Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr podsjetio je kako je prije dvije godine s radom započela Krimska platforma koja je privukla pozornost cijelog svijeta na pitanje deokupacije Krima.

Sve dok se poluotok ne vrati Ukrajini, Europa se ne može osjećati potpuno zaštićenom od ruske agresije, zbog čega je u Kijevu održan Treći summit Krimske platforme na kojem su sudjelovale 63 zemlje svijeta. Razgovaralo se o pitanjima poslijeratnog uređenja poluotoka Krim, čija okupacija nije regionalni, već globalni problem. Ukrajina ima pravo obnoviti i zaštititi svoj teritorijalni integritet u skladu s Poveljom UN-a.

U Kijev su došli predsjednici Litve, Mađarske, Portugala i premijer Finske. Ove godine su među sudionicima samita 63 zemlje i organizacije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na otvaranju summita Krimske platforme istaknuo kako poluotok Krim ima vrlo važnu stratešku ulogu te da je to jedan od razloga zašto Ukrajina ne može prihvatiti rusku okupaciju. “Crno more je ključ globalne opskrbe hranom, a time i društvene stabilnosti. Krim je ključ sigurnosti u Crnom moru. Ne možemo ostaviti ključeve u rukama terorista i nećemo ih ostaviti. Ukrajina ima jasnu viziju kako vratiti Krim u normalan, miran, pravedan, demokratski život nakon što demontiramo rusku tiraniju”, naglasio je šef ukrajinske države.

Potom se oglasio portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Souza koji je nazvao “da pitanje privremeno okupiranog Krima ne treba izdvajati iz općeg konteksta ruske invazije na Ukrajinu. Svaki pokušaj razdvajanja ova dva pitanja ne pokazuje potporu ili pomoć ukrajinskom narodu, već predstavlja nepotrebnu prepreku obnovi teritorijalne cjelovitosti Ukrajine”, rekao je de Souza.

‘Sve je počelo na Krimu i mora tamo završiti’

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je: “Sve je ovo počelo na Krimu i mora tamo završiti”. Šef Poljske Anžej Duda je u svom video govoru rekao: “Nitko ne bi trebao imati iluzija da je okupacija Krima je neka vrsta regionalnog problema. To je globalni problem. Ne riješimo li to zajedno, de facto ćemo početi pristajati na novu sigurnosnu arhitekturu u svijetu, na novi svjetski poredak koji se temelji na “zakonu sile”, odnosno poretku koji nameće Rusija. Deokupacija Krima i potpuna obnova teritorijalne cjelovitosti Ukrajine nužan je preduvjet ne samo za sigurnost u crnomorsko-azovskom bazenu, već i za stabilnost globalne sigurnosne arhitekture. Putinu se ne može dopustiti da postigne svoje ciljeve u Ukrajini.”

Mađarska predsjednica Katalin Novak vjeruje da će rat završiti povratkom Krima. “Moramo jasno stati na stranu Ukrajine i osuditi ničim izazvanu agresiju Ruske Federacije. Suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine nisu dovedeni u pitanje. Ukrajina ima pravo reći: tamo gdje je rat počeo, na Krimu, mora i završiti tamo – s povratkom Krima”, rekla je Katalin Novak. Francuski predsjednik Emmanuel Macron uvjeravao je u video govoru da službeni Pariz to i dalje smatra nezakonitim i ne priznaje prisvajanje Krima i drugih okupiranih ukrajinskih teritorija od strane Ruske Federacije. Kanadski premijer Justin Trudeau najavio je uvođenje novih sankcija protiv Moskve. „Kanada danas najavljuje nove sankcije protiv 4 pojedinca i 29 pravnih osoba iz Rusije, posebno u nuklearnom sektoru“, rekao je.

Šefica Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok uvjerila je da Berlin rusku aneksiju Krima i drugih ukrajinskih teritorija smatra ništavnom i nezakonitom. I premijerka Georgija Meloni istaknula je u svom govoru da Italija može biti domaćin konferencije o obnovi Ukrajine. Uvjerila je Ukrajinu u svojoj potpori i nazvala pogrešnom i slabom reakciju Zapada na rusku agresiju 2014. godine. Osim toga govorili predsjednici Turske, Estonije, Latvije, Cipra, Islanda, Gruzije, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednik Europskog vijeća, prestolonasljednik Kraljevine Lihtenštajn, premijeri Finske i Moldavije i drugi.

‘Neprijateljski čin’

Rusija je nazočnost članova Predsjedništva BiH na summitu Krimske platforme u Kijevu nazvala “neprijateljskim činom” na koji može odgovoriti. Ovo reagiranje objavilo je na svojoj web stranici Veleposlanstvo Rusije u Bosni i Hercegovini. Rusko diplomatsko predstavništvo priopćilo je kako nazočnost predstavnika BiH na summitu doživljava kao “iskreno neprijateljski čin” i napad na teritorijalni integritet Ruske Federacije, a Moskva “zadržava pravo odgovora na neprijateljske akcije”.

BiH su na summitu predstavljali predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić, kao i član Predsjedništva Denis Bečirović. Tijekom posjeta Kijevu oni sastali su se s predsjednikom Vladimirom Zelenskim, komemorirali su civile koje su ruski okupatori ubili u Buči. Komšić je u svom govoru istaknuo da je Krim teritorij Ukrajine i da oko nepovredivosti granica ne može biti kompromisa. Govor je zaključio pozdravom: “Slava Ukrajini!”.

Srbija je ove godine prvi put pristupila Krimskoj platformi. Premijerka Ana Brnabić poslala je video poruku. Iz ruskog veleposlanstva ili Ministarstva vanjskih poslova nije bilo javnog negodovanja Srbijom.

Uoči summita Krimske platforme stručna mreža održala je rasprave o načinima deokupacije ukrajinskog poluotoka.

Pokrenuta čak i prije sveobuhvatne invazije, Krimska platforma ima za cilj povećati učinkovitost međunarodnog odgovora na rusku privremenu okupaciju ukrajinskog poluotoka. Uostalom, stabilnost i sigurnost u crnomorsko-azovskoj regiji mogući su samo ako se teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine u potpunosti obnovi unutar njezinih međunarodno priznatih granica.