U ovim vremenima (samo)izolacije skloni smo se vraćati na neke zapostavljene hobije i običaje kojima su se bavili naši roditelji i drugi preci dok još nije bilo interneta i platformi igrica. Mnogi su od nas ovih tjedana vrijeme iskoristili kako bi čistili tavane, podrume, sve one hrpe stvari od predaka kojima se inače ne stignemo posvetiti radi nedostatka vremena ili prevelikog emotivnog naboja i angažmana koje takvo „čišćenje“ traži. Ostalo mi je u nekom davnom sjećanju da je moj tata sakupljao zanimljive poštanske marke kao klinac, ali sam tek sada naišla na vrlo zanimljive albume uredno složenih starih maraka. Filatelija danas – gotovo da se njome nitko od mlađe i srednje generacije ne bavi – ali znam neke pojedince moje generacije koji su veliki „frikovi“ filatelije digitalnom dobu usprkos. I dok je sakupljanje znački, malih medalja, metalnih nagrada danas gotovo na margini postojanja bez obzira na to što su ih nekada stvarali istaknuti umjetnici i akademski kipari, filatelija i numizmatika nisu se još povukle u zapećak prošlosti. Poštanska marka zapravo je sićušno umjetničko djelo za sebe koje nadilazi granice žanra, medija i tehnike: predložak za nju može biti crtež, umjetnička grafika, kolaž, reprodukcija nekog vrijednog poznatog umjetničkog djela, a nju mogu osmišljavati likovni umjetnici, grafički dizajneri pa čak i arhitekti.

Poznato je – ali ipak nedovoljno – kako Hrvatska pošta već 23 godine provodi izbor za najljepše izdanje poštanske marke Republike Hrvatske, točno od 1997. godine. U žiriju sjede istaknuti umjetnici i povjesničari umjetnosti koji se prema odabiru najljepše marke ili serije poštanskih maraka odnose jednako kao da žiriraju Hrvatski trijenale grafike, ilustracije ili akvarela, ali se uvažavaju i glasovi izvanstrukovnih glasača. Tako je prema nedavnim glasovima glasača najljepšim izdanjem iz 2019. godine proglašena prigodna poštanska marka „350 godina Sveučilišta u Zagrebu“, rad istaknute hrvatske dizajnerice Jane Žiljak Gršić. Na drugom je mjestu prigodni poštanski blok „Hrvatski turizam – Plitvička jezera“, a treće mjesto osvojila je prigodna marka „100. obljetnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“. Najljepša poštanska marka za jednu godinu bira se među svim markama izdanim u prethodnoj godini. U svim povicima i kritikama javnosti na redovan rad Hrvatske pošte javnosti izmiče ta važna, pomalo skrivena edukativna dimenzija ove institucije, a to je da kroz godišnja izdanja i serije poštanskih marki pokrivaju sve značajne domaće i svjetske obljetnice iz umjetnosti, kulture, znanosti, tehnike i društva, pri čemu se za osmišljavanje marke angažiraju naši najistaknutiji umjetnici i dizajneri.

Prema globalnim i internim istraživanjima Pošte, zanimanje za ovaj izbor „Najljepše poštanske marke“ svake je godine ipak sve veće. Njegovim organiziranjem Hrvatska pošta dolazi do podataka o filatelističkim trendovima i popularnosti određenih tema i izdanja. Tako se nekih godina trendovi kreću prema prirodnim i tehničkim znanostima, biologiji, botanici, ekologiji, a u nekim periodima se više traže povijesne ličnosti, portreti značajnih pojedinaca, važne povijesne ili političke obljetnice, etnografski ili arheološki motivi. Redovno se tiskaju marke i s našim zaslužnim sportašima što privlače filateliji mlade generacije, iako takve serije nemaju baš neku umjetničku vrijednost. Razlikuju se također serije umjetničkih filatelističkih marki od onih koje su u svakodnevnoj uporabi, no to ne znači da je u njih uloženo minimum truda jer svaka marka predstavlja kulturološki i turistički imidž zemlje prema van.

Možda će ova karantena poslužiti tomu da se neki nabrijani klinci ponovno uhvate sakupljanja maraka i time na „mala vrata“ ušeću u područje likovne umjetnosti i dobrog grafičkog dizajna, bez da izgube dobar vid buljeći 0-24 samo u ekrane i tablete. Jer trendovi ne govore samo o povratku čitanju „pravih“ knjiga, već i drugim zaboravljenim hobijima i aktivnostima iz prošlog stoljeća.