U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik upravo je otvorena izložba „Umjetnine iz zbirke tvornice Aluminij Mostar“, koja se može razgledati do 12. prosinca. Zbirka je nastala kao izvrstan primjer društveno-odgovornog poslovanja tvornice Aluminij Mostar, s namjerom da se stvori reprezentativna kolekcija primarno nacionalne moderne i suvremene umjetnosti, odnosno kulturne baštine.

Ovu izložbu čini značajnom i činjenica da je prvi put od svog osnutka 2000. godine zbirka napustila svoje mostarske prostore te je predstavljena zahtjevnoj dubrovačkoj publici. Otkupljivanjem umjetničkih djela nakon pojedinih izložbi u Galeriji je godinama stvarana zbirka vrlo dobrih i vrhunskih djela afirmiranih slikarskih, kiparskih, grafičkih i fotografskih imena o kojoj u kontinuitetu brine kustos Darko Juka, ujedno direktor Odjela korporativnih komunikacija Aluminija.

Istaknimo kako je osamdeset posto zbirke nastalo u vremenu kad je financijsko stanje dopuštalo otkupljivanje umjetnina. Naime, tvornica je 1992. uništena i spaljena i napravljena je šteta od 150 milijuna eura, nakon čega je započela velika obnova. Slikama, skulpturama i fotografijama predstavljaju se radovi 34 domaća i inozemna umjetnika, uključujući i dubrovačke autore, a Darko Juka naglasio je na otvorenju kako su mnogi dubrovački slikari poput Tonka Smokvine, Josipa Škerlja i Miša Baričevića te kipara Josipa Ivanovića izlagali upravo u galeriji tvornice Aluminij. Posebno mjesto na izložbi zauzima djelo Gabrijela Jurkića koji se u svom opusu rasprostire od zakašnjele secesije i simbolizma do „impresijskoga realizma“ te je jedno od najvažnijih imena moderne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i hrvatske moderne povijesti umjetnosti.

Uz Gabrijela Jurkića, postav čine djela Dubravke Babić, Jerka Bakule, Josipa Botterija Dinija, Danijela Butale, Josipa Diminića, Kažimira Hraste, Ratka Joba Janjića, Stjepana Ivaniševića, Josipa Ivanovića, Dalibora Jelavića, Vasilija Josipa Jordana, Gorana Jovića, Ivana Kožarića, Vatroslava Kuliša, Tihomira Lončara, Zlatka Melchera, Florijana Mićkovića, Josipa Mijića, Nikole Njirića, Lukša Peke, Nikole Reisera, Alfonsa Rodrigueza, Josipa Škerlja, Ivice Šiška, Roberta Šimraka, Marija Šunjića, Miroslava Šuteja, Antuna Borisa Švaljeka, Matka Trebotića, Josipa Trostmanna, Fadila Vejzovića, Nenada Voriha i Nikole Vučkovića.

Za ovo predstavljanje fundusa Galerije Aluminij viši kustos Moderne galerije iz Zagreba Željko Marciuš odabrao je pedesetak djela iz zbirke iz razdoblja protomoderne, moderne i postmoderne hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnosti. „Uskoro nećemo razlikovati medij od originalnoga, točnije tvarnoga umjetničkoga djela temeljenog na 3D iluziji ili odmaku od nje.

Smetnja sustava je u sljedećem: ako je umjetnost svugdje, onda je i nigdje. Ako je umjetnost sve, od lijepo oblikovana spola, mode, grada, slike i virtualne slike, onda je umjetnost i ništa. A ništa u kozmosu ne postoji. U takvoj hipermedijskoj kakofoniji svijeta satkana od nematerijalnih informacija i vizualnih kodova kulture oka, zbirka Aluminij izgleda tradicionalno, ali još uvijek ljudski opipljivo. Prikazuje danas već klasične discipline i tehnike, upućujući na procese stvaranja i oblikovanja medija dugoga niza trajanja. Oni su ponekad raznorodni, ali uklopljeni u svrhu galerije“, navodi u tekstu kataloga Željko Marciuš.

Treba imati to u vidu kad se govori o konceptu jedne umjetničke zbirke koja u svojem fundusu mora pomiriti različite stilove, žanrove, medije i tendencije, ali i očuvati nacionalni kulturno-povijesni identitet umjetničke baštine.

Stoga su u zbirci Galerije Aluminij zastupljeni umjetnici iz svih krajeva Hrvatske, od Zagorja do Dalmacije i Dubrovnika koji u djelima ukazuju na naše antičko-mediteransko nasljeđe, jednako kao što su zastupljeni svi relevantni stilovi; od nadrealizma, poetskog realizma do lirske i kolorističke apstrakcije pa čak i apstraktnog ekspresionizma i hiperrealizma.

U svojem presjeku djela, zbirka Galerije Aluminij rezultat je trijeznog i objektivnog odabira koji ukazuje na to da iza svakog pojedinog djela postoji kolekcionarski koncept s argumentima. Prezentaciju ovog stilski heterogenog i kompleksnog likovnog postava osmislio je ravnatelj UGD-a Marin Ivanović.