Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je dekret o novoj Strategiji pomorske sigurnosti Ukrajine, kao pomorske države koja ima izlaz na Crno i Azovsko more i ima pomorske snage koje osiguravaju nacionalne interese, navodi u analizi za nacional.hr bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko.

Podmorje je postalo jedno od poprišta vojnih akcija rusko-ukrajinskog rata. Ruska Federacija je privremeno okupirala cijelu Azovsku obalu, ali je doživjela poraz u Crnom moru, a ruska flota je bila prisiljena sramno pobjeći s Krima u luke Kavkaza. Ukrajina je nakon povlačenja Ruske Federacije iz “sporazuma o žitu” uspjela samostalno uspostaviti i osigurati sigurnost privremenog morskog koridora za izvoz hrane. Veliki rat promijenio je odnos snaga u cijeloj crnomorskoj regiji, od sada ruska flota više nikada neće dominirati ovim područjem.

Ukrajina je pomorska država koja se suprotstavlja širokoj neizazvanoj ruskoj oružanoj agresiji, posebno s pomorskih pravaca u Crnom i Azovskom moru. Obnova ukrajinske kontrole nad privremeno okupiranim područjima, morskom obalom i vlastitim pomorskim područjima od vitalnog je značaja za postojanje i razvoj ukrajinske države. Ukrajina ima najdužu obalu među zemljama Azovsko-crnomorskog bazena – 2759,2 kilometara. Ukrajina je proglasila širinu svog teritorijalnog mora od 12 nautičkih milja. Na ukrajinskom dijelu Azovskog i Crnog mora otkrivene su značajne rezerve minerala. Procijenjeni resursi ugljikovodika procjenjuju se na 2,3 milijarde tona konvencionalnog goriva. U isto vrijeme, samo četiri – pet posto njihovih naslaga istraženo je na ukrajinskom dijelu crnomorske obale. Unutar isključivog pomorskog gospodarskog pojasa Ukrajine, prognozirani resursi prirodnog plina iznose 1,751 milijardu kubičnih metara, dok istražene rezerve iznose samo 48 milijardi kubičnih metara. Stoga ruski napad velikih razmjera na Ukrajinu ima za cilj opljačkati golema ukrajinska prirodna bogatstva vrijedna 14 trilijuna dolara.

Ukrajina daje značajan doprinos osiguravanju globalne sigurnosti hrane izvozom vlastitih visokokvalitetnih proizvoda agroindustrijskog kompleksa. Ali vojne akcije Ruske Federacije, koje su nanijele štetu stanovništvu, gospodarstvu i okolišu obalnih regija, blokirale morske luke i morsku obalu Ukrajine, dovele su do značajnog smanjenja izvoza hrane i pogoršale problem gladi u svijetu.

Svrha Strategije pomorske sigurnosti Ukrajine je osigurati spremnost za učinkovitu prevenciju i odgovor na prijetnje pomorskoj sigurnosti Ukrajine koje nastaju na obalnim područjima, u njezinim pomorskim prostorima. Rusija je postala izvor dugoročnih sustavnih prijetnji nacionalnoj sigurnosti Ukrajine i drugih država crnomorske regije, Sredozemlja, kao i globalne sigurnosti. Ruska Federacija okupirala je Azovsko more i dio Crnog mora, izvodi raketne i zračne napade na teritorij Ukrajine s mora, postavlja mine u morskom i riječnom području Ukrajine, blokira luke i obalu Ukrajine. Rusija napada brodove i trgovačka plovila, sustavno uništava ukrajinsku pomorsku i riječnu infrastrukturu, posebice lučke, te ometa slobodnu plovidbu, gospodarske i druge aktivnosti u Crnom i Azovskom moru te Kerčkom tjesnacu. Negativan utjecaj na morski okoliš uzrokovan je manevriranjem ratnih brodova i plovila Ruske Federacije, lansiranjem projektila s vojnih brodova i podmornica, utjecajem ulaska istrošenog goriva u more, ekološkim štetama od mina, potonulim i srušenim brodovima, projektila, rušenjem brane hidroelektrane Kahovka, što je dovelo do katastrofalnih posljedica, kao i kemijsko onečišćenje otrovnim tvarima koje su s kanalizacijom dospjele u more, kao rezultat neprijateljstava na kopnu.

Ukrajinski ciljevi u osiguravanju pomorske sigurnosti su de okupacija privremeno okupiranih obala, područja unutarnjih voda, teritorijalnog mora, isključivog (pomorskog) gospodarskog pojasa i kontinentalnog pojasa Ukrajine. Potrebno je osigurati državni suverenitet u pomorskim područjima Ukrajine, njen održivi razvoj kao pomorske i riječne države, dobivanje naknade za gubitke koje su prouzročili agresori, obnovu morske i riječne infrastrukture oštećene kao rezultat neprijateljstava, kao i obnovu de okupiranih teritorija. Vrlo je važno obnoviti i održati međunarodni mir i sigurnost u Azovskom i Crnom moru i Kerčkom tjesnacu u skladu sa zahtjevima Povelje UN-a i Konvencije o pravu mora, prevladavajući katastrofalne posljedice globalnih i ekoloških katastrofa, sprječavanje onečišćenja Azovskog mora i Crnog mora, rijeka, poboljšanje njihovog ekološkog stanja.

Provedba Strategije pomorske sigurnosti Ukrajine odvijat će se u skladu s načelima i normama međunarodnog pomorskog i humanitarnog prava. Provedba ove strategije pridonijet će stvaranju uvjeta za prestanak ruske agresije u ukrajinskim morskim područjima, de okupaciji privremeno okupiranih područja unutarnjih voda, teritorijalnog mora, isključivog (pomorskog) gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa Ukrajine. Bit će deaktivirane mine koje je postavila agresorska država u ukrajinskim pomorskim područjima i lukama, osigurat će se slobodna plovidba ukrajinskim pomorskim područjima, poboljšat će se ekološko stanje Crnog i Azovskog mora. Ono što je posebno važno je u svezi toga jačanje pozicije Ukrajine na strateškom putu ka punopravnom članstvu u EU i NATO-u.