Deset godina nakon ulaska u članstvo, Bugarska 1. siječnja 2018.. prvi put preuzima šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Treći put je na čelu bugarske vlade desnog centra Bojko Borisov, koji je tijekom svojih prvih dvaju mandata uspio smanjiti nezaposlenost i fiskalni deficit, ali nije uspio sasvim suzbiti vrlo raširenu korupciju po kojoj Bugarska, s Rumunjskom i Hrvatskom, dijeli neslavno prvo mjesto prema prošlogodišnjoj studiji Europskog parlamenta. Bugarska i Hrvatska ujedno su i najsiromašnije članice Europske unije. Ulaskom u EU Bugarskoj je, kao i Rumunjskoj, uveden tzv. Mehanizam za suradnju i verifikaciju, s obzirom na korupciju i nezadovoljavajuću razinu vladavine prava. Deset godina kasnije Mehanizam je još uvijek na snazi, a Bugarska, kao i Rumunjska, još uvijek nije ušla u Schengen iako je ispunila sve tehničke uvjete. I u tom slučaju postoje paralele s Hrvatskom, jer riječ je o njemačkoj i nizozemskoj političkoj blokadi, kao i još nekih zemalja članica, a Hrvatskoj istim scenarijem prijete Slovenija i Mađarska. Prošloga tjedna slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec dao je prilikom posjeta Bukureštu zeleno svjetlo ulasku Rumunjske, ali ne i Bugarske, u schengensku zonu. Pripreme za bugarsko preuzimanje predsjedanja EU-om pri samom su kraju, a kako bi sve funkcioniralo, premijer Bojko Borisov imenovao je početkom svibnja Lilianu Pavlovu ministricom bugarskog predsjedanja.

Po obrazovanju doktorica ekonomskih znanosti, Pavlova je dva puta bila ministrica u vladi premijera Borisova. Prije toga je 2009. obnašala dužnost zamjenice ministra za regionalni razvoj i javne radove, gdje je bila odgovorna za korištenje europskih fondova i programa. Od 2011. do 2013. bila je ministrica regionalnog razvoja i javnih radova, a 2014. imenovana je ponovo na istu dužnost. Uoči predstavljanja bugarskih prioriteta tijekom šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom u Sofiji, ministrica Pavlova dala je ekskluzivni intervju tjedniku Nacional u kojem je govorila o tehničkim pripremama za predsjedanje, problemima s ulaskom u Schengen, zalaganju za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju i dvostrukim kriterijima koji se primjenjuju na neke članice EU-a.

NACIONAL: Ovo je prvi put da Bugarska preuzima predsjedanje EU-om. Koliko dugo ste se pripremali i jeste li spremni?

 Zapravo, prve pripreme započele su već 2016. tijekom prethodne bugarske vlade, kada je ministar za predsjedanje bio zadužen za to da istraži i analizira koje su lekcije prije nas naučile ostale zemlje članice i kako njihovo iskustvo primijeniti na bugarsko predsjedanje. Morao je odabrati tim koji će raditi na predsjedanju, osmisliti strukturu cijele organizacije, uključujući i izbor zgrade za predsjedništvo, logo predsjedanja i slično. Tijekom 2017., na početku trećeg mandata premijera Borisova, odlučeno je da osim ministra za predsjedanje, moramo odrediti i malo operativno ministarstvo koje će koordinirati rad svih ostalih ministarstava i institucija. Tijekom posljednjih šest mjeseci morali smo sve to provesti u praksi, pripremajući svu logistiku i organizaciju. U velikoj mjeri bili smo fokusirani na definiranje prioriteta predsjedanja, za što smo morali proučiti tisuće dokumenata iz različitih područja, kako bismo u prosincu mogli predstaviti konačnu verziju prioriteta. Nakon mnogih rasprava došli smo do četiri prioriteta.

NACIONAL: Ovih dana posjetilo vas je i hrvatsko izaslanstvo jer Hrvatsku taj isti posao čeka 2020. Što ste im savjetovali?

Da, kod mene je bilo veliko saborsko izaslanstvo, na čelu s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Mirom Kovačem. Zanimale su ih vrlo konkretne stvari i mislim da smo imali vrlo konstruktivan sastanak. Pokušali smo im prenijeti sve detalje o tome kako smo definirali prioritete i kako se pripremamo. Pitali su me i jesmo li uspjeli u svemu tome dodati i neku bugarsku posebnost, nešto specifično što nije bilo u EU agendi, po čemu će naše predsjedanje biti upamćeno, a ja sam rekla: naravno, to je Zapadni Balkan. Moram priznati da kada smo to najavili kao svoj prioritet još u svibnju, to nije naišlo baš na pozitivne reakcije među europskim kolegama. Rekli su nam: to je preriskantno, ne možete ništa postići u samo šest mjeseci, budite oprezni. No danas je to na europskoj agendi, to je dio agende šefova država i vlada koju je objavio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i ja smatram to velikim bugarskim uspjehom. Dakle, može se. Nadamo se, a imamo i potvrdu rumunjske i austrijske vlade, koje predsjedaju nakon nas, da će nastaviti s tom agendom.

NACIONAL: Koji će, dakle, biti vaši prioriteti tijekom sljedećih šest mjeseci?

Mislim da prvo trebamo započeti s motom našeg predsjedništva, a to je ujedno i snažna poruka ostatku Europske unije, ali i Zapadnom Balkanu koji će biti u fokusu našeg predsjedanja. Mi smatramo da će to biti i balkansko, a ne samo bugarsko predsjedanje EU-om. Dugo smo razmišljali o tome koji bi moto najbolje prenio tu našu poruku i na kraju smo se složili oko “Ujedinjeni ostajemo snažni – United We Stand Strong“. Mi doista vjerujemo da ako želimo imati iskrenu raspravu o budućnosti i ako želimo stabilnost i očuvanje snažne Europske unije kao ideje, kao projekta, kao europske obitelji, onda  postoje stvari o kojima globalno moramo odlučiti nakon 2020. Jedna od njih je proširenje. Kao što znamo, Jean Claude Juncker rekao je da neće biti daljnjeg proširenja do kraja mandata njegove Komisije, ali to je djelovalo vrlo demotivirajuće na zemlje Zapadnog Balkana. Smatramo da je sada pravi trenutak da tu temu vratimo visoko na agendu same Unije.

NACIONAL: Što konkretno mislite u tom smjeru poduzeti u sljedećih šest mjeseci?

To je prioritet koji se zove Europska perspektiva i povezanost Zapadnog Balkana, jer bismo osim europske perspektive, zemljama u svom okruženju željeli pomoći u prometnom i svakom drugom povezivanju s ostatkom EU-a. No jasno smo dali do znanja da ne želimo davati lažne nade svojim susjedima i europskim partnerima. Isto tako, ni na koji način ne želimo duplicirati Berlinski proces. Naši napori bit će potpuno komplementarni svemu onome što se već radi unutar Berlinskog procesa. Za europsku perspektivu Zapadnog Balkana na nadolazećem Summitu koji će se održati 17. svibnja u Sofiji, željeli bismo zaključno donijeti snažnu političku Deklaraciju, ali i doći do konkretnih rezultata u raznim područjima. Zato smo i stavili naglasak na povezanost jer smatramo da upravo ta povezanost omogućuje prije svega građanima, a ne samo političarima, da osjete što je to stvarna europska perspektiva, kako bi se osjećali dijelom Europske unije. To je ujedno i način da se potakne ekonomski rast. Kad govorim o povezanosti, imamo i šest subprioriteta, a to su ceste, željeznice, zračna, energetska, digitalna i obrazovna povezanost. Za početak, željeli bismo ukinuti roaming naknade za zemlje Zapadnog Balkana, kako i u Europskoj uniji, i omogućiti studentima da prolaze kroz Erasmus programe razmjene. Plan nam je potaknuti strateške infrastrukturne projekte na području cestovne izgradnje i modernizacije željeznica i osigurati specifične europske fondove samo za njih.

NACIONAL: Što je s ostalim prioritetima?

Sljedeći je rasprava o budućnosti Europe, s posebnim naglaskom na europski financijski okvir nakon 2020. Za zemlju poput naše bitne su tri specifične dimenzije te rasprave. Jedna je budućnost kohezijske politike jer smatramo da nije dovoljno samo nastaviti dosadašnju politiku, već se i fokusirati na manje razvijene zemlje. Druga dimenzija je politika prema susjedima, a treća su fondovi za zajedničku sigurnost, migracijsku politiku i obranu. Bugarska je na vanjskoj granici EU-a i mi vrlo dobro znamo što znači pojam europske solidarnosti. Ne samo da moramo raditi na rješavanju problema koje je donijela izbjeglička kriza, kao što su integracija ili relokacija i jačanje vanjskih granica, već i na rješavanju problema zbog kojih se događaju migracijski valovi. Zato su sigurnost i migracije treći prioritet i time se moramo pozabaviti puno dublje i ne samo u okviru granica EU-a. Radi se na primjeni Dublinske regulacije o relokaciji izbjeglica u sve zemlje članice, prema određenim kvotama. A četvrti je digitalna ekonomija, odnosno znanja i sposobnosti potrebni za budućnost. Moramo raditi na ekonomskom rastu, zapošljavanju i razvoju koji će se temeljiti na zajedničkom digitalnom tržištu. U tom smjeru je estonsko predsjedništvo učinilo mnogo, ali još je dosta posla ostalo. A rok je kraj 2018., kada bi zajedničko digitalno tržište moralo početi funkcionirati. Moram reći da će nam zahvaljujući činjenici da je bugarski povjerenik u EU komisiji Andrus Ansip zadužen za jedinstveno digitalno tržite, biti vjerojatno lakše doći do konkretnih rezultata na tom planu u šest mjeseci našeg predsjedanja.

NACIONAL: Pretpostavljam da ste imali i sastanke s predstavnicima vlada zemalja regije, kakve su njihove reakcije?

Naravno, naš ministar vanjskih poslova posjetio je svoje kolege u svih šest zemalja Zapadnog Balkana i sa svakim od njih je raspravljao o specifičnim prioritetima. Situacija se u svakoj od tih zemalja razlikuje i moramo biti vrlo iskreni sa svakom od njih o tome kakve su joj šanse. Najbolji način da im se pomogne je taj da zajednički identificiramo njihove probleme i pokušamo naći rješenje. U vrijeme kada ovaj intervju bude objavljen, u Sofiji će se održati regionalni sastanak u povodu 25. obljetnice djelovanja Svjetske banke u Bugarskoj. Taj događaj proširili smo na konferenciju na koju su pozvani šefovi vlada i država Zapadnog Balkana kako bi raspravili o mogućnostima koje im pruža Svjetska banka, kao i Europska banka za regionalni razvoj, koja bi trebala predložiti financijski paket za infrastrukturne projekte u regiji.

‘Bugarska podržava Makedoniju oko ulaska u EU. S njima smo potpisali Sporazum o susjedstvu čiji se rezultati već vide. Važno je da Makedonci nađu s Grcima kompromis oko rješenja problema vezano za ime države’

NACIONAL: Koja država ima najviše šanse za ulazak u Uniju tijekom mandata sljedeće Komisije?

To je vrlo škakljivo pitanje. Ali prvo bih htjela naglasiti da trebamo sve zemlje pripremati za članstvo, iako u reformama neke zaostaju za drugima. Kao što je već  rekao predsjednik EU komisije Juncker, vidljivo je da su Crna Gora i Srbija najviše napredovale i da će, ako tako nastave, najkasnije do 2025. postati punopravne članice Europske unije. Naravno, ako ispune sve postavljene uvjete. Što se tiče ostalih četiriju zemalja, one ne bi smjele biti demotivirane i mislim da se sa svakom od njih treba raditi posebno, sa specifičnim preporukama, ovisno o stupnju integracije i reformi koji su dostigli.

NACIONAL: Čeka vas i problem Brexita, koliko će Uniju koštati izlazak Velike Britanije?

Prilično. Direktna posljedica bit će značajna smanjenja uplate u zajedničke fondove, EU će izgubiti između 12 i 15 milijardi eura godišnje, što će se u sljedećem sedmogodišnjem financijskom razdoblju itekako osjetiti u europskom budžetu. Taj minus morat ćemo nekako nadoknaditi, a još uvijek se vode debate o tome kako. Na stolu je nekoliko opcija – ili će zemlje članice morati povećati svoj pojedinačni doprinos ili će se morati povećati porezi na neke proizvode. To će biti vrlo zanimljiva rasprava.

NACIONAL: Kada govorimo o budućnosti EU-a, moramo početi od toga da se EU trenutačno suočava s brojnim problemima. Osim Brexita, tu je i situacija u Kataloniji, u kojoj će se u prosincu održati prijevremeni izbori. Što ako Katalonci glasaju za neovisnost? Kako će se postaviti bugarsko predsjedništvo?

Naša pozicija, koju je objavila i bugarska vlada, potpuno je u skladu s europskom politikom, što znači da podržavamo jedinstvo Španjolske. Protiv smo odcjepljenja i podjela unutar zemalja članica. Naravno, mi obje strane u Španjolskoj ohrabrujemo da uspostave dijalog i pronađu rješenje za očuvanje jedinstva države i način da ostanu živjeti zajedno. Katalonija sama mora prosuditi što bi značio izlazak iz EU-a i kakve bi to ekonomske posljedice imalo za njezine građane. Morali bi biti vrlo pragmatični i razmisliti o svojim sljedećim koracima. Već sada vidimo da neke međunarodne kompanije napuštaju Kataloniju i to će sigurno imati posljedice. Pri tome, naravno, osuđujemo nasilje i kršenje ljudskih prava koje smo vidjeli prilikom referenduma, jer to nije način da se održava demokracija. Ali u isto vrijeme moramo razmišljati globalno, o budućoj poziciji na svjetskoj sceni. Samo ujedinjeni možemo ostati snažni, to je, uostalom, i naš moto.

NACIONAL: Spominjali ste i pitanje solidarnosti. Kako Bugarska gleda na zemlje Višegradske skupine – Poljsku, Mađarsku, Češku i Slovačku – koje odbijaju prihvatiti sustav kvota i primiti izbjeglice iako je Europski sud protiv njih donio presudu?

Prvo bih htjela reći da se Bugarska oštro protivi gradnji zidova i ograda unutar Europske unije. To je veliki problem i dugoročno, to je poraz ideje o slobodnom kretanju ljudi i roba unutar zajedničkog tržišta. Naša pozicija je vrlo jasna: trebamo raditi na snažnim vanjskim granicama i spriječiti izgradnju novih unutarnjih granica između zemalja članica. Svjesni smo stava zemalja Višegradske skupine koje su objavile da žele povećati svoj financijski doprinos za zbrinjavanje izbjeglica, sigurnost i obranu u europskom budžetu. To bi iz njihove perspektive trebalo biti kompenzacija za činjenicu da ne žele primati izbjeglice prema usvojenim kvotama. Naš premijer je u raspravama koje su se o tome vodile u posljednje vrijeme, rekao da će Bugarska s ostalima nastojati pronaći neki kompromis. Smatramo da je određena razina relokacije itekako potrebna jer ne možemo sav teret izbjegličkog vala staviti na leđa samo nekoliko zemalja, Italije, Grčke ili Njemačke. To nije solidarnost. Moramo pomoći onima koji su najviše izloženi. Nije važno samo osigurati opremu, već i sigurnosne mjere koje će blokirati nove valove izbjeglica, u čemu smo do sada djelomično uspjeli.

NACIONAL: Ali ponajprije zahvaljujući Turskoj?

Točno, zahvaljujući Turskoj, koja je preuzela veliki teret. I zato, kao što je već rekao premijer Borisov, moramo biti oprezni s Turskom. Ne smijemo nikako ugroziti Sporazum koji s njima imamo. To je osobito važno za Bugarsku, koja se nalazi na prvim linijama i na granici s Turskom. Mi imamo odličnu suradnju s turskim vlastima i željeli bismo da to tako i ostane. Osim toga, to ne smije ostati na razini bilateralne suradnje Bugarske i Turske, već je važno da  takva suradnja bude i između Turske i Europske unije.

NACIONAL: Europski parlament nedavno je prihvatio prijedlog rezolucije o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj. Kakav je stav Bugarske o toj rezoluciji? Treba li sankcionirati poljsku vladu, kao i mađarsku, jer ugrožava europske vrijednosti u svojoj zemlji?

U svakom slučaju, reakcija je potrebna. Naša je pozicija da ako europske institucije ne reagiraju ni na koji način, svaka će zemlja članica raditi što god želi i kršiti europske standarde koje je prihvatila ulaskom u klub. U isto vrijeme, moramo biti vrlo oprezni jer ako idete pretvrdo, morate razmišljati o tome da to može izazvati kontraefekt. Važno je zadržati uravnotežen pristup i pokazati da niste protiv naroda ili zemlje, već protiv poteza određene vlade. O tome je potrebna dubinska rasprava u europskim institucijama. O sankcijama ne bih željela govoriti u ovom trenutku jer Bugarska kao predsjedavajuća Vijećem sljedećih šest mjeseci mora biti potpuno neutralna i balansirati koliko god je to moguće. Sve članice europske obitelji moraju uvjeriti premijere Poljske i Mađarske da poslušaju neke preporuke i pronađu kompromis.

‘Mehanizam za praćenje korupcije i stanja u pravosuđu koji je EU nametnuo nama i Rumunjskoj nije ukinut ni nakon deset godina, ali smo proveli mnoge reforme i mjere kako bismo riješili probleme’

NACIONAL: Spomenuli ste Schengen i vanjsku granicu EU-a.  Bugarska i Rumunjska ispunile su sve tehničke uvjete, ali zbog političke blokade nisu još u Schengenu. Zašto?

Zato što je tu riječ o dimenziji nejednakog tretiranja pojedinih zemalja, odnosno dvostrukim standardima. Mi smo o tome izražavali svoje mišljenje godinama i mnogo puta isticali smo da osjećamo da se Bugarsku ne tretira jednako kao neke druge članice koje su prije nas ušle u Schengen. Na primjer, kada se pojavio problem s izbjeglicama, Bugarska je, kao zemlja izvan Schengena, čuvala vanjsku granicu EU-a na najbolji mogući način, za razliku od mnogih drugih članica. U isto vrijeme nam se zbog političkih razloga još uvijek ne dopušta ući u schengensku zonu. A politički razlozi nisu dio kriterija. Tijekom rasprave o reformi Schengena mi ćemo inzistirati na tome da uđemo i da svojim iskustvima pomognemo donošenju reformi. U isto vrijeme, to će biti garancija da u reformiranom Schengenu subjektivni kriteriji neće igrati ulogu i sve će se države jednako tretirati. Zato i guramo temu o jednakom tretiranju svih članica.

NACIONAL: I Hrvatska bi se mogla suočiti sa sličnim problemom jer kad jednom ispuni uvjete, mogle bi je blokirati Slovenija i Mađarska?

Predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju EU-a bio je vrlo jasan u tome da sve zemlje članice koje su ispunile kriterije trebaju ući u Schengen i u eurozonu. Dakle, imamo te pozitivne poruke kojih bi se trebalo držati. Što se Hrvatske tiče, jednom kada ispunite sve uvjete, možete računati na podršku Bugarske. Kako bi se dokazala objektivnost Unije i činjenica da se zemlje ne dijele na bogate i siromašne, na sjeverne i južne, stare i nove, u ovim procesima sve članice treba tretirati jednako. Kao što sam rekla, Hrvatska će imati bugarsku podršku.

NACIONAL: Od ulaska u EU 2007. Bugarska i Rumunjska imaju monitoring, odnosno Mehanizam za praćenje korupcije i stanja u pravosuđu, ni nakon deset godina on nije ukinut. Mislite li da je Bugarska ispunila uvjete da se to dogodi?

Bugarska očekuje da se taj mehanizam ukine do kraja 2018. Proveli smo mnoge reforme i uveli različite mjere i iako je korupcija još uvijek problem, mislim da nije veći nego u ostalim zemljama. Trebamo još neko vrijeme kako bismo dokazali da mjere koje smo uveli i one koje tek trebamo implementirati, donose rezultate u praksi. Intenzivno radimo na onome što se zove eGovernment, jer smatramo da je to najbolji način da se minimalizira korupcija. Rumunjska i Bugarska predlažu da takav mehanizam bude uspostavljen i u svim ostalim zemljama članicama. Mi smo ga imali deset godina i u nekom smislu nam je pomogao. Ali Bugarska nije jedina zemlja koja ima problema s pravosuđem i korupcijom.

NACIONAL: Makedonija je jedna od šest zemalja Zapadnog Balkana koje dugo čekaju ulazak u Uniju. Makedonija ima problema s imenom i sa susjedima. Kakav je stav Bugarske prema ulasku Makedonije u EU?

Ohrabreni smo posljednjim najavama i postupcima novog makedonskog premijera Zaeva. On je na drugačiji način otvorio vrata raspravi o otvorenim problemima, pokušavajući naći kompromisno rješenje problema oko imena Makedonija. To je vrlo važan korak jer bez toga Makedonija nikada ne bi mogla postići sporazum s Grčkom i napredovati u procesu integracije u EU. Danas sam puno optimističnija u tom smislu no što sam bila prije godinu dana. A što se tiče ulaska u EU, mi u potpunosti podržavamo Makedoniju.  Vjerojatno vam je poznato da smo s njima potpisali Sporazum o susjedstvu, čiji se rezultati već vide. Smatramo da prošlost treba ostaviti povjesničarima i okrenuti se budućnosti. Ako zemlje na Balkanu budu i dalje inzistirale na idejama Velike Makedonije, Velike Bugarske, Velike Srbije, Velike Albanije, ostat ćemo najsiromašnija regija. Moramo se odmaknuti od takvih ideja  i krenuti naprijed, biti fleksibilni, vođeni prije svega ekonomskim interesima. To je ujedno i glavna poruka našeg predsjedanja.