Lideri mediteranskih zemalja obvezali su se u petak u Ateni na veću suradnju u borbi protiv klimatskih promjena na 8. sastanku na vrhu EU MED9, u koji su primljene Hrvatska i Slovenija.

“Ovog ljeta razorni požari posebno su pogodili Grčku, Italiju i Cipar. Nisu ostavili nijednu mediteransku zemlju neoštećenu, dok je europski sjever pretrpio smrtonosne poplave”, rekao je grčki premijer Kiriakos Micotakis na zajedničkoj konferenciji za novinare.

“To je najveći dokaz da nas klimatska kriza sve pogađa”, istaknuo je domaćin 8. sastanka na vrhu EU MED9.

Malteški premijer Robert Abela rekao je da je paket ‘Fit for 55’, čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990-ih., put “u dobrom smjeru” i da EU treba nastaviti biti “lider” u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Šefovi vlada i država devet zemalja u zajedničkoj deklaraciji izrazili su predanost ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i pozvali svijet na ambicioznije ciljeve uoči klimatskog samita COP26 u studenom u Glasgowu.

Na sastanku lidera mediteranskih zemalja sudjelovala je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Hrvatska i Slovenija u ‘mediteranskom’ klubu 

Hrvatska i Slovenija postale su članice neformalne skupine mediteranskih zemalja u kojoj su Španjolska, Portugal, Francuska, Italija, Grčka, Cipar i Malta.

“Mislim da je ovo jako dobro da je Hrvatska zajedno sa Slovenijom potvrdila da je i Jadran dio Sredozemlja i da na ovaj način ulazimo u jednu podskupinu članica Unije čime se naravno naš upliv i utjecaj na procese i na bilateralne odnose s drugim zemljama koje su za stolom znatno povećava”, rekao je premijer Andrej Plenković hrvatskim novinarima.

Slovenski premijer Janez Janša istaknuo je na zajedničkoj novinskoj konferenciji da se proširenje EU MED7 u EU MED9 događa “u ključno vrijeme, u vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om”.

Afganistanska kriza, solidarnost s Ciprom

Afganistanska kriza i povratak talibana na vlast pokrenuli su pitanja o potencijalnoj migrantskoj krizi i novom migrantskom valu.

Micotakis je upozorio da se ne smiju dopustiti “nekontrolirani migrantski tokovi”, dok je Plenković rekao da “trebamo ojačati vanjske granice EU-a”.

Europski političari složili su se da je potrebno ojačati stratešku autonomiju EU-a, osobito nakon krize u Afganistanu.

Šefovi država i vlada razgovarali su i o sporu Grčke i Cipra s Turskom. Problem podijeljenog Cipra aktualiziran je sporom Turske s Grčkom i Ciprom oko istraživanja zaliha energenata.