O važnosti primarne zdravstvene zaštite govori se zaista često, iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) vrlo često upozoravaju na probleme s kojima se liječnici u primarnoj zaštiti susreću, a među onima koje najčešće spominju su – administrativni poslovi.

Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zaista imaju dosta posla oko administracije. A sudeći po razgovorima s nekoliko njih, zbog administracije ih najčešće tlači i njihov poslodavac – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Iz HZZO-a kažu kako, u skladu sa svojom zakonskom obvezom, na osnovu izvješća, evidencija i podataka koje im dostavljaju ugovorni partneri koji su uključeni u mrežu javne zdravstvene službe, provode kontinuiran nadzor nad izvršavanjem ugovornih obveza, a “neposrednim uvidom u rad i dokumentaciju pojedinog ugovornog partnera provodi postupak kontrole ugovornih obveza, u pravilu, u prostorijama ugovornog partnera”.

“Kontrole koje provodi HZZO mogu biti redovne i izvanredne. Redovne kontrole se provode prema Planu i programu provođenja redovnih nadzornih poslova za pojedinu kalendarsku godinu koji donosi ravnatelj HZZO-a, a izvanredne kontrole se provode na temelju posrednih ili neposrednih saznanja o kršenju ugovornih obveza”, kažu iz Zavoda.

Najveći problem – bolovanja

O svemu priču donosi N1. Razgovarali su i s jednim liječnikom obiteljske medicine iz Zagreba. On kaže da je teško balansirati između posla koji se svaki dan mora obaviti i zahtjeva HZZO-a koje liječnici moraju ispuniti, a neke teme koje se nađu između liječnika i njihovog, de facto, poslodavca, su izazovnije od drugih. Najčešće do nerazumijevanja dolazi zbog jedne – bolovanja.

“Kontrole se vrše na razne načine. Imamo kontrolu koju zahtijeva poslodavac zbog bolovanja, tad pošaljem dokumentaciju. Ako im je jasno, jasno je, ako nije, tad pozovu pacijenta u ordinaciju… Počele su i druge vrste kontrola, opet su oformili neke komisije, povjerenstva… Onda me pozovu, ja izlistam bolovanja, kontrolori odluče koje pacijete da pozovem, oni se pojave i onda oni to rješavaju dalje, je li bolovanje opravdano ili nije”, govori liječnik iz jednog zagrebačkog doma zdravlja.

“Postoje i generalne kontrole cijelog rada ambulante. I zdravstvene, financijske, računovodstvene, sve moguće izmisle, izdavanje putnih naloga, uputnica, njege u kući, računa… Sve iskontroliraju na bazi 10-ak primjera, je li to sve opravdano ili nije”, opisuje naš sugovornik s čim se sve sreću liječnici primarne zdravstvene zaštite.

U većini slučajeva, nemoguće je, kaže, raditi s pacijentima dok su kontrolori tu .”Nekad je to bilo vrlo bezobrazno, dođu u radno vrijeme i ostanu po dva-tri sata u ambulanti. Meni je osnovni problem ne kontrola kao takva, nego to što je nepovezano sve. U kontrolu bolovanja dolaze u više navrata, kontroliraju različiti kontrolori iste ljude, a nepovezani. Ako ih toliko muči bolovanje, zašto ne naprave kao nekad liječničke komisije i da općoj praksi bude dopušteno voditi bolovanje do određenog broja dana i neka dalje kontroliraju oni”, govori.

“Ne živimo mi od prodaje bolovanja. To je čisto radni problem. Mora doći pacijent, morate ga pregledati… Nema tu izmišljanja. Čovjeka boli ruka, noga, ide na terapiju, a radi u građevini. Pa ne može on biti na gradilištu. Problem je što mi po par mjeseci čekamo na preglede da vidimo izmišlja li netko ili stvarno ima problem. Liste čekanja su jednake za sve, nema prioriteta pa ispada da mi svi imamo neke koristi od bolovanja…”, upozorava na korijen problema sugovornik.

“Sve skupa može biti jednostavnije riješeno. Znaju liječnici procijeniti je li netko za bolovanje ili nije. Neka pacijenta za 10 ili 15 dana pozovu sebi i kažu mu da ne može na bolovanje. Pacijenti se žale meni. Milijune gube na kupovinu uređaja koji rade ili ne rade i skupe lijekove, a bolovanje kontroliraju kao da je to najveći svjetski problem, najviše se to kontrolira”, kaže.

Kontrole zbog bolovanja

U 2021. HZZO je, otkrivaju za N1info, proveo ukupno 18.951 kontrolu. Od ukupnog broja kontrola u prošloj godini 18.603 kontrola provedeno je na razini primarne zdravstvene zaštite.

“Ne mogu ja kontrolirati tko mene vara ili ne vara. Ako netko s covidom javi da ima temepraturu, vi pet dana ne možete do njega. Što da ja onda radim”, pita se sugovornik.

“HZZO je naš poslodavac, većina nas radi po zakonu. Neke mjere podržavamo, neke ne, ali ih provodimo kako treba”, govori i dodaje: “Jedan dio problema s kojima se susrećemo je i to što primarna zaštita ne vidi nalaze bolničkih specijalista pa postoje i slučajevi da su liječnici kažnjavani jer im pacijenti nisu donijeli nalaze specijalista.”

“Glupe stvari, administrativne. Imamo duplu satnicu u odnosu na normalnu, a  fali nam radnih sati”, kaže liječnik.

Kazne za liječnike

HZZO izriče ugovorne mjere, a to su, kažu nam, opomena, opomena s naplatom štete, opomena s novčanom kaznom, opomena s naplatom štete i novčanom kaznom, opomena pred raskid ugovora s novčanom kaznom, opomena pred raskid ugovora s naplatom štete i novčanom kaznom i raskid ugovora.