Nikad nije bilo više borbe protiv korupcije nego u našem mandatu – sasvim se ozbiljno na isteku godine pohvalio Andrej Plenković, najveći problem svoje vlasti pokušavajući predstaviti kao njeno navodno najveće odličje. Premda djeluje kao politički vic, njegovu tvrdnju, svakako izjavu godine, treba uzeti ozbiljno. Kao svojevrsnu dijagnozu. Borbe ima samo ako ima slučajeva, dodatno šef Vlade objašnjava svoju političku alkemiju kojom se sva ona brda korupcijskih afera njegove vlasti pretvaraju u navodne dokaze njenog antikorupcijskog funkcioniranja. Premijer valjda hoće reći da vodi herojsku borbu protiv korupcije. Junačka se djela moraju evocirati. Prelistali smo stoga upravo isteklu 2023. godinu kako bismo taj boj epskih razmjera, obračun Plenkovićeve vlasti s banditizmom, još jednom dokumentirali.

SIJEČANJ: Smjena prema korupciji distancirane ministrice

Nakon proslave pristupanja Schengenu i euru, premijer se sjetio porušene Banije, pa je za novog ministra već treću godinu nepostojeće obnove doveo Branka Bačića, jednog od najjačih stranačkih ljudi. Ali u isti je paket uvezao i smjenu Nataše Tramišak, ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova. Razloge njenog izbacivanja iz Vlade nikada nije objasnio. Samo ponavlja da je izgubila njegovo povjerenje. Ali ražalovana Nataša Tramišak u svom obraćanju novinarima sugerira kako je ostala bez ministarske funkcije zbog suradnje s istražnim organima. Činjenica je da je Plenković otpočetka pokazivao rezerviranost prema njenom odmicanju od ostavštine prethodnice. Premda su protiv Gabrijele Žalac podignute dvije ozbiljne optužnice za korupciju, no premijer je svejedno, kao navodno sjajan kadar, ne prestaje hvaliti.

VELJAČA: AP u policijskim transkriptima

Dok premijer Plenković javnost overdozira tiradama o neviđenim uspjesima svoga mandata, u javnost curi dinamitna prepiska između dvije karijatide njegove vlasti, bivše ministrice Gabrijele Žalac i bivše državne tajnice Josipe Rimac, a u kojoj se spominje i stanoviti AP s kojim će one dogovoriti svoje suspektne poslove, zbog kojih će se kasnije naći pod udarom zakona. Mediji objavljuju i čitavu seriju SMS bestselera, koji upućuju na beskrupuloznu trgovinu utjecajem u premijerovu kabinetu. Plenković prvo šalje legiju svojih pouzdanika koji javnost pokušavaju uvjeriti da AP može biti bilo tko ili da je nevažno tko se pod tim inicijalima skriva. Potom i sam izlazi pred novinare i u bijesnom galimatijasu tvrdi da bombastična prepiska Žalac-Rimac, koja implicira kriminal u krugu njegovih najbližih suradnika, nije tema. U istom dahu najavljuje da će zakonom zabraniti curenje informacija iz istrage. Pokušat će zaustaviti Reuters zato što mu – otvoren je – objavljivanje po njega osobno i njegovu vlast neugodnih informacija radi političku štetu.

OŽUJAK: Brdo zamračenih milijuna

Dok europsko tužiteljstvo navodi da je u Hrvatskoj zamračeno oko 313 milijuna eura iz europskih fondova, premijer ne prestaje prijetiti donošenjem famoznog Lex AP-a. Novinare, tvrdi, neće progoniti, što ne znači da ih policija neće privoditi. Netrpeljivost prema nezavisnim medijima i opoziciji raste. Saborskoj zastupnici Daliji Orešković, koja spominje neke njemačke demokratske standarde, odgovara grubom šup-porukom, kakve su dosad znale dolaziti samo s ekstremne desnice. „Ako vam se toliko sviđa u Njemačkoj, sretan put, gute Reise, aufwiedersehen!“ Ali zato u obitelj Ankice Zmaić, HDZ-ove zastupnice koja se proslavila nazivajući Plenkovića „snažnim i karizmatičnim liderom“, država na ime poljoprivrednih poticaja, otkriva Nacional, ulijeva oko milijun eura.

TRAVANJ: Montiranom ostavkom do razmontiranja USKOK-a

Nakon razgovora s premijerom Plenkovićem glavna će državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek iznuditi ostavku ravnateljice USKOK-a s objašnjenjem da je ova nije izvijestila o prometnoj nezgodi svoga službenog vozača. Vanja Marušić, profesionalka koja se dokazala u borbi protiv visokoprofilne korupcije, mora otići zbog potpuno izmišljenog razloga, povrh svega izložena difamacijskoj kampanji s vrhova vlasti. Premda sve insinuacije, koje su se od resornog ministra nadalje pokušavale plasirati, padaju kao neosnovane. Ali smjena zapravo nije iznenađenje. Kao glavna antikorupcijska adresa u državi, USKOK mnoge u vlasti jako žulja. Iznenađenje može predstavljati samo brutalnost montiranog procesa koji je poslužio destabilizaciji institucije koju će profesorica Zlata Đurđević nazvati srcem borbe protiv najopasnijeg, političkog oblika korupcije. Na natječaj za novog šefa USKOK-a nitko se ne javlja. Ali gospođi Hrvoj-Šipek, koja je u Saboru barem dva puta uhvaćena u laži, HDZ uporno čuva leđa.

SVIBANJ: Ubijanje antikorupcijskih institucija

Europska komisija usvaja novu, oštriju antikorupcijsku platformu, vjerojatno pritisnuta procjenama da se u državama članicama EU-a svake godine korupcijom zamrači impresivnih 120 milijardi eura. Plenkovićeva vlast istodobno postiže nove uspjehe u razbijanju antikorupcijskih institucija. Eutanazira Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Zakonski mu kreše ovlasti, za šeficu instalira bivšu savjetnicu jednog u Remetinec pospremljenog ministra. GONG tvrdi da je Povjerenstvo samo još formalno živo. Ali Hrvatska postiže rekorde. Po broju građana koji korupciju smatraju ozbiljnim problemom u državi: ovdje 94 posto, prema 68 posto u EU-u. Samo je Grčka gora od Hrvatske.

LIPANJ: Gori, gori Plin za cent

Hrvatska se našla na listi zemalja pod posebnim nadzorom zbog pranja novca. Jedina od svih članica Europske unije. Premijer se o tom uspjehu svoje vlasti nije očitovao. Kao što se nije oglašavao ni o najnovijem izvješću Europske komisije o stanju vladavine prava u Hrvatskoj, prema kojem njihove preporuke o oglašavanju državnih ustanova i javnih poduzeća u medijima ovdje ostaju mrtvo slovo na papiru. EK tvrdi da nema napretka u jačanju okvira za pošteno i transparentno raspoređivanje sredstava koja javna tijela troše za svoju medijsku promociju. Uskoro će se pokazati kako se iza te neproničnosti skriva kriminal. U javnosti eksplodira svježa plinska afera, čiji kraci vode direktno do premijerovih vrata, u krug njegovih najbližih suradnika. Plenković izlazi pred novinare, ali ni na jedno jedino pitanje o čudnoj trgovini plinom, zbog koje je HEP ostao kratak za milijune eura, ne zna ili ne želi odgovoriti. Umjesto utvrđivanja činjenica o još jednom čerupanju državne firme, javnosti nudi izgovore, kupujući vrijeme kako bi i taj lopovluk s ljetom otišao u zaborav. Kao što se to dogodilo u prethodnom slučaju, kada su HDZ-ovi predatori iz HEP-a izvukli milijardu kuna.

SRPANJ: Sabor u ništa

Plan nije uspio. Pritisnut zahtjevima opozicijskih stranaka, predsjednik Milanović saziva izvanrednu sjednicu Sabora, što je zbog svog presedanskog karaktera potez potencijalno velike snage. Šef države traži da parlament obaveže Vladu na hitno rješavanje dviju u tom trenutku ključnih kriza u državi. Prvo da osigura uredno funkcioniranje sudbene vlasti blokirane dugotrajnim, skoro dvomjesečnim štrajkom pravosudnih službenica i drugo da utvrdi institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nastalu u nedavno otkrivenoj aferi Plin za cent. Sabornica se usred ljetne fjake prolamala, ali HDZ je sve zahtjeve odbio. Odbacili su prijedlog šefa države da se detektiraju odgovorni za financijsku štetu nastalu suspektnom preprodajom plina. Odbili su zahtjev opozicijskih stranaka da Vlada smjesta smijeni protagoniste milijune eura teške afere.

KOLOVOZ: Heroji na odmoru

Premijer se pokupio na odmor, predsjednik također, cijela je politička klasa otišla na ljetovanje, s intermecom po državnim proslavama i narodnim feštama, od Knina pa do Sinjske alke.

RUJAN: Premijerovi rekordi

Organizacija za ekonomsku suradnju (OECD), u čije je članstvo premijer Plenković upro uvesti Hrvatsku, kao jedan od ključnih problema njegove vlasti navodi razmjere korupcije, posebno apostrofirajući firme u državnom vlasništvu. Opozicija ga u Saboru naziva mecenom korupcije. Komentirajući jednu od afera u ministarskim redovima, financijski forenzičar Marko Rakar tvrdi da je premijer korumpirana osoba. Zbog svog pogodovanja korupciji, odnosno prakse da na pozicije moći instalira ljude sklone krađi i nezakonitom grabežu. Andrej Plenković u tom je pogledu rekorder. Nenadmašan po broju ministara i suradnika koji su zbog zloupotrebe položaja i trgovanja utjecajem završili s pravosuđem za vratom. Aferu Plin za cent, u koju su involvirani jedan mu vrlo bliski ministar i jednako bliski šef HEP– a, u tri mjeseca nije sposoban zatvoriti. Eskivira tvrdeći da će problem riješiti kad on to bude htio. Ali smjenjuje šefa državnog energetskog operatera, HROTE, koji je prvi u toj aferi upalio alarme.

LISTOPAD: Medijima flaster na usta

Zakon kolokvijalno već nazvan Lex AP, a jednako bi se tako mogao zvati i Zakonom o zaštiti lika i djela premijera Plenkovića, ide u proceduru. Pod prijetnjom će se zatvorske kazne od tri godine pokušati spriječiti curenje informacija o koruptivnim aferama vlasti. Pravni stručnjaci tvrde da je riječ o zloćudnom načinu ušutkavanja novinara i držanja javnosti u neznanju o stvarnom funkcioniranju vladajućih struktura. S takvim zakonom, upozoravaju, Hrvatska bi na birališta 2011. išla a da o velikoj aferi Fimi medija, zbog koje je Ivo Sanader uhapšen i od koje se njegova gvalja korupcije počela raspetljavati, ništa ne bi znala. Upornost s kojom gura takvo rješenje sugerira da premijera od borbe protiv korupcije mnogo više zanima kontrola štete. Umjesto procesuiranja kriminalaca mnogo mu je preče, čini se, kriminaliziranje novinara i drugih po njegovu vlast glasnika loših vijesti.

STUDENI: Prekasno otpisani Banožić

Andrej Plenković smjenjuje Marija Banožića. Prekasno, tek kad je ovaj ubio čovjeka. Tek nakon što je saznao da je ministar obrane skrivio nesreću sa smrtnim posljedicama. Da ga je maknuo ranije, nakon brojnih njegovih afera, tragedija se možda ne bi dogodila. Ali premijer nije smijenio ministra ni kad je njegovo milijunski vrijedno pogodovanje jednoj obitelji zakupaca državnog prostora stiglo do DORH-a. Ni kad je s funkcije grabio sve što može – državni stan i povlašten kredit, promaknuća i akademska zvanja… Banožić je tipični HDZ-ov grebator, bez sposobnosti postavljen na ministarsku poziciju, kakvima je Plenkovićeva vlast prebukirana. Po premijera mnogo je neugodnije da se europski istražitelji počinju zanimati i za dosad navodno neporočnu i vrlo mu blisku ministricu kulture. Nina Obuljen Koržinek osobnom je odlukom, bez natječaja, za vrlo sumnjiv posao dubinskog postpotresnog snimanja zgrada Geodetskom fakultetu platila 19 milijuna kuna. Ali ona napada novinare koji se skandalom bave, a premijer je skandaliziran postupkom EPPO-a. Valjda posve u skladu s njihovom proklamiranom borbom protiv korupcije.

PROSINAC: Plenki media kao veliki krešendo

Nacional otkriva da je visoki pripadnik Plenkovićeve vlasti, Jurica Lovrinčević, kao posebni savjetnik ministra gospodarstva Davora Filipovića, lokalnoj zagrebačkoj televiziji nudio zakup oglasnog prostora za veći broj državnih tvrtki i institucija, uvjetujući to povratom polovice isplaćenog iznosa u njegove ruke. Premijer promptno smjenjuje ministra, zajedno s njim izbacuje i savjetnika. Ali čini se da ga više muči što su njegovim posredovanjem informacije iz utrobe HDZ-ove vlasti dostavljane opozicijskim, konkretno Mostovim prvacima. Koje optužuje kao stvarne protagoniste afere koja mu je pod nogama eksplodirala. Vlastito kukavičje jaje pokušava uvaliti u tuđe gnijezdo. Lovrinčević je svoju trgovinu s medijima obavljao kao dio HDZ-ove vlade. Ne može biti sporno ni to što Most pribavljenim informacijama o aferi Plin za cent napada premijera i Vladu. Posao je opozicije da razvaljuje korupcijske afere vlasti. Otkrivanje kraka afere koja se tek zakotrljala u idućoj će se godini vrlo vjerojatno nastaviti, možda i intenzivirati. U vladajućem vrhu s razlogom strahuju od onoga što bi moglo dospjeti u javnost.