U fokusu interesa ličke, ali i šire hrvatske javnosti, u posljednje je vrijeme namjera pokretanja pogona za reciklažu otpadnog grita, jedne od nekoliko vrsta abraziva za skidanje boje, hrđe i drugih nečistoća s metalnih, plastičnih, kamenih i drugih površina, u Perušiću. To je izazvalo burnu reakciju dijela stanovništva Općine Perušić i Grada Otočca koji su se samoorganizirali u Građansku inicijativu Perušića i Otočca i pokrenuli niz akcija protiv otvaranja takvog pogona.

Inicijativa građana Perušića i Otočca pokrenula je seriju znanstveno-stručnih tribina pod nazivom “Ekološki rizici potencijalnog pogona za reciklažu grita u Perušiću”.

Riječ je o pet tribina na kojima će gostovati relevantni stručnjaci za ekologiju i krš, a održavaju se četvrtkom u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu, od 8. listopada do 5. studenog.

U veljači 2020. godine tvrtka GRIT INTER d.o.o. započela je radove na rekonstrukciji bivše ciglane u Perušiću, a da mještani ni na koji način nisu bili upoznati što se namjerava raditi na toj lokaciji, samo tridesetak metara od prvih kuća i vrtova i šesto metara od centra Perušića. Tek polovicom ožujka načelnik Općine Perušić izjavio je za portal „Lika Express“ da će se u bivšem pogonu ciglane reciklirati otpadni grit brodogradilišta iz Hrvatske, ali „i skoro iz brodogradilišta cijelog svijeta“.

Mjesno stanovništvo najprije je reagiralo spontanim protestnim okupljanjem ispred pogona bivše ciglane, a 7. travnja 2020. uputilo je dopis Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u kojem je izraženo nezadovoljstvo zbog namjere da se opasni otpad reciklira u Perušiću, smještenom u središtu Like u kojoj je najveći razvojni resurs upravo očuvani okoliš. Bakreni grit je jedna od nekoliko vrsta abraziva za skidanje boje, hrđe i drugih nečistoća s metalnih, plastičnih, kamenih i drugih površina.  Godišnja proizvodnja bakrenog grita u svijetu je oko 40 milijuna tona, a najveći proizvođači su Kina, Japan, Čile, Rusija, Indija, J.Koreja, Poljska, Zambija, SAD i Njemačka.

PHOTO: Građanska inicijativa Perušića i Otočca

U četvrtak, 15. listopada, s početkom u 18 sati u Gackom pučkom učilištu u Otočcu, na tribini će govoriti umirovljeni prof. dr. sc. Dane Pejnović, sa zagrebačkog PMF-a, na temu “Ekološka labilnost krškog okoliša Srednje Like i Gacke.” Profesor Pejnović dio svog izlaganja prezentirao je za Nacional .hr.

Lička krška zavala sastavni je dio zone dubokog krša Dinarida i ona ima strateško značenje za vodoopskrbu znatnog dijela Hrvatske

 Takvo njezino značenje rezultat je više različitih čimbenika: od smještaja (u zoni dubokog krša) i veličine (najveća reljefna zavala Gorske Hrvatske), preko dominacije karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita) u sastavu podloge i fluvio-krškog reljefa, te vlažne klime  i kombiniranog (površinskog i pukotinskog) otjecanja voda. Zahvaljujući tome, ona je središnji i najvažniji kolektor za akumulaciju pitke vode u hrvatskom kršu. Prema okvirnoj procjeni, u njezinu krškom podzemlju akumuliran je godišnji vodni resurs kapaciteta 1,4 milijarde kubičnih metara pitke vode. Ključno značenje pritom ima upravo podvelebitski prostor ličke zavale – Srednja Lika i Gacka. Povezuje ih zajedničko slivno područje hidrografskog sustava Lika-Gacka koji služi za vodoopskrbu sjeverozapadne Like, podvelebitskog primorja te otoka Paga i Raba.

Namjera pokretanja pogona za reciklažu otpadnog grita u Perušiću odvija se unatoč konsenzualnom protivljenju javnosti, vodećih znanstvenih ustanova i stručnjaka iz različitih područja znanosti

Građanska inicijativa Perušića i Otočca dobila je široku potporu u svojim nastojanjima da zaustavi pokretanje tako rizičnog projekta. Peticiju protiv otvaranja pogona za reciklažu grita u Perušiću do sada je potpisalo gotovo 3.000 građana, stiglo nam je i pismo podrške Odbora za krš HAZU kao i potpora brojnih intelektualaca iz različitih područja znanosti i struke. Uključujući i one koji predavanjima na ovoj tribini žele dokumentirano upozoriti na neprihvatljivost takvog pogona u ekološki osjetljivom krškom okolišu i ukazati na alternativne mogućnosti održivog razvoja ovog dijela Hrvatske.

Pokretanje takvog pogona imalo bi dugotrajne negativne učinke s dalekosežnim posljedicama

Pokretanje takvog pogona imalo bi dugotrajne negativne učinke s dalekosežnim posljedicama za okoliš i zdravlje stanovništva kako općine Perušić i grada Otočca tako i šireg područja Like. Negativan ekološki utjecaj očitovao bi se u potencijalnoj izloženosti mjesnog stanovništva danonoćnoj buci od 240 tona grita na dan, kontaminaciji opasnim otpadom jer nusprodukt recikliranja 40.000 tona otpadnog grita znači 12 tona opasnog otpada godišnje, onečišćenju zraka toksičnim mikročesticama koje bi se kao aeropolutanti akumulirali na zemljištu, vegetaciji i vodenim površinama, ispuštanju tehnološke vode u sustav javne odvodnje s trajnim i ireverzibilnim utjecajem na vodeni okoliš, što bi kumulativno izravno i posredno ugrozilo zdravlje stanovništva.

Pokretanje takvog pogona u dubokoj je suprotnosti s temeljnim načelom prostornog planiranja

Temeljno je načelo pri odabiru lokacije za gospodarenje otpadom, pogotovo ako je riječ o opasnom otpadu, da se iz razmatranja izuzmu lokacije koje zbog objektivnih razloga – vodozaštita, ekološki labilna područja, blizina naselja i dr. – ne dolaze u obzir za takvu funkciju. A ovdje je upravo o tome riječ, nesuđeni pogon nalazi se u području ekološki labilnog krškog okoliša, koji nalaže potrebu vodozaštite, i u neposrednoj blizini naselja. Zaključno, namjera pokretanja pogona za reciklažu otpadnog grita u Perušiću protivi se svim uzusima racionalnog upravljanja prostorom i dugoročno održivog razvoja. Nadamo se da će investitor iz svega ovoga izvući odgovarajuću pouku i stornirati ovaj neprihvatljivi projekt. Kako za Liku, tako i za Hrvatsku.

Raspored održavanja tribina na kojima gostuju stručnjaci za ekologiju:

• 15. 10. prof. dr. sc. Dane Pejnović otvara temu “Ekološka labilnostkrškog okoliša Srednje Like i Gacke” .
• 22. 10. prof. dr. sc. Vladimir Lay odgovara na pitanje “Kako se boriti protiv ekološki štetnih projekata i namjera vlasti?
• 29. 10. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić govorit će na temu “Razvoj gospodarstva u ekološki osjetljivim ruralnim područjima.”

Serija znanstveno -stručnih tribina završava 5. 11. kada će prof. dr. sc. Dane Pejnović govoriti na temu “Koncept razvitka Like na osnovama modela održivog razvoja”.

PHOTO: Građanska inicijativa Perušića i Otočca