Sloboda medija u padu je u nizu članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku, pokazala je nova analiza berlinske nevladine organizacije Unija za građanske slobode za Europu (Liberties).
Taj je NGO analizirao stanje medija u EU u 2023. godini i došao je do zabrinjavajućih zaključaka, piše The Guardian.
Problematične SLAPP tužbe
Među zemljama koje imaju probleme s medijskim slobodama, Liberties navodi i Hrvatsku. Glavne prepreke s kojima se suočavaju novinari u Hrvatskoj u Berlinu vide u SLAPP tužbama, ali i u fizičkim napadima na novinare.
U izvješću se upozorava i na velik stupanj koncentracije vlasništva nad medijima, odnosno na to da je velik broj medija u vlasništvu tek nekoliko pojedinaca. Takva vlasnička situacija, kažu, ugrožava pluralizam na medijskoj sceni te povećava rizik od pristranog izvještavanja.
Hrvatska, naravno, nije jedina članica Unije koja ima sve više problema sa slobodom medija. Analiza Libertiesa temelji se na izvješćima 37 udruga za ljudska prava iz 19 zemalja i pokazuje da se stanje s medijskim slobodama tijekom 2023. znatno pogoršalo diljem EU.
Tako su, primjerice, SLAPP tužbe, osim u Hrvatskoj, postale uobičajene i u Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Švedskoj. U izvješću se upozorava i da su novinari u Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj i Švedskoj pod nadzorom spywarea, poput Pegasusa i Predatora.
Podsjetimo, SLAPP tužbama pojedinci i organizacije nastoje zastrašiti novinare i spriječiti ih da objavljuju informacije koje im ne idu u korist čak i kada su istinite. Međunarodne organizacije u SLAPP tužbama vide zloupotrebu pravnih sustava koja se izrazito negativno odražava na medijske slobode.
Puno medija u vlasništvu tek nekoliko pojedinaca
Osim u Hrvatskoj, velika koncentracija vlasništva nad medijima u rukama nekoliko pojedinaca prisutna je i u Francuskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj, ocjenjuju u Libertiesu.
U Njemačkoj, Nizozemskoj, Litvi i Mađarskoj brojni su novinari koji su kritični prema tamošnjim vlastima diskriminirani u odnosu na ostale kolege, budući da ih se ne poziva na konferencije za medije ili im se uskraćuje pristup dokumentima na koja imaju pravo, stoji u izvješću Libertiesa.
Fizički napadi na ‘nepoćudne’ novinare
Fizički napadi na „nepoćudne“ novinare lani su zabilježeni u Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Italiji. Novinarima u Mađarskoj i Slovačkoj prijetili su političari, napominje se u izvješću.
Policija u Rumunjskoj i Švedskoj, ističu u berlinskom NGO-u, nije adekvatno istražila napade na novinare, bilo zato što su joj za tako nešto nedostajali resursi, bilo zato što nije imala volje za tim, kažu u Libertiesu.
Matrica autoritarnih režima
“Sloboda medija očito je u stalnom padu diljem EU – u mnogim zemljama kao rezultat namjernog nanošenja štete ili zanemarivanja od strane nacionalnih vlada”, ocijenila je Eva Simon iz Libertiesa, a prenio je The Guardian.
Dodala je kako je gušenje slobode medija usko povezano s padom vladavine prava. To je, upozorila je, matrica autoritarnih režima.
Posebno problematične Mađarska i Slovačka
Kao posebno problematične članice Unije kada je riječ o medijskim slobodama u Libertiesu navode Mađarsku, Slovačku i Poljsku.
Tako se ocjenjuje da su državni mediji u Mađarskoj „potpuno pod jarmom vlade“ premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz. Upozorava se i da su jednostrani u izvješćivanju te u funkciji „služenja interesima vladajućem Fideszu“.
LEX AP Ugledni njemački medij: Plenković orbanizira Hrvatsku
Slovački premijer Robert Fico je, podsjećaju u Berlinu, u potpunosti „prekinuo komunikaciju“ s četiri medija koje je optužio za negativni stav prema njemu i njegovoj politici. Njegova je vlada najavila i gašenje javnog servisa RTVS i pokretanje novog, što je izazvalo kritike i među slovačkim političarima.
Medijsko stanje u Poljskoj u Berlinu, pak, opisuju kao „stanje neizvjesnosti“, budući da se čekaju potezi novoga premijera Donalda Tuska, od kojeg se očekuje da poništi intervencije prethodne vlade u Varšavi na ograničavanju slobode medija.
No, upozorava se i da raste zabrinutost za slobodu medija u Hrvatskoj i Italiji.
Komentari