Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u utorak je za nacional.hr analizirao obljetnicu  sporazuma iz Minska i akciju nekih poljskih poljoprivrednika koji su zaustavili tri ukrajinska kamiona i bacili žito na cestu.

“Vijeće sigurnosti UN-a sastalo se na zahtjev Ruske Federacije u povodu 9. obljetnice usvajanja rezolucije kojom se odobrava sporazum Minsk-2. Rusija je sazvala sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kako bi navodno optužila Ukrajinu za kršenje sporazuma iz Minska. Tako drska Moskva svoju odgovornost za agresiju i rat u punom obimu pokušava prebaciti na Ukrajinu. Naime, Rusija je prekršila sporazum ‘Minsk-2’ odmah nakon njegovog potpisivanja, jer nije zaustavila neprijateljstva na području Debaljceva. Tijekom sljedećih godina, koje propaganda Kremlja naziva godinama ‘ruske posvećenosti svojim obvezama prema sporazumima iz Minska’, militanti pod ruskom kontrolom na privremeno okupiranim područjima ukrajinskog Donbasa nastavili su sa sustavnim napadima i granatiranjem ukrajinskih položaja i naseljenih središta u pozadini. Rusija se povukla iz mehanizma za praćenje primirja 2016. godine.

Moskva je sabotirala i odluke donesene tijekom samita u Parizu u prosincu 2019. godine. Putin je bio taj koji je 22. veljače 2022. najavio otkazivanje sporazuma iz Minska, priznajući ‘neovisnost’ tzv. ‘DNR’ i ‘LNR’. A da Ruska Federacija snosi najveću odgovornost za neuspjeh pregovaračkog procesa iz Minska, rekla je Natalija Broadhurst, predstavnica Francuske u UN-u, na sjednici Vijeća sigurnosti povodom godišnjice potpisivanja Minskog sporazuma. Diplomatkinja je istaknula da je Rusija sedam godina doprinosila rastu napetosti u Donbasu, podsjetivši da je do 24. veljače 2022., kada je ruska vojska započela invaziju na Ukrajinu, postojala mogućnost mirnog rješenja.

A u isto vrijeme, u blizini graničnog prijelaza Dorogusk u Poljskoj na granici s Ukrajinom, poljski sudionici blokade zaustavili su tri ukrajinska kamiona i bacili žito na cestu. Ukrajinci su ogorčeni postupcima sudionika blokade ukrajinskog žita. Ova provokativna akcija može koštati Varšavu velike reputacijske štete. Za Ukrajince žito nije samo roba. U zemlji koja je preživjela Holodomor, kruh i žito tretiraju se s posebnim poštovanjem. Uzgoj usjeva u Ukrajini u uvjetima stalnih ruskih napada težak je i opasan posao. U svakom kilogramu žita – ne samo rad, već i samopožrtvovnost ukrajinskih poljoprivrednika. Rusija napada ukrajinske luke kako bi spriječila izvoz žitarica morem.

Istovremeno, Ukrajina se iskreno nada da se skupina poljskih državljana nije odlučila na ovaj način pridružiti ruskoj blokadi izvoza ukrajinskih žitarica. Oštećivanje tuđe imovine sudionika blokade je protuzakonito. Kijev očekuje brzu reakciju poljskih tijela kaznenog progona, kao i javnu osudu ovog sramotnog čina poljskog društva. Poljske poljoprivrednike treba podsjetiti kako su njihovi proizvodi primljeni u zapadnoj Europi kada je Poljska tek pristupila Europskoj uniji. Tada je poljska vlada objasnila Europljanima da će s vremenom shvatiti svu dodanu vrijednost pridruživanja poljske poljoprivrede općem europskom tržištu roba i usluga.

Međutim, poljski poljoprivrednici blokirali su pet kontrolnih točaka na granici s Ukrajinom, a oko 1250 kamiona stoji u kolonama. Iza ovih postupaka stoji izvjesni Rafal Makler, šef Ljublinskog ogranka krajnje desne i antiukrajinske stranke ‘Konfederacija’, koja se zalaže za izlazak Poljske iz Europske unije. U više je navrata optuživao Ukrajince za navodnu nezahvalnost prema Poljacima, a vlastitu vladu da podupire ukrajinske građane umjesto poljskih.

Podsjetimo, Europska unija bila je pogođena štrajkovima poljoprivrednika, navodno zbog previsokih zahtjeva za kvalitetom proizvoda. Unatoč masovnosti takvih štrajkova u EU, možda najviše pozornosti privlači situacija u Poljskoj. Nakon kratkog zatišja, poljski poljoprivrednici ponovno su počeli blokirati granicu s Ukrajinom. Tvrde da takvim mjerama pribjegavaju zbog politike Europske unije i poljske vlade prema ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima. Govorimo o činjenici da se zahtjevi EU odnose na poljske poljoprivrednike, ali još ne i na Ukrajinu.

Ukrajinsko žito cjenovno je jeftinije od onoga koje uzgajaju poljoprivrednici u Europskoj uniji. Međutim, postoje mnoge nijanse. Govoreći o uvozu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih izvan EU, poljski poljoprivrednici govore samo o ukrajinskim. Ipak, na tržištu je i dalje Rusija, koja nastavlja mirno izvoziti žito u Europu, budući da agrarna sfera te terorističke zemlje još uvijek nije pod sankcijama EU-a. Nakon početka rata punog razmjera, Rusija ne samo da je ostala na svjetskom poljoprivrednom tržištu, već je i ojačala svoju poziciju.

U početku je ukrajinski izvoz bio nemoguć zbog blokade morskih i riječnih luka, no kasnije ga je bilo, ali u znatno manjim količinama. Umjesto toga, Rusi su ukrali mnogo ukrajinskog žita na privremeno okupiranim područjima. Rusija je trenutno lider u izvozu žitarica u svijetu – do 24% svih količina koje prodaje Ruska Federacija, koja se sada može pohvaliti povećanom žetvom zbog krađe ukrajinskih zaliha i iskorištavanja privremeno okupiranih teritorija Ukrajine. Obujam izvoza žitarica u Rusiji veći je nego u cijeloj EU zajedno. Zemlje EU kupuju ruske proizvode, uključujući i Poljsku. Odnosno, rusko žito, koje se također ne uzgaja u skladu sa zahtjevima EU i ulazi na europsko tržište, ne izaziva nikakva pitanja za poljske poljoprivrednike. Svima je jasno da se to ne događa tek tako. ‘Ruka Moskve’ jasno je vidljiva u akcijama malog broja poljskih poljoprivrednika koje organiziraju proruski političari u Poljskoj”, napisao je.