Iako su zbog primanja sitnih darova od tvrtke Farmal već odslužili kazne, Hrvatska liječnička komora sada pokreće novi udar na 300-tinjak liječnika obiteljske medicine kojima prijeti oduzimanje licenci za rad, a oni tvrde da su žrtve sustava u kojem bolnički liječnici dobivaju puno veće darove, a za to nitko nije osuđen

Hrvatska liječnička komora u veljači je pokrenula postupke utvrđivanja nedostojnosti za obavljanje liječničke profesije za liječnike koji su u sudskim postupcima u okviru afere Hipokrat pravomoćno osuđeni za kazneno djelo primanja mita od predstavnika domaće farmaceutske tvrtke Farmal. Velikoj grupi od gotovo 300 liječnika većinom obiteljske medicine i nešto ostalih specijalnosti, na temelju odluke predsjednika HLK-a Trpimira Goluže koji se poziva na Zakon o liječništvu, prijeti privremeno ili pak trajno oduzimanje licence za rad. No Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) protivi se takvoj odluci Komore tvrdeći da je njezina odluka o dvostrukom kažnjavanju liječnika postavljena na pogrešnim temeljima, jer je slučaj Hipokrat zapravo “sistemska greška” koju treba ispravljati kroz institucije i mijenjanje sustava odnosa između liječnika i farmaceutskih kuća.

“AKO SE UZME U OBZIR da su u navedenoj aferi osuđena 283 liječnika, jedini valjani zaključak koji se nameće jest da nešto sistemski nije u redu te da odnos farmaceutske industrije i liječnika treba urediti na drugačiji način. Ako bi se prihvatio stav da su osuđeni liječnici kriminalci i da ova afera nema nikakve veze s odnosom liječnika i farmaceutske industrije, onda se kriminalizira cijela struka jer praktično je nemoguće izvoditi drugačiji zaključak osim da su liječnici kriminalci, budući da nema liječnika u Hrvatskoj koji nije dobio dar od neke farmaceutske kompanije”, upozoravaju članovi KOHOM-a u otvorenom pismu, objavljenom na svojim službenim stranicama koje je potpisala predsjednica Koordinacije Ines Balint. Pa umjesto da potiče institucije države da rasvijetle “sivu zonu” očito nedefiniranog odnosa između liječnika i farmaceutske industrije, kao plodnog tla za kojekakve sumnjive radnje, te da nastoji ispraviti tu “sistemsku grešku”, HLK pokreće postupke protiv već osuđenih liječnika i tako sugerira zaključak da su svi liječnici osobe sklone primanju mita i da su u očitoj sprezi s farmaceutskom industrijom, smatraju u KOHOM-u.

NAJNOVIJI PRAVILNIK O NAČINU OGLAŠAVANJA LIJEKOVA i homeopatskih proizvoda, kako se čini, teško će povesti u smjeru rasvjetljavanja nedefinirane zone odnosa između liječnika i farmaceutskih kompanija. Hrvatska liječnička komora je sredinom listopada prošle godine svojim članovima poslala dopis, odnosno cirkularno pismo u kojem ih informira o novom Pravilniku o načinu oglašavanja lijekova i homeopatskih proizvoda. Tim je Pravilnikom izričito navedeno kako liječnici smiju primiti dar do vrijednosti od 70 kuna te da je HZZOsklopio ugovor s farmaceutskim tvrtkama kojim je ugovoreno da liječnici mogu primiti dar do vrijednosti od 1000 kuna godišnje “u svrhu oglašavanja”. “Ovaj Dopis mogao bi se lako tumačiti kao poticanje na počinjenje kaznenog djela primanja mita, jer Kazneni zakon bilo kakvu imovinsku ili neimovinsku korist, bez obzira na vrijednost, proglašava mitom, a HLK je svojim Dopisom pozvao liječnike da prime dar od farmaceutskih kompanija do 1000 kuna godišnje. Podsjetimo, dio liječnika osuđenih u aferi Hipokrat primio je darove i manje vrijednosti od spomenutih 1000 kuna”, tvrde u KOHOM-u. Koordinacija upozorava Komoru da će stvarno zaštititi dostojanstvo liječničke struke samo ako poduzme korake prema institucijama koje su dopustile tu aferu mijenjanjem i postavljanjem novih pravila ponašanja, a ne proglašavanjem osuđenih liječnika nedostojnima. “Jer ako sve ostane isto, možemo se slobodno zapitati tko je uopće dostojan liječnik”, zaključili su liječnici.

• ‘IAKO NAS JE OSUDIO, SUDAC TURUDIĆ rekao je da nas smatra časnim ljudima pod selektivnim progonom te da zna da se farmaceutska industrija uvukla u cijelo zdravstvo. A sad je on predsjednik časnog suda Komore’

AFERA HIPOKRAT odjeknula je u hrvatskoj javnosti u prosincu 2012. nakon što je otkriveno da se jedna od najmlađih domaćih farmaceutskih kuća, ludbreški Farmal, za svoj dio hrvatskog tržišta pokušala izboriti dijeljenjem darova liječnicima kako bi ih motivirali da prepisuju njihove, mahom generičke lijekove. U središtu afere našlo se gotovo 400 liječnika osumnjičenih da su od ludbreške tvrtke Farmal za protuuslugu prepisivanja njihovih lijekova dobivali darove u obliku bonova trgovačkih lanaca, putovanja, pokrivanja troškova liječničkih tečajeva te nagrada u novcu ili različitoj robi. Već u prosincu 2013. DORH je, nakon provedene istrage, podigao optužnicu protiv 364 liječnika – velikom većinom liječnika obiteljske medicine – i tvrtke Farmal, tereteći ih za primanje, odnosno davanje mita. Tijekom 2015. optužena 283 liječnika priznala su primanje darova od Farmala, a način na koji je dalje tekao postupak Nacionalu je opisala predsjednica KOHOM-a Ines Balint. “Većina kolega liječnika koji su optuženi u aferi Hipokrat pristala je na nagodbu jer im je nekoliko eminentnih odvjetnika, specijalista za kazneno pravo, otvoreno i direktno preporučilo nagodbu. Odvjetnici su tvrdili da je ovaj slučaj prvi takve vrste u domaćem sudstvu i da suci neće imati slične slučajeve na koje bi se mogli referirati prilikom donošenja presude, zbog čega će biti teško predvidjeti tijek suđenja, a posebno samu presudu. No ono što je moje kolege posebno preplašilo jest tvrdnja tih istih odvjetnika da im, u slučaju da odustanu od nagodbe i odluče se za sudski postupak kako bi dokazali svoju nevinost, ne mogu garantirati da im sudovi za to vrijeme, dok se ne donese presuda, neće izreći zaštitnu mjeru oduzimanja prava na rad kako do okončanja sudskog postupka ne bi ponovili kazneno djelo. Pa kad vam iskusni odvjetnici, i to ne jedan, već nekoliko njih, preporuče isto i pritom zaprijete scenarijem koji je svim kolegama bio izrazito neprihvatljiv, jasno je da se velika većina mojih kolega odlučila na sklapanje nagodbe sa sudovima kako bi izbjegli situaciju da ostanu bez mogućnosti za rad dok čekaju presude. Naime, nitko od kolega nije mogao riskirati i čekati hoće li sudovi imati hrabrosti privremeno oduzeti pravo na rad velikoj grupi od gotovo 400-tinjak liječnika”, objašnjava predsjednica KOHOM-a.

DIO LIJEČNIKA OSUĐEN JE na uvjetne kazne zatvora, dio na kazne zatvora zamijenjene radom za opće dobro, dio ih je novčano kažnjen, a većina ih je morala vratiti primljene darove i nepripadajuću imovinsku korist. Gotovo sve izrečene presude već su postale pravomoćne, a većina osuđenih liječnika odradila je svoje kazne, kaže Ines Balint. Sredinom 2015. krivnju je priznao i Farmal na čelu s predsjednikom uprave Draženom Dedijem te je tvrtki krajem te iste godine presuđena novčana kazna od 2,5 milijuna kuna. I ta presuda postala je pravomoćna. Preostala grupa od 70-ak liječnika ipak je odlučila ignorirati prijedloge odvjetnika, odbili su ponuđenu mogućnost sklapanja nagodbe te su pokrenuli sudske postupke za dokazivanje svoje nevinosti. “Za razliku od kolega koji su pristali na nagodbu, sudski postupci za kolege koji su odlučili krenuti u pravnu bitku još nisu ni započeli. No ono što je puno važnije, njima nisu izrečene mjere privremenog oduzimanja dozvole za rad do okončanja sudskog postupka, što su nama tvrdili odvjetnici. Oni i danas rade normalno, jednako kao i kolege koji su se nagodili sa sudovima te još čekaju sazivanje prvih ročišta”, tumači Balint. Ona dodaje kako već osuđeni kolege, koji su svoje kazne odradili, sada doživljavaju novi udarac od Komore koja prijeti novim postupcima i najavama mogućnosti privremenog ili čak trajnog oduzimanja licenci.

Kako je izgledao proces nagodbe i kasniji sudski postupak protiv liječnika koji su pristali na nagodbu, za Nacional je ispričao jedan od liječnika optuženih za primanje nagrade od Farmala, koji je zbog zaštite svoje liječničke prakse želio ostati anoniman. “Istraga koju je USKOK vodio protiv mene i ostalih kolega zapravo se svodila na prikupljanje podataka koje su im dostavili predstavnici i terenski stručni suradnici Farmala. Svi oni vodili su bilješke kako su surađivali s liječnicima i što su im davali kao ‘nagrade’. No ti su se podaci u puno slučajeva razlikovali od onoga što su kolege liječnici tvrdili. Teoretski, Farmalov predstavnik mogao je upisati bilo što u svoju bilježnicu i to je uzeto kao dokaz”, pripovijeda Nacionalov izvor koji radi kao liječnik obiteljske medicine. “Mnogi moji kolege željeli su pokrenuti sudski postupak kako bi dokazali svoju nevinost, no većini su odvjetnici savjetovali da se nagode. Rečeno nam je da je raspoloženje takvo da nas se treba ‘razapeti’ ako idemo na suđenje. Bilo je i raznih pritisaka. Primjerice, jednoj kolegici liječnici su na ispitivanju rekli da može slobodno ići na sud i tamo će je, kazali su, njezina djeca gledati na televiziji. Kolegica je odmah nakon toga potpisala priznanje, iako su joj stavljali na teret sumu puno veću od stvarno dobivenih bonova. Kod većine kolega radilo se o manjim iznosima, dobivali su bonove, razne manje darove, plaćene stručne tečajeve, pa sve do raznih putovanja. Kolege nisu znali da čine nedopušteno djelo jer nam je poznato da mnogi bolnički liječnici imaju sličnu suradnju s pojedinim farmaceutskim tvrtkama i propisuju isključivo njihove lijekove. Ne moram naglašavati da su pojedini bolnički liječnici na račun toga proputovali pola svijeta”, govori sugovornik Nacionala i dodaje kako je među velikom većinom skromnijih iznosa ipak bilo i nagrada u većoj vrijednosti, ali samo kod troje kolega odnosno jedan posto optuženih.

• ‘HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA izdala je pravilnik da liječnici mogu primiti dar do tisuća kuna godišnje. Mi smo osuđeni zbog manjih iznosa, a bolnički liječnici proputovali su cijeli svijet na račun farmaceuta’

“PREDSTAVNICI FARMALA su prvog dana pokretanja procesa privedeni i nisu pušteni dok nisu priznali da su davali mito. Djelatnici USKOK-a uzeli su im bilježnice u kojima su ovi vodili bilješke i koje su potom koristili kao dokazni materijal prilikom podizanja optužnica. Koliko sam čuo, navodno su imali i podatke sa servera Farmala. Ti su im podaci bili polazna točka za optužnice. Mi smo ih mogli pobiti jedino na suđenju, no odvjetnici su nam tvrdili da im je rečeno da će se u slučaju suđenja tražiti teže kazne i zabrana obavljanja liječničke djelatnosti. Stoga su nam sugerirali da potpišemo priznanje i tvrdili su da nas više nitko neće dirati niti dovoditi u pitanje ostanak na poslu. Puno kolega se lomilo i dvoumilo – potpisati ili ne, no na kraju se većina nagodila prvenstveno zbog ostanka na poslu. Više puta su nam odvjetnici rekli da smo time riješili slučaj i da nitko neće dovesti u pitanje naš posao. Objašnjeno nam je da je i 10 dobivenih kuna mito te da će na mogućem suđenju biti vrlo rigorozno”, pripovijeda dalje izvor Nacionala.

POSEBNO SU ZANIMLJIVE POJEDINOSTI o tome kako je iz perspektive jednoga od optuženih izgledao sam sudski proces. “Nikakvi svjedoci nisu se pojavili na sudu, već samo u istražnom postupku. Budući da smo potpisali priznanje, svjedočenje nije bilo potrebno. Kolege i ja smo na sud išli u grupama od po 30 ili 40 liječnika. Jedan jedini sudac – Ivan Turudić sa Županijskog suda u Zagrebu – bio je nadležan za cijeli proces i on je potvrdio kazne iz nagodbe s USKOK-om. Mene se teretilo za jedno putovanje, slijedio sam sudbinu svojih kolega i dobio uvjetnu kaznu zatvora. Dio liječnika dobio je uvjetnu presudu od šest do 12 mjeseci zatvora s rokom kušnje od dvije do tri godine, a drugi dio bezuvjetnu kaznu zatvora od tri do 12 mjeseci koja se u većini slučajeva pretvarala u rad za opće dobro”, ispričao je izvor Nacionala i dodao kako se jednako sudilo i svim suradnicima Farmala. “U završnoj riječi prilikom donošenja presude za većinu grupa sudac Turudić je liječnicima javno rekao da nas ‘i dalje smatra časnim i poštenim ljudima koji su se našli u kolopletu okolnosti selektivnog progona’. Rekao je i da dobro zna da se farmaceutska industrija uvukla u cijelo zdravstvo i da bi USKOK trebao razmisliti zašto provodi tako selektivan progon. I naši odvjetnici su nam redom govorili da je to suđenje farsa i predstava za javnost. Nama je svima jasno da smo mi ispali žrtve jednog neuređenog sistema, jer se farmaceutska industrija sa svojim sponzorstvima uvukla u cijelo zdravstvo. Jednako tako nam je jasno da su žrtve morali postati obiteljski liječnici jer su tu nagrade najmanje”, zaključuje jedan od osuđenih u aferi Hipokrat.

U MINISTARSTVU ZDRAVLJA ZA NACIONAL JE POTVRĐENO da ni zdravstvena ni farmaceutska inspekcija Ministarstva nisu bile uključene u tzv. slučaj Hipokrat. “Cijeli slučaj vodili su Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova, budući da se radi o kaznenim djelima koja su u njihovoj nadležnosti. Također, inspekcija nije vodila postupak protiv predstavnika tvrtke Farmal jer se protiv istih vodio kazneni postupak”, stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja. No ako je Ministarstvo zdravlja odustalo od sankcioniranja liječnika, procijenivši da je sudski postupak dovoljan, tako ne misli i Hrvatska liječnička komora. Predsjednik HLK-a Trpimir Goluža za Nacional je potvrdio da je Komora pokrenula postupke utvrđivanja nedostojnosti za obavljanje liječničke profesije za liječnike koji su u postupcima u okviru afere Hipokrat pravomoćno osuđeni za kazneno djelo primanja mita tijekom obavljanja liječničke djelatnosti.

“Svrha je postupka utvrditi u kojoj mjeri činjenica da je liječnik osuđen za neko kazneno djelo utječe na njegovu dostojnost za daljnje obavljanje liječničke djelatnosti. Postupci se provode pred Časnim sudom Komore, tijelom koje je nadležno provoditi disciplinske postupke, kao i postupke za utvrđivanje nedostojnosti liječnika. Tijekom veljače zakazano je 14, a provedeno već 10 rasprava protiv pravomoćno osuđenih liječnika. Ukupno će biti procesuirano oko 270 liječnika. Zbog tako velikog broja predmeta, postupci za utvrđivanje nedostojnosti u Hrvatskoj liječničkoj komori provodit će se sve do kraja ove godine”, kazao je Goluža i dodao kako nakon donošenja pravorijeka od strane Časnog suda HLK-a, liječnici neće imati pravo žalbe pred Visokim časnim sudom HLK-a, već im, odluče li ipak nastaviti s postupkom, jedino preostaje pokretanje upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom. Zanimljivo je napomenuti kako je predsjednik Visokog časnog suda Komore upravo sudac Ivan Turudić, isti onaj koji je presudio svim osuđenim liječnicima u aferi Hipokrat.

GOLUŽA NAPOMINJE DA KOMORA neće zahtijevati sankcioniranje liječnika, već isključivo ima zadatak utvrditi u kojoj mjeri počinjenje kaznenog djela utječe na dostojnost liječnika za daljnje obavljanje liječničke dužnosti. “Ako je u postupku pred Časnim sudom Komore utvrđena liječnikova nedostojnost za daljnje obavljanje liječničke dužnosti, može mu se izreći disciplinska mjera privremenog ili trajnog oduzimanja odobrenja za samostalni rad. Mjera privremenog oduzimanja licence može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Ta mjera privremenog oduzimanja licence može biti bezuvjetna, ali i uvjetna, a u tom slučaju rok kušnje ne može biti kraći od šest mjeseci ni dulji od dvije godine”, objasnio je Goluža. Napomenuo je i da će prema liječnicima koji u istom slučaju nisu priznali krivnju i nagodili se sa sudom, već su odlučili krenuti u sudski postupak, Komora postupati jednako kao i prema onima koji su se nagodili s USKOK-om. “To znači da će, ako i ti liječnici budu pravomoćno osuđeni za kazneno djelo primanja mita tijekom obavljanja liječničke djelatnosti, i protiv njih biti pokrenuti postupci utvrđivanja liječničke nedostojnosti pred Časnim sudom Komore. Naravno, za to su nužne pravomoćne sudske presude”, objasnio je. Na pitanje Nacionala zašto je HLK odlučio tako strogo postupiti s gotovo 400 svojih kolega koji su već kazneno gonjeni i pravomoćno osuđeni te koji su svoje kazne već odradili, Goluža odgovara kako “aktualno vodstvo Komore smatrapokretanje postupaka utvrđivanja nedostojnosti osuđenih liječnika izrazom društveno odgovornog i zrelog ponašanja. Smatramo da smo ovakvim pristupom potvrdili vjerodostojnost Hrvatske liječničke komore kao institucije koja je, u ingerenciji svog djelovanja, spremna na adekvatan način suočiti se s problemom te ga, uvažavajući uzuse pravne države, riješiti na način koji određuje poželjne standarde društvenog ponašanja”, zaključio je Goluža.

• ‘RAZVIKANI ODVJETNICI SAVJETOVALI SU NAM da je bolje da se nagodimo jer je to suđenje farsa i predstava za javnost, a raspoloženje takvo da nas ‘treba razapeti’ te da će nam uzeti licence’, kaže jedan od osuđenih

PRAVORIJEK ČASNOG SUDA HLK-a većina liječnika-dionika afere Hipokrat očekuje s nemalim strahom. “Komora je mogla pokrenuti i uobičajeni disciplinski postupak gdje se kazne mogu gradirati od opomene, ukora, novčane kazne, a tek kao zadnja mjera predviđeno je oduzimanje licence. No odluka je da se s kolegama treba jako strogo. Kazna za nedostojnost je privremeno ili trajno oduzimanje licence, koje može biti i uvjetno. Postoji opravdan strah kolega da će biti i bezuvjetnih oduzimanja licence”, zabrinut je izvor Nacionala i dodaje kako i njega i njegove kolege posebno muči činjenica da se u ovom slučaju HLK postavio strože od suda, koji je na samom početku procesa svim optuženim liječnicima mogao izreći zaštitnu mjeru privremene zabrane rada, ali to ipak nije učinio. Sličan je stav i predsjednice KOHOM-a Ines Balint. “Teško mi je razumjeti zašto Komora inzistira na još jednom procesu, iako u Zakonu o liječništvu jasno stoji da se liječnik koji je pravomoćno sudskom odlukom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela može – ali ne mora! – smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti, ovisno o okolnostima počinjenog djela. A budući da se ovdje radi u većini slučajeva o blažim kaznenim djelima, KOHOM smatra da odluka o pokretanju postupka pred Časnim sudom i dodatno kažnjavanje liječnika od HLK-a neće imati preventivno djelovanje niti će postići svrhu. Posve suprotno, ako HLK bude insistirao na vođenju ovih postupaka nedostojnosti, svojim će ponašanjem izazvati još veći revolt među liječnicima koji će svoje dostojanstvo potražiti u nekim drugim državama”, upozorava Balint.

Ipak, jedno pitanje na kraju ove priče ostaje bez odgovora. Naime, ako sudac koji je vodio proces protiv liječnika osuđenih u aferi Hipokrat u svojoj završnoj riječi kaže kako “dobro zna da se farmaceutska industrija uvukla u cijelo zdravstvo”, a jedan od osuđenih liječnika objasni i da je “dobro poznato da mnogi bolnički liječnici imaju sličnu suradnju s pojedinim farmaceutskim tvrtkama i propisuju isključivo njihove lijekove te da su na račun te suradnje proputovali pola svijeta”, namjerava li se Hrvatska liječnička komora i Časni sud kao njezino tijelo zaduženo za čuvanje digniteta liječničke profesije, jednako društveno odgovorno i zrelo ponijeti i prema takvim članovima Komore za koje dobar dio kolega dobro zna da postoje? Nitko ne spori da svaki liječnik treba odgovarati za primanje mita, makar to bio i bon od 300-tinjak kuna, no u tom slučaju zakon i moral trebaju vrijediti jednako za sve. Doduše, uvijek će se naći netko tko će zaključiti kako takve tvrdnje treba i dokazati kroz sudske postupke, no i odgovor na takav zaključak jednako je jednostavan – ako HLK doista želi pročistiti svoje redove od liječnika nedostojnih za obavljanje te profesije, naći će načina da pribavi dokaze kako bi to doista i postigao.