Dana 20. svibnja istječe petogodišnji mandat predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog. U međuvremenu, vlada Ukrajine ostaje legalna i legitimna. Ima ovlasti za ukidanje izvanrednog stanja i održavanje novih izbora, u skladu sa zakonom. Izbori za vrijeme izvanrednog stanja zakonom su zabranjeni i tehnički nemogući.
Međutim, dolaskom 20. svibnja 2024. sve je više sporova oko mogućnosti održavanja novih predsjedničkih izbora u Ukrajini i legitimnosti V. Zelenskog. Iako ovo pitanje nije problematično unutar zemlje, jer apsolutna većina predstavnika političkih elita i običnih građana razumije praktičnu nemogućnost održavanja izbora tijekom krvavih bitaka, pokušaji predstavnika Rusije i pojedinih stranih država da ovo pitanje napuhuju može se vidjeti golim okom.
Posebno aktivno raspiruje situaciju ruska propaganda koja je već počela izvještavati o nelegitimnosti aktualnog predsjednika Vladimira Zelenskog. Sličan stav zastupaju i pojedini političari iz satelitskih zemalja Rusije, poput A. Lukašenka. U međuvremenu, utjecajno britansko izdanje The Economist slaže se da je ključna odredba u trenutnom utvrđivanju legitimiteta predsjednika Ukrajine članak 108. Ustava Ukrajine, prema kojem “predsjednik obavlja ovlasti dok novoizabrani predsjednik ne preuzme dužnost”, a za vrijeme izvanrednog stanja zabranjeno je održavanje izbora.
Autori publikacije jasno artikuliraju da će, unatoč naporima Ruske Federacije da diskreditira V. Zelenskog, on zapravo ostati na vlasti sve dok je na snazi izvanredno stanje. Nemogućnost održavanja izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima i važećim zakonodavstvom u vezi s neprijateljstvima na teritoriju Ukrajine je razumljiva, budući da izbori pod izvanrednim stanjem neće odražavati stvarno stanje volje svih građana Ukrajine, neće uzeti u obzir uzeti glasove birača s privremeno okupiranih teritorija Ukrajine, posebno Krima, i dijelova regija Zaporožje, Herson, Donjeck i Lugansk, kao i područja neprijateljstava.
Postavlja se i pitanje sigurnosti birača i drugih sudionika u izbornom procesu. Rusija nastavlja sa svakodnevnim raketnim terorom u gotovo svim regijama Ukrajine. Uvjeti stalnog rizika od raketiranja ili drugog granatiranja ne mogu jamčiti sigurnost birača, kandidata, članova izbornih povjerenstava, promatrača i drugih subjekata, uključujući i tijekom kampanje, kao ni poštivanje reda i zakona, općepriznatih međunarodnih standarda za osiguranje ljudske prava, načela prava glasa. Osim toga, strah za vlastito zdravlje i život sigurno će utjecati na dolazak birača na biračka mjesta na dan glasanja.
Osim toga, dovodi se u pitanje mogućnost ostvarivanja izbornog prava državljana Ukrajine iz redova vojnog osoblja. Pravila koja danas postoje u izbornom zakonodavstvu neće u potpunosti osigurati glasovanje ove kategorije građana. Venecijanska komisija smatra da bi vojna lica po mogućnosti trebala glasovati u mjestu prebivališta, a u suprotnom ih je poželjno prijaviti za glasovanje na biračkom mjestu u blizini mjesta gdje se nalaze. A krvavih borbenih okršaja ima svaki dan. Također je potrebno voditi računa o potrebi da se vojnicima omogući ostvarivanje prava kandidiranja na odgovarajućim izborima. Osim toga, u svijetu je oko 6,5 milijuna građana Ukrajine koji su zbog rata bili prisiljeni napustiti Ukrajinu. U Ukrajini također ima 4,9 milijuna interno raseljenih osoba. Sve navedeno čini praktički nemogućim održavanje demokratskih izbora u ovim uvjetima.
LEVČENKO Putinov podmukli plan podijeljen je u tri faze, a samo ga jedna stvar može spriječiti
Drugi izazov vezan uz organizaciju izbora je uništena izborna infrastruktura. Tijekom oružane agresije Ruske Federacije ukupno su uništena ili oštećena 7.434 biračka mjesta, što je više od 22% svih biračkih mjesta. U uvjetima neprijateljstava nije moguće organizirati punu predizbornu kampanju, susrete kandidata s biračima, masovna događanja. To će izborne sudionike dovesti u neravnopravne uvjete i biti temelj za sumnju u demokratsko očitovanje volje. Također ne postoji mogućnost stvaranja biračkih mjesta na području aktivnih neprijateljstava, ne postoji mogućnost u ovim teškim uvjetima postojanja političkih ogranaka stranaka i relevantnih nevladinih organizacija koje prate izbore.
U svijetu postoje slučajevi da se izbori održavaju i za vrijeme rata. Tijekom Drugog svjetskog rata održani su izbori u Velikoj Britaniji i SAD-u, ali na području tih zemalja nije bilo neprijateljstava. Osim toga, standardi demokratskih izbora u prvoj polovici 20. stoljeća razlikuju se od današnjih. Situacija u Afganistanu i Iraku, gdje su izbori održani tijekom neprijateljstava, također se bitno razlikovala od situacije u Ukrajini. Sjećamo se i izbora u Hrvatskoj 1992. i 1995. godine tijekom Domovinskog rata, kao i izborne kampanje u Ukrajini 2014. godine. No, Ukrajina se sada suočava s jednom od najopasnijih ofenziva ruske vojske, koja je najjača armija u Europi, a koja je već praktički krenula u napad na području Harkova. Ali rusku vojsku ne čine radikalni islamisti ili srpski separatisti podržani izvana.
Osim toga, trenutačni borbeni sukobi stotinama su puta intenzivniji od onih u Donbasu u lipnju 2014. Stoga će realno održavanje izbora biti moguće tek nakon stvarne deokupacije privremeno okupiranih teritorija i završetka rata. Kao demokratska država, Ukrajina teži održavanju stvarnih izbora i izražavanju volje svojih građana, a ne simulaciji izbora koje je Kremlj održao u ožujku 2024.
LEVČENKO: Putin još nije zaprijetio Ukrajini nuklearnim udarom, ali…
Komentari