Bivša premijerka Jadranka Kosor komentirala je obilježavanje 29. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja.

Kosor se prisjetila kako je, kao ministrica branitelja, aktivno sudjelovala u organizaciji ove proslave. Protokoli su tada bili drugačiji, vijence se polagalo na groblju pa su se svi sudionici penjali na tvrđavu. “Čini mi se da je bilo više entuzijazma i poleta, više ljudi u tim vremenima. Važno je da se ovo obilježavanje drži dostojanstvenim i da svaka generacija organizatora dodaje nešto svoje. Posebno me se dojmilo čitanje imena poginulih branitelja u Oluji i kako nakon svakog pročitanog imena istupa jedan pripadnik vojske i policije. Jako snažna poruka: ‘Tu smo, stali smo na njihova mjesta, njihova žrtva nije uzaludna’. Lijepo, svečano”, kaže Kosor.

Dan pobjede ne slavi se samo u Kninu, nego i u drugim gradovima širom Hrvatske. “Ovo je dan pobjede, u svakog državi koja se suočavala s tako brutalnim ratom kao Hrvatska, Dan pobjede je najveći praznik i godinama sam se zalagala za to da se na svečaniji način obilježi i u glavnom gradu, to je dan pobjede sviju nas. Knin je mitsko mjesto i tamo mora biti ta velika svečanost, ali treba ozbiljno razmišljati o tome da centralni događaj bude, u smislu odavanja počasti i sjećanja, i u glavnom gradu RH. Kako vremena ima malo, o tome se treba početi razmišljati, radi se o okrugloj obljetnici”, govori.

Branitelji su, kaže, sve stariji i žalosti je što i danas čuje povike u smislu da se u prošlosti nije dovoljno skrbilo o njima. “Osobno me to jako vrijeđa, mislim da vrijeđa i sve druge ministre branitelja. Prvi je bio dr. Juraj Njavro. Treba se sjetiti svih ljudi koji su zaslužni za živote branitelja koji su bili ranjeni. IStičem dr. Njavru jer je bio ministar branitelja, a kolike je živote spasio kao liječnik u vukovarskoj bolnici. Mi se Vukovara sjećamo na Danpada Vukovar, ali žrtva Vukovara je utkana u pobjedu i treba je se sjetiti upravo na današnji dan”, smatra bivša premijerka.

“Da se na Vukovar reagiralo na vrijeme, ne bi se dogodila Srebrenica. A to spominjem jer je upravo VRO Oluja spriječila da se veliko zlo dogodi u Bihaću”, kaže Kosor dodajući da se zalaže za to da se Dan pobjede ne obilježava samo jedan dan.

U vrijeme same operacije Oluja, Kosor je radila kao novinarka na radiju. Prije početka akcije dobila je nekoliko dana odmora i prije akcije je dobila poziv da se hitno vrati u Zagrebu. “Sjećam se kako smo skalali od radosti kad su stizale vijesti o tome koja su mjesta oslobođena. Kao najljepše uspomene se sjećam te radosti tih ljudi na ekranu, oduševljenja tih mladića koji su ulazili u Knin…”

Spomenula je i suđenje hrvatskim generalima zbog sudjelovanja u Oluji. “Knin je bio prazan, ništa nije bilo prekomjerno granatirano. Predsjednik je pozivao srpske izbjeglice da ostanu… Jedan konglomerat sjećanja. Nikada se u mom životu nije ponovila ta radost”, kaže.

Vozila se i vlakom slobode koji je iz Knina išao prema Splitu. U vlaku je otkrila telefonsku govornicu i na taj način sve dužnosnike iz vlaka ‘dovela’ u program. “Predsjednik ide pod punim osiguranjem, ja pružim ruku i uhvatim ga, general Laušić se trzne i pogleda me mrko, a ja pitam predsjednika može li stati da se telefonom javimo u program. I mi se javimo u program, to je bio najneobičniji, ali meni najdraži intervju. Držim slušalicu, postavim pitanje i onda njemu dodam, on mi odgovara. Malo nakon toga me predsjednik pozvao da idemo na izbore”, ispričala je Kosor i kako je počela njezina politička karijera.

PORUKE IZ KNINA Milanović održao moćan govor: ‘Do blagostanja nećemo doći milošću nekoga izvana’