Na Međunarodnom novinarskom festivalu u Perugiji, glavni urednici uglednih europskih medija pružili su podršku rimskim novinama Domani koje su objavile povjerljive dokumente iz spisa koji otkriva sukob interesa talijanskog ministra obrane
Prošlog tjedna Nacional je sudjelovao na tradicionalnom Međunarodnom novinarskom festivalu čiji je domaćin 14. put bila talijanska Perugia. Na ovom najvećem medijskom događaju u Europi, na kojem je nastupilo više od 500 govornika, a okupio je više od tisuću novinara, medijskih stručnjaka i predstavnika međunarodnih organizacija za potporu medijima i novinarima, izražena je jedinstvena podrška trojici novinara rimskih novina Domani, kojima prijeti do devet godina zatvora zbog objavljivanja istinitih informacija o sukobu interesa talijanskog ministra obrane Guida Crosettija.
Pismo podrške trojici novinara Domanija, protiv kojih je pokrenuta istraga zbog primanja i objavljivanja dokumenata kompromitirajućih po spomenutog ministra i čitavu desničarsku talijansku vladu, kao i čitavoj redakciji tog lista, potpisalo je do sada više desetaka glavnih urednika uglednih medija, uključujući i glavnog urednika Nacionala Berislava Jelinića te glavne urednike ostalih medija koji su, s Domanijem i Nacionalom, članovi mreže Europska istraživačka suradnja/European Investigation Collaborative (EIC), ali i mnogih novinarskih organizacija te organizacija za zaštitu novinara.
Ovaj slučaj dodatno je važan za Hrvatsku zbog izmjena Kaznenog zakona poznatog pod kolokvijalnim nazivom Lex AP, koji je prijetnja ionako ugroženoj slobodi medija u našoj zemlji. I to zato što pokazuje da bi se pod sličnim pritiscima mogli pronaći i hrvatski novinari. Pokušavajući opravdati zakonsko proširenje i kažnjavanje ‘’curenja’’ informacija iz istraga, premijer Plenković pozivao se na to da čak 23 države u EU-u, uključujući Italiju, imaju strože kazne od Hrvatske.
Pokušavajući opravdati donošenje Lex AP-a, premijer Plenković pozivao se na to da čak 23 države u EU-u, uključujući Italiju gdje je premijerka Giorgia Meloni, imaju strože kazne. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
S obzirom na to da je, nakon parlamentarnih izbora, u Hrvatskoj moguće formiranje izrazitije desno orijentirane vlade na čelu s HDZ-om, realno je očekivati da bi takva vlast i dalje inzistirala na kažnjavanju osoba koje pomažu razotkrivanju skandala koje proizvodi.
Trojici novinara rimskih novina Domani koje su, s Nacionalom i još petnaestak medija, dio mreže Europska istraživačka suradnja, u Italiji prijeti višegodišnja zatvorska kazna zbog kršenja tajnosti istrage, jer su objavili povjerljive dokumente o sukobu interesa jednog javnog službenika koji se nalaze unutar jednog sudskog spisa.
Optužnica protiv njih još nije podignuta, barem to nije službeno objavljeno, ali novinari Giovanni Tizian, Nello Trocchia i Stefano Vergine pod istragom su Ureda javnog tužitelja u Perugiji. Dogodilo se to nakon što je Domani, u listopadu 2022., objavio članke koji su pokazali ozbiljan sukob interesa u kojem se našao talijanski ministar obrane Guido Crosetto. Ured javnog tužitelja u Perugiji nedavno je u pismu poslanom odvjetniku Domanija službeno potvrdio da traje istraga protiv trojice novinara.
Trojici talijanskih novinara prijeti višegodišnja zatvorska kazna jer su objavili povjerljive dokumente o sukobu interesa jednog javnog službenika koji se nalaze unutar jednog sudskog spisa
“Ovo je opasan presedan. Od danas će se svaki ministar i političar moći obratiti pravosudnim tijelima i zatražiti utvrđivanje novinarskih izvora. Ako se usvoji ovo načelo, istraživačko novinarstvo će biti mrtvo. Nije iznenađujuće da se sve ovo događa u povijesnom trenutku u kojem Italijom upravlja krajnje desna stranačka nasljednica nostalgične kulture dvadeset godina vladavine Mussolinija”, za Nacional je rekao Giovanni Tizian, jedan od novinara koji su pod istragom zbog svog istraživačkog rada.
Redakcija Domanija strahuje da sadašnja istraga koju provodi tužiteljstvo u Perugiji predstavlja pokušaj narušavanja povjerljivosti njihovih izvora i ušutkavanja njihova istraživačkog izvještavanja o članovima aktualne vlade, što je za Nacional potvrdio i glavni urednik Emiliano Fittipaldi:
“Ako izvršna vlast zatraži od sudbene vlasti da traži izvore vladi nepoćudnih tekstova i ako pravosudna vlast potom procesuira ne samo izvore nego i novinare koji danas riskiraju i do 9 godina zatvora, konkretan rizik je da u Italiji sloboda tiska umire”.
Dokumenti koje je objavio Domani otkrivaju da je Guido Crosetto, godinama prije nego što je imenovan ministrom, kao savjetnik primao financijske naknade od tvrtki aktivnih u industriji oružja. FOTO: David Mareuil/Pool via REUTERS/PIXSELL
Ovo nije prvi put da članovi aktualne talijanske vlade djeluju protiv Domanija i drugih talijanskih medija. Zastrašivanja SLAPP tužbama protiv talijanskih novinara i medija (strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja) sve je više, kao i u Hrvatskoj, a odštetni zahtjevi sve su veći.
Domani je i ranije bio meta nekoliko pokušaja vladajuće koalicije da ušutka njihovo kritičko izvještavanje, uključujući nedavne optužbe da je taj medij umiješan u aktivnosti protiv niza političara.
Od početka mandata ‘’desne’’ vlade na čelu s Giorgiom Meloni u Italiji je jasno vidljiva erozija demokracije koja se očituje i u odnosu prema kritičkim medijima. Domani, čiji je prvi broj objavljen 12. rujna 2020. godine, a čiji je izdavač Carlo De Benedetti, bivši izdavač lista La Repubblica, posebno je bolan ‘’kamenčić u cipeli’’ aktualnoj talijanskoj vlasti.
Novinar Nacionala Saša Leković sudjelovao je na tradicionalnom Međunarodnom novinarskom festivalu čiji je domaćin 14. put bila Perugia. FOTO: Saša Leković
U ožujku 2023. godine Claudio Durigon, podtajnik u Ministarstvu rada i socijalne politike, podnio je kaznenu prijavu zbog klevete zbog jednog članka u kojem je spomenut. Ubrzo nakon toga, prema nalogu Ureda javnog tužitelja u Rimu, karabinjeri su upali u sjedište novina i zaplijenili tiskane primjerke u kojima je objavljen taj članak. I tada su međunarodne novinarske organizacije javno prosvjedovale.
Talijanski kazneni zakon, koji je na snazi od 80-ih, odavanje i objavljivanje povjerljivih informacija iz istraga smatra kaznenim djelom, ali ovo je prvi put u 40 godina da je tužitelj odlučio progoniti novinarski izvor tako da posljedično i novinare obuhvati istragom koja vodi ka podizanju optužnice. Ukupna kazna zatvora, za objavu spornih informacija i štićenje identiteta njihova izvora pred sudom, može biti do 9 godina zatvora.
Dokumenti koje je objavio Domani otkrivaju da je Crosetto, godinama prije nego što je imenovan ministrom, kao savjetnik primao financijske naknade od tvrtki aktivnih u industriji oružja. Crosetto nikada nije demantirao informacije koje objavio Domani, ali je podnio tužbu talijanskim pravosudnim tijelima s ciljem identificiranja osobe koja je bila izvor za objavu po njega vrlo neugodnih činjenica, a odvjetničkom uredu naložio je da pokrene pravni postupak protiv novina Domani zbog članka u kojem se ispituje potencijalni sukob interesa povezan s njegovim vezama s industrijom oružja. U članku su istaknute Crosettove nekadašnje uloge lobista i savjetnika za industriju oružja u Italiji od 2014., nakon njegova tadašnjeg odlaska iz aktivne politike.
‘Odluka o lovu na novinarske izvore upozorenje je upućeno svim talijanskim novinarima i svim njihovim izvorima’, izjavio je za Nacional jedan od optuženih novinara Stefano Vergine
Dokumenti do kojih je došao Domani otkrili su da je Crosetto zaradio 1,8 milijuna eura za svoje savjetodavne aktivnosti od 2018. do 2021. U članku se tvrdilo da Crosettove opsežne veze s industrijom oružja i njegovi osobni odnosi s ključnim osobama u industriji predstavljaju sukob interesa. Crosetto je podnio tužbu koja je dovela do toga da je Ured javnog tužitelja u Perugiji pokrenuo preliminarnu istragu protiv trojice novinara.
Njih se tereti za dva kaznena djela: Prvo, sudioništvo u zajedničkom djelovanju s javnim službenikom u vezi s neovlaštenim pristupom dokumentima iz dvaju skupova baze podataka koji se odnose na porezne prihode i prethodnu istragu i postupke koji su u tijeku u nizu tužiteljstava. Drugo, kršenje povjerljivosti odavanjem tajni objavom informacija sadržanih u tim dokumentima.
Prema optužbama formuliranim protiv Domanijevih novinara, oni su dobili dokumente koji se odnose na političare, poduzetnike i članove kriminalnih organizacija, uključujući dosjee vezane uz Crosettovu prijavu poreza. Ti podaci su Domaniju omogućili da izvijesti o prihodima ministra obrane.
‘Demokratska zemlja koja odluči ostaviti u sjeni priče nepoželjne za politički vrh je slaba i nesigurna. Ako se to radi tako da se progoni novinarske izvore, budućnost je neizvjesna’, kaže Nello Trocchia
Kriminaliziranje svakog ‘’curenja’’ informacija iz ‘’državnih’’ izvora te pritisak na novinare i medije da odaju izvor tih informacija ako žele izbjeći da i sami budu kazneno gonjeni u konačnici predstavlja i kriminalizaciju novinarstva. Zbog toga su i talijanski mediji burno reagirali na nagovještaj takvog scenarija u slučaju trojice novinara Domanija, a potporu njima i njihovoj redakciji iskazali su Sindikat novinara te Nacionalna federacija talijanskog tiska.
Javnim apelom pridružile su im se i organizacije za slobodu medija i civilno društvo oštro osuđujući istragu protiv novinara Domanija zbog navodnog primanja povjerljivih dokumenata od javnog dužnosnika i zbog navodnog kršenja tajnosti objavljivanjem informacija sadržanih u tim dokumentima.
Prosvjedu zbog pritiska na talijanske kolege i prijetnju zatvorom pridružile su se i međunarodne organizacije poput Europske federacije novinara (EFJ), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Međunarodnog instituta za tisak (IPI) i drugih. Svi oni podsjećaju na to da bi bez mogućnosti provjere vijesti i bez izvora koji odaju tajne informacije istraživačko novinarstvo bilo uvelike ograničeno, čime bi bila ugrožena i sloboda medija, na štetu prava javnosti da bude upoznata s informacijama od javnog interes koje vlast pokušava sakriti.
Novinari Giovanni Tizian (lijevo), Nello Trocchia (u sredini) i Stefano Vergine (desno) pod istragom su Ureda javnog tužitelja u Perugiji. Dogodilo se to nakon što je Domani, u listopadu 2022., objavio članke koji su pokazali ozbiljan sukob interesa u kojem se našao talijanski ministar obrane Guido Crosetto. FOTO: Privatna arhiva
Stoga istraga nad novinarima Domanija ne predstavlja samo pokušaj kršenja povjerljivosti novinarskih izvora, nego jasno ukazuje i na želju vlasti da ušutka istraživačko izvještavanje o članovima aktualne vlasti. Organizacije za zaštitu neovisnog novinarstva traže da se istraga protiv trojice novinara Domanija odmah obustavi, uz upozorenje da se nijedan novinar koji istražuje pitanja od javnog interesa ili njihove izvore ne bi trebao bojati niti biti izložen zastrašivanju, osudi ili zatvoru. Stefano Vergine, jedan od Domanijevih novinara koji su pod istragom i prijetnjom zatvorom zbog objavljivanja dokumenata neugodnih za vlast, za Nacional je izjavio:
“Odluka o lovu na novinarske izvore upozorenje je upućeno svim talijanskim novinarima i svim njihovim izvorima. Poruka je jasna: ako ste voljni otkriti povjerljive informacije, evo što se može dogoditi.”
S njim se slaže i njegov redakcijski kolega koji je u istoj situaciji, Nello Trocchia. U izjavi za Nacional jasno je zaključno poručio da njega i ostale novinare i urednike Domanija čak niti prijetnja zatvorom neće spriječiti da rade svoj posao:
“Demokratska zemlja koja odluči ostaviti u sjeni priče nepoželjne za politički vrh je slaba i nesigurna zemlja. Ako se to radi tako da se progoni novinarske izvore, budućnost je neizvjesna. U svakom slučaju, nastavit ćemo raditi svoj posao: pronalaziti vijesti od javnog interesa, provjeravati ih i objavljivati.”
Lex AP sredstvo je pritiska na novinarske izvore i predstavlja ugrozu medijskih sloboda
Izmjenom Kaznenog zakona Republike Hrvatske koju je nametnula vladajuća parlamentarna većina, unatoč brojnim prosvjedima novinarske struke, upozorenjima pravnih stručnjaka i neslaganju cjelokupne političke oporbe, 2. travnja 2024. godine stupio je na snagu iznimno restriktivni članak kolokvijalno nazvan Lex AP.
Tom zakonskom izmjenom, svaka informacija iz bilo koje istrage u Hrvatskoj objavljena u medijima službenim osobama povezanima s tom istragom, ako im se dokaže da su novinarski izvor, može donijeti i do tri godine zatvora.
Opravdavajući Lex AP, Andrej Plenković se pozvao i na zakonsko rješenje u Italiji kao pozitivan primjer. Time je HDZ-ovska vlast, predvođena premijerom Plenkovićem, učinila još jedan opasan korak u zastrašivanju ‘’zviždača’’ i pritisku na novinare i medije koje ne može kontrolirati.
Italija, međutim, nikako ne bi smjela biti država na čije bi zakonodavstvo i njegovu praktičnu primjenu, kao na pozitivan primjer, trebala pozivati vlast koja tvrdi da poštuje slobodu medija i pravo javnosti da zna informacije bitne za funkcioniranje društva.
Stoga Plenkovićevo ukazivanje na navodno dobar talijanski primjer zaštite informacija iz istraga predstavlja zločesti politički cinizam.
Izmjenom hrvatskog Kaznenog zakona izravno se krše članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i članak 4. Europskog zakona o slobodi medija. Prema tim odredbama države članice ne smiju zatvarati, sankcionirati, presretati ili provjeravati medijske djelatnike ili bilo koje osobe koje bi, zbog svog odnosa s pružateljem medijskih usluga ili njegovim uredništvom, mogle imati informacije koje se odnose na novinarske izvore ili povjerljive komunikacije ili ih mogu identificirati.
Omogućavanjem da kaznom do tri godine zatvora bude kažnjen svaki ‘’zviždač’’ koji novinarima oda informaciju iz istrage, ali ako bilo tko po službenoj dužnosti ima pristup informaciji proglašenoj tajnom i tu informaciju oda bilo kome izuzev novinara – političaru, odvjetniku, onome o kome se vodi istraga… – po Lex AP-u nije počinio kazneno djelo. Dakle, kriminalizira se samo odavanje informacija iz istrage – novinarima. To je jasna potvrda da je Lex AP sredstvo političkog pritiska na novinarske izvore, a time predstavlja i ugrozu medijskih sloboda. Uostalom, premijer je usvajanje te zakonske izmjene opravdavao sprječavanjem političke štete. Time je nenamjerno otkrio intenciju zakonske izmjene, a to je politička zloupotreba pravosuđa, na način koji to čine talijanske vlasti aktualnom prijetnjom novinarima Domanija.
Međunarodnim konvencijama, praksom Europskog suda za ljudska prava, pa i hrvatskim Zakonom o medijima, definirano je da se pravo novinara na zaštitu izvora može ograničiti samo u iznimnim situacijama, kada je to nužno radi zaštite nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i sličnih važnih razloga, a ne postoji razumni alternativni način da se otkrije izvor informacija.
Međutim, u istragama kojima će biti cilj pronaći krivca za ‘’curenje’’ informacija, novinari se mogu pozivati kao svjedoci od kojih se traži otkrivanje izvora te im se, u tu svrhu, mogu privremeno oduzeti računala i drugi predmeti. Time nisu ugrožene samo profesionalne novinarske tajne, već će takav tretman novinara predstavljati dodatni politički pritisak na novinare i novinarske izvore da ne otkrivaju ‘’prljavštine’’ vladajućih.
‘Odluka tužiteljstva u Perugiji riskira kriminalizaciju novinarstva’
Pozivu redakcije Domanija na podršku njihovim novinarima dosad su se pridružili svi mediji mreže Europska istraživačka suradnja (EIC) te mnogi drugi mediji iz raznih zemalja, kao i nacionalne i najvažnije međunarodne medijske organizacije, uključujući ARTICLE 19, Committee to Protect Journalists (CPJ), Daphne Caruana Galizia Foundation, European Centre for Press & Media Freedom (ECMPF), European Federation of Journalists (EFJ), Free Press Unlimited (FPU), Index on Censorship, International Federation of Journalists (IFJ), International News Safety Institute (INSI), International Press Institute (IPI), PEN International, Reporters Without Borders (RSF), South East Europe Media Organisation (SEEMO)
„Trojica naših novinara – Giovanni Tizian, Nello Trocchia, Stefano Vergine – suočavaju se s kaznom zatvora do devet godina. Pod istragom su tužiteljstva u Perugiji jer su navodno tražili i primili povjerljive dokumente od javnog dužnosnika te zbog navodnog kršenja tajnosti istrage traženjem i objavljivanjem informacija sadržanih u tim dokumentima.
Istraga je započela u listopadu 2022., nakon što je Domani objavio članke u kojima se ističe sukob interesa u vezi s talijanskim ministrom obrane Guidom Crosettom. Otkrili smo da ga je godinama, prije nego što je imenovan za ministra, kao savjetnika plaćala industrija oružja. Ministar nikada nije demantirao informacije koje smo objavili. Ipak, podnio je prijavu talijanskim pravosudnim tijelima s ciljem otkrivanja našeg navodnog izvora.
Nakon što su ga usvojile europske institucije, Europski zakon o slobodi medija (EMFA) ima za cilj ojačati zaštitu novinarskih izvora i strogo regulirati mogućnost da pravosuđe istražuje te izvore, pod vodstvom neovisnog suca, i to samo u kontekstu istrage ograničenog broja kaznenih djela. U potpunom raskidu s duhom EMFA-a, odluka tužiteljstva u Perugiji da kazneno goni naše novinare kako bi identificirali njihove izvore riskira kriminalizaciju novinarstva.
Ono što se događa Domaniju već su osudili glavni novinarski sindikati i organizacije kao što su Federazione Nazionale della Stampa Italiana, Media Freedom Rapid Response, European Center for Press and Media Freedom, European Federation of Journalists, Free Press Unlimited, International Press Institute, Article 19 Europe i OBC Transeuropa. Bez mogućnosti provjere vijesti i bez izvora koji otkrivaju tajne informacije, istraživačko novinarstvo bilo bi jako ograničeno. Isto tako, ograničila bi se sloboda tiska, nauštrb prava javnosti da bude informirana o vijestima od javnog interesa koje politička i gospodarska vlast pokušava sakriti.
Bojimo se da dosadašnja istraga o našim novinarima predstavlja pokušaj narušavanja povjerljivosti novinarskih izvora i ušutkavanja našeg istraživačkog novinarstva o članovima aktualne vlasti.
Nije prvi put da članovi aktualne talijanske vlade djeluju protiv Domanija i drugih talijanskih medija: tužbe SLAPP, odštetni zahtjevi i zastrašivanja sve su češći u našoj zemlji. Ovim pozivom na potporu tražimo od talijanskih pravosudnih i političkih vlasti da poštuju pravo na izvješćivanje, slobodu tiska i pravo javnosti na neovisne medije.
Komentari