Zagrebački umjetnik Damir Sobota u petak je u Splitu u Salonu Galić dobio Nagradu Radoslav Putar 2020. za mladog umjetnika koju dodjeljuje i organizira Institut za suvremenu umjetnost iz Zagreba. To je u svakom slučaju iznimna vijest ne samo za umjetnika, već i za činjenicu da se trendovi dodjele nagrada ponovno okreću umjetnicima koji rade u nekom solidnom mediju i materijalu, i gdje se odabir radova ne svodi samo na neokonceptualu, video i dosjetku. U zadnjih pet godina Damir Sobota, dokazao je sa svakom svojom izložbom izniman talent za kombinatoriku i reinterpretiranje nasljeđa europske i američke geometrijske apstrakcije, bez da kopira značajne inozemne umjetnike. Današnji trenutak suvremene umjetnosti iznimno je zahtjevan za mlade umjetnike koji nastavljaju tradiciju i senzibilitet apstraktne (geometrijske) umjetnosti. U vremenu u kojemu se čini kako je na polju apstraktne umjetnosti sve već viđeno, istraženo i doživljeno, bez obzira na beskrajne mogućnosti matematičkih variranja modela, kao i utjecaja nelinearnih, fraktalnih struktura koje su iz arhitektonskog konteksta ušle i u vokabular vizualnih umjetnosti – inventivnost u ovom likovnom segmentu nije više lako ostvariva.Damir Sobota (Zagreb, 1988.), diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Grafika 2013. godine. Sudjelovao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi među kojima su 31. Salon mladih 2012., 2. i 3. Bijenale slikarstva 2013. i 2015., HT Nagrada@MSU 2011 i samostalna izložba u Radničkoj galeriji 2016. Pohađao je rezidencijalne programe u Belgiji i Njemačkoj tijekom 2015., 2018., i 2019. godine. Radio je kao stručni suradnik na Katedri za likovnu kulturu i grafički dizajn Grafičkog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao je na Znanstveno-stručnom skupu Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora, umjetnost kao terapija, oslikavanje KBC Rebro, u Zagrebu 2017. godine. Dobitnik je Nagrade za mladog umjetnika za 2017. Član je HDLU i HZSU. Živi i radi u Zagrebu. Nagradu Radoslav Putar dobio je za seriju Palindrom koja se sastoji od 26 velikih formata koji mogu funkcioirati zasebno, a mogu biti i dio diptiha odnosno triptiha. Radovi su napravljeni u tehnici kolaž papira, bez skice. Lijeva strana slike je u pozitivu odnosno u negativu prema desnoj strani slike. Pripremajući se za izložbu u Laubi (veljača, 2020.) umjetnikov fokus bio je na monumnetalnim platnima formata 100×270 cm koji se slažu u diptihe i triptihe, popunjavajući veliki prostor galerije. Popratni radovi koje je izložio bili su objekti od ljepenke. Ti su objekti nastavak serije slika koje je radio u travnju 2019. kada je pohađao rezidencijalni program u Leipzigu. U genezi razmišljanja o pristupu umjetnosti, Damir Sobota polazi od konstruktivističke tradicije gdje su estetska kombinacija i rezultat djela proizvod industrijskog reda poput dizajniranja i mehaničke razrade nacrta za automobil ili avion. Dinamične i ritamski aktivirane crno-sivo-bijele dvodimenzionalne strukture bauhausovca Josefa Albersa u ishodištu su gotovo svih kasnijih vizualnih matrica tog tipa. Ideja matematičke proporcije i varijacije povezana je s idejom harmonijskog sklada ne samo oblikâ i likovne kompozicije, već i sazvučja tonske palete. Damir Sobota u jednom je našem razgovoru primijetio kako bi svoje slike mogao povezati s jednim glazbenim žanrom, minimal deep houseom, u kojemu se uglavnom ponavlja isti ritam s malim intervalnim promjenama, što na umjetnika djeluje vrlo opuštajuće i djelomice se reflektira u njegovim radovima. Damir Sobota u kratkom je vremenu stvorio vizualno intrigantan opus u kojemu možemo osjetiti duhovno bratstvo s Ivanom Piceljom, Aleksandrom Srnecom, Miroslavom Šutejom, Antom Kuduzom i Dujem Jurićem, no bez citiranja i parafraziranja njihovih prepoznatljivih morfoloških obrazaca. Vjerujem da je pred njim međunarodna karijera, a prateći neke druge umjetnike po Instagramu, sigurna sam da ga već sada i kopiraju.