Lijeva saborska oporba ostala je u četvrtak pri ocijeni da je Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku loš, nepotreban i izuzetno opasan, dok se desna s tim ne slaže, kao ni HDZ koji za zakon kaže da je moderan i uključiv.

Zakon je moderan i uključiv, ne ulazi u privatnu komunikaciju, ne brani umjetnički izričaj, skrbi o budućnosti hrvatskog jezika, kazala je Vesna Bedeković (HDZ) u cjelodnevnoj raspravi o tom zakonu.

Majda Burić (HDZ) ističe da je zakon jasan izraz politike modernog suverenizma aktualne vlade.

Zakon će naći svoje mjesto u povijesti hrvatskog jezika, kao „što će mjesto naći i prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku u Europskom parlamentu koji je održao zastupnik Andrej Plenković“, rekla je zastupnica.

Donošenje zakona podržavaju oporbeni Most i Suverenisti, ali napominju da njegov prijedlog nije savršen i da ga treba doraditi.

Šteta je da su u zakonu izostale kaznene mjere, no čak i u sadašnjem obliku on je korak naprijed u očuvanju hrvatskog identiteta, kazao je Marko Milanović Litre (HS).

Ministar znanosti Radovan Fuchs tumači kako predloženi zakon nije jedini bez kazni, većina zakona iz područja kulture ih ne poznaje.

Zakon o hrvatskom jeziku podijelio saborsku oporbu: Jezik se piše, govori i čita, a ne propisuje”

Milanović Litre: Protivnici zakona podsjećaju na prizore iz Šume Striborove

Za reakcije protivnika zakona Milanović Litre kaže da podsjećaju na prizore iz bajke Šuma Striborova u kojima snaha Guja otkriva svoj zmijski jezik čim pogleda na novoizlegle ptičice.

Marin Miletić (Most) dodaje da je diskutabilno i vrijeme u kojem se zakon donosi, pred izbore, no neovisno o tome drži da ga treba podržati.

Nekima smeta zaštita hrvatskog jezika, a onda odu u Sarajevo i potpišu deklaraciju o zaštiti jugoslavenske kulture, kazao je i precizirao kako se radi o zastupnici Sandri Benčić (Možemo).

Nakon svih strateških postignuća, vrijeme je i za ovaj zakon, uzvraća ministrica kulture na propitivanja zašto se zakon donosi baš sada.

Možda smo u prvoj godini državnosti trebali donijeti sve zakone, no što bi onda radili u Saboru, odgovorila je Nina Obuljen Koržinek kritičarima.

Bauk bi mogao djeci predavati matematiku 

Donošenje zakona izrazito kritiziraju Možemo, SDP i Radnička fronta čija Katarina Peović za zakon kaže da je izuzetno loš, nepotreban i opasan.

Uvjerava da će za posljedicu imati zlostavljanje nastavnika, koji više neće smjeti koristiti dijalekt, nesigurnost običnih govornika u javnom prostoru, jezičnu policiju. To su odredbe prikladne za totalitarne režime, kazala je.

Urša Raukar (Možemo) zapitala je od koga se hrvatski jezik štiti i zašto se sumnja u njegovu snagu.

Vijeće za hrvatski jezik naziva političkim tijelom i pita se gdje će se naći toliki lektori za jezik. To je prilika za nova uhljebljivanja i da se vladajući busaju u domoljubna prsa pred izbore, izjavila je.

I Arsen Bauk (SDP) propituje od koga danas treba štititi hrvatski jezik.

Od 1102., od kad je Hrvatska pod stranim vladarima, nismo imali ni samostalnu državu, ni zakon, a preživjeli su i jezik i narod. Sad kad imamo samostalnu državu, on je u opasnosti i treba ga štititi, od koga?, zapitao se i dodao: „Jedini od koga ga treba štiti je HDZ, pa neće nam valjda i jezik ukrasti?”.

U ponešto ležernijoj raspravi otkrio je i gdje se vidi ako jednog dana ne bude u politici i kako će tada govoriti.

Ako mi iz nekog čudnog razloga prestane politička karijera, idem djeci predavati matematiku na Braču, pokušat ću im govoriti da me razumiju, a hoće li biti kut ili kantun, to ćemo vidjeti, rekao je Bauk.