LGBTIQ+ inicijativa Ponosni Zagreb podsjetila je na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, koji se obilježava 17. svibnja, na kontinuiranu diskriminaciju, strah i nasilje s kojima se suočavaju lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, interseksualne i queer (LGBTIQ+) osobe.

“Iako su u Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina učinjeni veći pomaci po pitanju statusa prava LGBTIQ+ osoba, i dalje svjedočimo nasilju koje je postalo realnost LGBTIQ+ osoba diljem naše zemlje. Primjere homofobije, bifobije i transfobije ne moramo tražiti tako daleko u povijesti: sjetimo se samo institucionalne diskriminacije s kojom se suočavaju transrodne osobe u zdravstvenom sustavu, nasilja nad interspolnom djecom ili otežavanju pristupa sustavu udomiteljstva i posvajanja životnim partnerima. Kukavički huligani pokušavaju nas zastrašiti paljenjem rainbow zastava ili karnevalskih lutaka. Prečesto čitamo o fizičkom nasilju, poput nedavnog pokušaja spaljivanja gej muškarca u parku Maksimir, prebijanja američkih gej vojnika, ili guranja djevojke pod tramvaj samo zato jer se nasilnicima nije uklapala u njihovu percepciju kako bi netko “trebao” izgledati”, priopćila je inicijativa.

“Pritom, politički autoriteti koji se prepucavaju u medijima ili odnedavno objavljuju golišave fotografije kako bi ugodili svom egu, u najgnusnijim slučajevima diskriminacije i nasilja nad njihovim sugrađanima i posjetiteljima naše zemlje, poput spomenutog pokušaja spaljivanja gej osobe, sasvim su tihi i ne nalaze vremena da osude takve nečuvene činove agresije, vjerojatno jer im to doista nije bitno”, dodaju.

“Želimo na ovaj dan podsjetiti na ove i sve ostale slučajeve nasilja i suučesničke šutnje sustava, gdje počinitelji nisu uhvaćeni, a kamoli kažnjeni, iako je, barem na papiru, u Hrvatskoj na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji prepoznaje i diskriminaciju na temelju rodnog identiteta, izražavanja ili spolne (seksualne) orijentacije. Naša realnost je da žrtve žive i dalje u strahu, zbog čega se nasilje često ne prijavljuje. Slušamo političare kako i dalje ponavljaju kako “društvo nije spremno” kada govore u hrvatskom Saboru, dok kada sjednu u europske klupe hvale se postignućima i pomacima za koje se LGBTIQ zajednica morala sama izboriti”.

Pomaci na bolje ipak postoje, kažu. “Zakon o životnom partnerstvu donesen je 2014. godine, i do sada životno partnerstvo sklopilo je preko 400 parova, koji od nedavno mogu postati udomitelji, a nadamo se uskoro i posvojitelji. Te iste godine Ustavni sud je odlučio da nisu više potrebne operacije genitalija, koje su značile i prisilnu sterilizaciju, kako bi osobe promijenile oznaku spola koja im se nalazi u dokumentima, i sve više i više transrodnih osoba otvoreno priča u medijima o svojim iskustvima i izazovima s kojima se susreću u našem društvu”.

“Ohrabrujuće je vidjeti sve više osoba kako “izlaze iz ormara”, tako da danas u Hrvatskoj nemamo samo aktivistkinje i aktiviste koji javno govore o svojoj seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, nego imamo i novinare, komičarke, redateljice, političare i druge osobe iz javnog života – i iskreno nadamo se da će u narednim godinama još poznatih osoba napokon izaći iz ormara, pri čemu mogu računati na našu punu podršku”, kažu u inicijativi, naglašavajući kako je tradicija Povorki ponosa najviše utjecala na napredak prava LGBTIQ+ osoba.

“Prva povorka u Zagrebu održana je sada već davne 2002. godine, u kojoj je sudjelovalo 300tinjak osoba – na koje je pri kraju događanja bačen suzavac, i mnoge su sudionice i sudionici povorke bili fizički napadnuti nakon što su se specijalne postrojbe policije povukle s događanja. Počinitelji ovih zločina nisu nikada odgovarali pred zakonom, dok su organizatori prve Povorke ponosa morali zatražiti azil izvan Hrvatske zbog stalnih prijetnji kojima su bili izloženi u svojoj domovini. Iduće Povorke ponosa održale su se pod snažnijim policijskim osiguranjem, incidenata je bilo sve manje i manje, iako smo i danas jako daleko od slika veselih i bezbrižnih povorki kakve vidimo primjerice u Njemačkoj, Nizozemskoj ili Danskoj”.

“S posebnim veseljem pozdravljamo izborne rezultate u Zagrebu, gdje nakon više od 20 godina šutnje i rudimentarnog dijaloga između LGBTIQ+ organizacija i gradskih vlasti, nadamo se svjetlijoj, šarenijoj budućnosti, u kojoj će napokon buduća gradska vlast fizički sudjelovati i otvoreno podržati događanja koja organiziramo. Ovom prilikom, predlažemo budućoj gradskoj vlasti u Zagrebu da zajedno, ruku pod ruku, obilježimo 20 godina Povorke ponosa u glavnom gradu, gdje bi pod uzoru na gradove poput Londona, Berlina, Pariza i mnogih drugih postavili spomen-ploču kojom bi obilježili mjesto prve Povorke ponosa u Hrvatskoj i hrabre sudionice i sudionike tadašnjeg prosvjeda, i instalaciju u prostoru, poput “rainbow klupa” ili sličnih prigodnih instalacija, čime bi Grad Zagreb bez ustručavanja i rezerve pokazao kako je on LGBTIQ+ osobama koje žive u njemu saveznik, a ne tihi suparnik”, poručili su iz Ponosnog zagreba, pozivajući “sve građane i građanke, pa tako i budućeg gradonačelnika” da se pridruže 5. lipnja na drugom zagrebačkom Pride Rideu, biciklističkoj povorci ponosa.