do 4. rujna.

NACIONAL: Odnedavno ste ravnatelj HKD Sušak, možete li malo predstaviti tu instituciju?

Radi se o najmlađoj ustanovi u kulturi Rijeke koja je njezin vlasnik i osnivač. Ali za građane Rijeke HKD nipošto nije nov. U životu grada on ima svoj kultni značaj. To se velebno zdanje ističe u vizuri grada svojom vertikalnom monumentalnošću i jedno je od njezinih simbola. Zgradu je započeo i projektirao arhitekt Josip Pičman još 1936. ali ju je zbog niza nesretnih okolnosti finalizirao njegov zagrebački kolega Alfred Albini. Nakon dugog perioda gradnje i raznih preinaka ona je napokon dovršena 1947. Ova ustanova planirana je onomad kao centar kulture u tadašnjem gradu Sušaku, a nastala je na, zbog konfiguracije tla, vrlo zahtjevnoj lokaciji nekadašnje tvornice i skladišta popularno zvanih Kortil, po kojoj današnja galerija i nosi ime. Uz prostrani atrij, tri dvorane za probe i galeriju, prostorom dominira velika dvorana s 520 sjedećih mjesta. Povijesnim okolnostima i nestajanjem Sušaka kao samostalne upravne jedinice i njegovim pripojenjem Rijeci, ova institucija nikada nije zaživjela u svojoj iskonskoj funkciji koja joj je bila namijenjena. Želja mi je da joj, sa svojim malobrojnim, ali izuzetno vrijednim timom ljudi koji uz mene vode HKD, udahnem upravo tu njezinu iskonsku namjenu, odnosno da stvorimo centar suvremene urbane kulture našega grada.

NACIONAL: Rođeni ste Riječanin, kako doživljavate HKD na Sušaku i kulturnu politiku Rijeke?

Dugo sam izbivao iz Rijeke i svoju sam profesionalnu karijeru gradio trideset godina u Zagrebu kao glumac Zagrebačkog kazališta mladih. Za mene je povratak u Rijeku bila velika životna odluka. Ono što se trenutačno u Rijeci događa po pitanju kulture, velika je prekretnica. Pripreme za Europsku prijestolnicu kulture u svojoj su završnoj fazi, a usudio bih se reći da će se 2020. u Rijeci brojati kao svojevrsna ‘’nulta godina’’. Odnosno, sigurno više ništa neće biti kao ranije. I to ne samo na polju kulture, već u životu grada, u njegovu širem kontekstu. To je svakako veliki izazov, ali i šansa koja se ne smije propustiti.

NACIONAL: Koji je vaš cilj, što želite do kraja mandata?

Želim od HKD-a stvoriti centar umjetnosti na koji će njegovi građani biti ponosni, ali jednako tako želim HKD upisati i na kulturnu kartu Europe. Već smo prijavili nekoliko prijavnica na EU fondove, a jedan od strateških planova nam je i snažnije umrežavanje.

NACIONAL: Bili ste dugogodišnji član ansambla Zagrebačkog kazališta mladih, ali ste dali otkaz i više niste glumac u stalnom ansamblu, već samo igrate svoje predstave. Zašto ste se odlučili na taj potez i kako se osjećate sad kad formalno niste u ansamblu?

Ja još uvijek igram neke predstave koje su na repertoaru ZKM-a, a u kojima sam sudjelovao. Svoje predstave više ne igram, jer za to uz novo radno mjesto zaista ne bih imao vremena. U ansamblu sam proveo dvadeset i pet godina i to je za mene zaista neprocjenjivo iskustvo. Radio sam sa sjajnim glumcima i redateljima, upoznavao zanimljive umjetnike, proputovao na gostovanjima fantastična mjesta, dobio priliku i za tri režije u ZKM-u, i na svemu tome sam neizmjerno zahvalan. Ali negdje duboko u sebi osjećao sam želju za promjenom. I eto, ukazala se prilika i ja sam je prihvatio, svjestan svih rizika i neizvjesnosti koje ona sa sobom nosi. Ne želim reći da više nikada neću ‘’stati na scenu’’, ali zasad svoju kreativnost izražavam u planiranju, organizaciji i produkciji.

NACIONAL: Novost koju ste uveli jest ta da će HKD biti otvoren tijekom ljeta. To se čini kao posve normalna stvar, čak je neobično to što nije bio otvoren prethodnih godina, posebno kad znamo da je Rijeka grad iznimno naslonjen na turizam, kroz Rijeku prolazi mnogo ljudi i treba im ponuditi što više sadržaja. Kako će izgledati ljeto u HKD-u?

Rijeku smo uvijek doživljavali kao mjesto tranzitnog turizma. Ali tome više nije tako i toga smo posljednjih nekoliko godina svi svjesni. Moramo se hitno trgnuti i stranim posjetiteljima otvoriti svoja vrata te svi zajedno kreirati ponudu grada. Za sada nas je prepoznao i lokalni TZ i odlično surađujemo. Ta 2020. nam kuca na vrata i taj val treba iskoristiti, ali za takvo nešto moramo biti svi zajedno aktivni 24 sata dnevno svih 365 dana u godini. Ta se prilika pruža samo jednom u životu – pa iskoristimo je!

NACIONAL: Koliko vam je novca na raspolaganju? Pretpostavljam da nikad dovoljno novca za sve, a imate li podršku lokalnih vlasti?

Ah ta tema, svima nama u kulturi bolna je rana. Sam sebi sam rekao da dok sam na ovoj poziciji ne želim kukati o financijama. Situacija je takva kakva je. Pokušavamo se snaći raznim partnerstvima, donacijama, koprodukcijama i vjerujte mi, može se onoliko koliko ćete zasukati rukave. Vremena kad je kultura dotirala samo država su iza nas i uvjeren sam da su otišla u povijest. Mi koji smo dotakli i taj zlatni period možemo biti sretni da smo ga doživjeli. Svi oni mladi koji dolaze danas funkcioniraju potpuno drugačije. Takav je sistem. Pa uostalom, nismo li ga sami željeli?! Sjećam se svoje generacije koja je s ushićenjem gledala tu kuglu neoliberalnog kapitalizma koja se valja prema nama. I sad kad je tu nije nam baš po volji, njegova pravila igre okrutna su nam i nepoštena. I što sad? Sjedimo ispred svojih televizora i sliježemo ramenima. Barem jednom u četiri godine imamo tu mogućnost napraviti nešto za sebe i svoje društvo. Pa gospodo draga, činimo li to? To je dio borbe za vlastito dostojanstvo. To je osnovna higijena demokracije.

NACIONAL: Što smatrate najvećim izazovom kad je HKD Sušak u pitanju?

Sve. HKD kao nova ustanova je veliki izazov.