Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u četvrtak je za nacional.hr analizirao ruske gubitke u dosadašnjem dijelu rata, kao i izjave mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta.

“U više od 500 dana rata Ruska je Federacija na ratištima Ukrajine izgubila 240 tisuća svojih vojnika, a ranjenika ima triput više. Po tome, ukupno ima gubitak od oko milijun svojih vojnika, ranjenih i ubijenih. Ukrajinska strana srušila je 315 ruskih borbenih aviona, 310 borbenih helikoptera, uništila je 4130 tenkova, 8070 blindiranih borbenih vozila, 4600 jedinica ruske artiljerije, 435 sredstava protuzračne i proturaketne obrane, 695 komada raketnih sustava za salve paljbu, 3950 vojnih dronova, 18 ratnih brodova, 7140 teretnih automobila i 1300 balističkih i krstarećih raketa. Na ukrajinskom ratištu ruska strana već je izgubila 50% svojih ratnih snaga, što praktički onemogućava Ruskoj Federaciji vođenje ofenzivu protiv nekih drugih država, što bilo je u planovima Kremlja – pokoriti najmanje 14 nezavisnih zemalja bivših sovjetskih republika da bi na kraju u prosincu 2022. godine kad je bila 100. obljetnica stvaranja Sovjetskog Saveza, izjavio da je on opet renoviran naravno sa središtem u Moskvi.

Ukrajina je uspjela ispuhati polovinu ratne snage konvencionalnog naoružanja Ruske Federacije i praktički je spasila brojne države od eventualnog vojnog napada ruske vojske. Tu su u prvom planu Moldavija, Kazahstan i zemlje Baltika – Litva, Latvija i Estonija. Ove male baltičke zemlje izdvajaju 1,3% svog bruto nacionalnog proizvoda na vojnu podršku Ukrajine smatrajući to realnom potporom svojoj nacionalnoj sigurnosti i teritorijalnom integritetu. U napadu na ove zemlje Moskva je htjela koristiti prije svega faktor prisutnosti ruske nacionalne manjine koja bi mogla podržati rusku okupatorsku vojsku. Tako u Estoniji ima 30% etničkih Rusa, a u Latviji 28%. Doduše, polovina ih je orijentirana proeuropski, ali to znači da u ovim zemljama članicama NATO-a i EU-a ipak 14-15% stanovnika otvoreno podržava Putina i agresivnu Moskvu. U Kazahstanu je 15,5% etničkih Rusa, ali svi su oni spremni podržati Kremlj. U Moldaviji je 11% stanovništva iz ruske manjine, koja u svojoj apsolutnoj većini podržava politiku Kremlja. Ali, u Moldaviji je još trećina vlastitog stanovništva promoskovske orijentacije što stvara vrlo napetu situaciju unutar zemlje oko realizacije politike integracije u Europsku Uniju. Pri tome, tu je još i odmetnuta regija Pridnjestrovlje koja je potpuno pod kontrolom Kremlja. Tako je probijanje ruske vojske prema moldavskoj granici bio kremaljski strateški zadatak koji su pokopale ukrajinske oružane snage. Održavanje obrane ukrajinskom armijom u pravcu Odesa – Mikolajiv spasilo je Moldaviju od moskovske aneksije jer je ova zemlja bila je prva na popisu ruske vojske za napad ako bi pala Ukrajina.

Putin Odesu i Mikolajiv, koji su otjerali njegove vojnike, sada posebno zlobno raketira i uništava transportnu infrastrukturu i civilne zgrade. Ruske balističke i krstareće rakete spalile su pod Odesom 40 tisuća tona žitarica namijenjenog na izvoz morskim koridorom. Ove žitarice planiralo se isporučiti Kini, ali je ruska vojska, imajući prevagu na moru i u zraku, poslala razarajuće i ubojite rakete da spali žito i cisterne s uljem pripremljenim za potrebe siromašnih zemalja Afrike. I u to doba, kad Moskva razara Ukrajinu svojim moćnim oružjem, Mađarska se protivi slanju kazetnog streljiva ili bilo kojeg oružja Ukrajini koje bi, po riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, samo produžilo sukob ili dovelo do većeg broja žrtava. Možete samo zamisliti kako Ukrajina, nemajući dosta sustava proturaketne i protuzračne obrane ne može ni zaštiti Odesku morsku luku i poljoprivredne proizvode koji čekaju izgladnjeli ljudi u siromašnim zemljama Azije i Afrike, a Putinov komesar za vanjsku politiku u zemljama NATO-a i EU-a, a istovremeno i mađarski ministar vanjskih poslova traži da Ukrajina ostane bez oružja kako bi navodno brže završila ubojstva nevinih ljudi.

Komentirajući odluku SAD-a da pošalju kazetno streljivo ukrajinskoj vojsci, on je na konferenciji za novinare u Budimpešti rekao da upotreba takvog streljiva može imati tragične humanitarne posljedice.  On je pozvao sve ljude da pomognu da se uspostavi mir u Ukrajini i da se spase ljudski životi, umjesto slanja kazetnog streljiva i drugog oružja. “Što se više oružja koristi u ovom ratu, on će duže trajati i poginut će više ljudi. Zato svatko tko šalje oružje Ukrajini preuzima odgovornost za dodatne smrtne slučajeve i patnju većeg broja obitelji”, izjavio je Szijjarto. Primijetili ste da je riječ samo o slanju oružja Ukrajini. Nije spomenuo mađarski ministar iranske ubojite dronove kojima Moskva svakodnevno terorizira većinu gradova Ukrajine.  Nije spomenuo ni rusko oružje koje je Moskva nagomilala u ogromnim količinama za ove godine pripremajući se za mogući krvavi rat. Szijjarto je jako uznemiren što će od ukrajinskog oružja poginuti ljudi, a to su isključivo ruski vojnici koji su nepozvano došli na tuđi teritorij i stvarno ubijaju ukrajinske civile. Szijjarta to uopće ne interesira. Za njega je najbitnije da Ukrajinci u pripomoći zapadnog oružja ne ubijaju ruskog agresora jer će na takav način rat biti samo produžen, a nije završen s kremaljskim scenarijem. Samo napominjem da spašavanje života ruskih vojnika koji su okupirali tuđi teritorij i teroriziraju ukrajinsko civilno stanovništvo nije humanitarna akcija. Humanitarna akcija je kad ti tražiš da Kremlj ne raketira Odesu i Mikolajiv, Kijev i Harkiv,  Herson i Ljviv. Kad si makar jednom riječju osudio moskovsku agresiju ili rusko uništavanje ukrajinskih zaliha hrane namijenjenog za zemlje trećeg svijeta. Ali, sve to razumiju samo ljudi koji imaju nešto ljudsko, a ne koji su se za šaku rubalja spremni boriti za interese Moskve, predstavljajući svima da se oni bore za mir”, napisao je.