Vlasti u Srbiji ne odustaju od namjere rudarenja litija, unatoč sve snažnijem protivljenju ekoloških aktivista i oporbe, napose poslije prošlotjedne odluke Ustavnog suda kojom je oborena vladina odluka iz 2022. o ukidanju dozvole za otvaranje rudnika tog rijetkog minerala na zapadu zemlje.
Ustavni sud Srbije priopćio je prošlog četvrtka da je vlada “prekoračila granice svoje nadležnosti” ukidanjem uredbe o prostornom planu područja za eksploataciju i preradu rude litija, te da je ta odluka bila neustavna.
Vlada je u siječnju 2022., nakon masovnih prosvjeda aktivista za zaštitu okoliša i desetaka tisuća građana koji su izišli na ulice, ukinula dozvolu multinacionalnoj kompaniji Rio Tinto kojom je određeno područje za rudarenje litija u projektu, navodno vrijednom 2,4 milijardi dolara.
Tadašnja srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je da je na priču s litijem “stavljena točka”, no posljednjih je dana upravo Brnabić, s pozicije predsjednice parlamenta, jedna od najagilnijih zagovornica tog projekta, tvrdeći da je to najveća razvojna šansa Srbije. Brnabić uspoređuje potencijalne efekte rudarenja litija s eksploatacijom nafte u Norveškoj, koja je toj zemlji donijela veliki ekonomski napredak.
Predsjednik oporbene Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas poručio je Ani Brnabić da litij nije “srpska nafta, niti to može biti”. On je u emisiji “Bez cenzure” na zrenjaninskoj KTV, rekao da mu nije jasno “kakav mozak može izgovoriti tako nešto“, priopćeno je u ponedjeljak iz SSP-a.
Zemlje koje imaju naftu, vade je uglavnom u pustinjama ili kao Norvežani u moru, desecima kilometara od obale i države su uglavnom i vlasnici tog bogatstva, “a ne neki Rio Tinto”, rekao je Đilas.
On je naglasio da kompanije koje se bave eksploatacijom nafte plaćaju ogroman porez, navodeći primjer Norveške, gdje je taksa 72 posto, dok je rudna renta predviđena za Rio Tinto samo pet posto.
“Zato nam nemojte pričati bajke, poručio je Đilas Ani Brnbić, te ministru financija Siniši Malom, koji pokušava uvjeriti građane da će srbijanski BDP zbog litija porasti za čak 16 posto.
Ekološki aktivisti ustrajavaju u namjeri da se i radikalnim prosvjedima usprotive namjerama vlasti u Srbiji da ipak da zeleno svjetlo rudarskoj korporaciji koja je u svijetu na lošem glasu po posljedicama koje je ostavila po okoliš u državama u kojima se bavila eksploatacijom vrijednih ruda i minerala.
Procjene su da bi, uz pogodovanje za dobivanje neophodnih dozvola i suglasnosti, početna realizacija projekta mogla početi za tri do četiri godine.
Komentari