Hrvatski sabor izglasao je u četvrtak izmjenu zakona koja će otežati novinarski rad. Oporba i novinarske udruge burno prosvjeduju, no razloga za zabrinutost daju i neki drugi politički potezi premijera Andreja Plenkovića.

Svaka se politika dobrim dijelom zasniva i na simboličkim aktima pa tako i politika aktualne vladajuće koalicije premijera Andreja Plenkovića – jedan od posljednjih činova na zadnjoj sjednici Sabora pred njegovo raspuštanje bilo je usvajanje izmjena Zakona o kaznenom postupku, poznatog pod nazivom Lex AP. Njime se uvodi mogućnost strožeg sankcioniranja osoba – tzv. zviždača – koje novinarima odaju podatke iz nejavnih istražnih postupaka, poput primjerice SMS-poruka ili privatnih e-mailova osumnjičenih osoba.

Time je Plenković, kao premijer i predsjednik najjače stranke u Hrvatskoj, pokazao da može provesti u djelo ono do čega mu je stalo, da može nametnuti svoju volju – simboličke oznake političkog lidera koje će mu itekako dobro doći u predstojećoj predizbornoj kampanji, piše DW.

No, postoje različita tumačenja o tome što je na kraju izglasano. Plenkovićev ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da se uvođenjem novog kaznenog djela “neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje” želi “osigurati presumpcija nevinosti”, kako se ne bi događalo “da se na temelju određenih informacija stvara dojam da je osoba kriva prije nego je započeo kazneni postupak.” Ističe i da je cilj zaštita osobnosti optuženih te sankcioniranje onih koji u obavljanju dužnosti neovlašteno otkrivaju sadržaj iz postupka.

“Zakon opasnih namjera”

Predstavnici medija ne vide to tako. “Ovo pooštravanje Kaznenog zakona predstavlja kriminalizaciju novinara kao počinitelja ili suučesnika kaznenog djela”, kaže u razgovoru za DW Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara. Time se žele ograničiti medijske slobode u Hrvatskoj. “Kada se radi o kaznenom djelu policija ima na raspolaganju puno više mjera naspram novinara nego inače, može pretraživati njihove mobitele i opremu ili redakcije, kako bi došla da izvora informacija. To je pokušaj represivnog udara na struku”, naglasila je.

Protiv Lex AP-a u Hrvatskoj prosvjeduju i novinari i oporba, još od rujna prošle godine, kad je objavljeno da vlada priprema izmjene Kaznenog zakona i kad je prvi nacrt ušao u saborsku proceduru. Od tada je više tisuća novinara potpisalo peticiju, organizirani su prosvjedi pred zgradom vlade na Markovom trgu u Zagrebu, padale su teške riječi i žestoke optužbe na saborskim raspravama i na konferencijama za medije.

Oporba je tvrdila da se radi o “zakonu kojim se želi pokriti političku korupciju”, premijer Plenković je uspoređivan jednom s Hitlerom, drugi put s Viktorom Orbanom i Aleksandrom Vučićem, vladu se optuživalo za pokušaj “suzbijanja slobode govora i gušenje demokracije, što je odlika totalitarnog režima”, poručivali su i da je “državu okupirala strana mafija na vlasti”.

A iz Hrvatskog novinarskog društva poručili su da je Lex AP “zakon opasnih namjera”, te da je njegova namjera “da se sakriju različite otimačine javnog novca, različita nasilja i hajdučija koja vlada hrvatskim društvom”.

Svoju zabrinutost u međuvremenu je izrazilo i Vijeće Europe u nedavno objavljenom izvještaju o slobodi medija. Hrvatska se u njemu spominje na nekoliko mjesta, a u vezi s Lex AP-om se naglašava da “kritičari upozoravaju da bi taj zakon mogao okončati neovisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu medijsku eru pod kontrolom države, u suprotnosti s europskim standardima”.

Iako je Vlada, zbog glasnih kritika, promijenila i donekle ublažila prvotni nacrt zakona, pa novinari više ne mogu biti kažnjavani zbog objave doturenih im informacija, Maja Sever i dalje smatra da se tu radi o pokušaju bitnog ograničavanja slobode novinarskog izvještavanja. Podsjeća da je u svoja dva mandata Plenković morao zamijeniti oko 30 svojih ministara, velikim dijelom zbog korupcijskih afera koje su otkrili uglavnom novinari, što mu stvara veliku političku štetu uoči superizborne godine u Hrvatskoj.

Orban kao uzor?

“Tu su povezane dvije stvari: s jedne strane cure informacije, što on želi zaustaviti. A s druge strane nameće Ivana Turudića na mjesto novog glavnog državnog odvjetnika, čovjeka koji je duboko kompromitiran, koji se kao sudac družio sa Zdravkom Mamićem dok je ovaj bio u istražnom postupku i koji je više puta ulovljen da je davao neistinite iskaze. A upravo je Državno odvjetništvo nadležno za pokretanje postupaka korupcije na državnoj razini”, smatra Maja Sever.

“Kad se tome pridoda da premijer u posljednje vrijeme ulazi u spor s Uredom europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, koji je nadležan za pokretanje sudskih postupaka vezanih uz kaznena djela prijevare i korupcije na štetu proračuna Europske unije, te da je sve više slučajeva zarobljavanja medija kroz ucjene putem oglašavanja državnih firmi, onda se svakako može govoriti o pokušaju orbanizacije Hrvatske“, naglasila je i dodala da se radi o destabilizaciji demokratskih institucija i čitavog društva. “Zato je usporedba s Mađarskom sasvim na mjestu”, poručila je.

Politički analitičar Žarko Puhovski za DW je rekao da premijer Lex AP-om “objektivno sužava prostor novinske kritike, a to ni za jednu zajednicu nije dobro jer se multiplicira mogućnost da moćnici rade što hoće”. To se pokazalo i kod izbora Turudića: “Nedvojbeno je da je novi državni odvjetnik lagao na saborskom odboru za pravosuđe. Ali Plenković je htio pokazati da može nadjačati oporbu“, rekao je Puhovski.

Ne smatra da postoje objektivne šanse za orbanizaciju zemlje: “Ne mislim da tu postoji neku opširna agenda, tu se radi o paničnim potezima. Plenković se ponaša kao da mu je voda došla do grla, a ja mislim da mu dobro ide, on dobiva izbore. Ja ne vidim razloga za nervozu, ali on djeluje nervozno. Vjerojatno on zna nešto što ja ne znam. Djeluje kao da se nečega boji, kao da je u panici”, izjavio je Puhovski.

Radi li se u svim ovim potezima doista o “opasnim namjerama”, kao što to tvrdi oporba, vjerojatno će se više znati nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i potom izbora za Europski parlament u lipnju, piše DW.