Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u ponedjeljak je za Nacional usporedio “gladomor”, veliku glad u Ukrajini tridesetih godina prošlog stoljeća, s današnjim ruskim uništavanjem infrastrukturne mreže u Ukrajini, koje prijeti smrzavanjem milijunima Ukrajinaca. Prenosimo analizu veleposlanika Levčenka:

“Prije 90 godina počelo je jedno od najvećih razdoblja gladi u povijesti čovječanstva: 1932. i 1933 na teritoriju sovjetske Ukrajine od gladi je umrlo nevjerojatnih 7 milijuna stanovnika. To je bio Gladomor – genocidno uništavanje ukrajinske nacije. Zapadni dio Ukrajine tada je bio u sastavu Poljske, a regija pod nazivom Zakarpatja (centar Užgorod) u Čehoslovačkoj. Sadašnji dio regije Odesa što se prostire duž rijeke Dunav sa centrom u gradu Izmail, a također sjeverna Bukovina sa centrom u gradu Černivci, bili su u sastavu Rumunjske, a Krimski poluotok u sklopu Ruske Federacije. Tako, izjava Vladimira Putina da je Ukrajinu navodno prvi puta stvorio Vladimir Lenjin krajem 1922. kada je bio osnivan Sovjetski Savez, samo svjedoči da je u SSSR ušlo dvije trećine ukrajinskih teritorija obnovljene ukrajinske države proglašene još u ožujku 1918.

Tako velika glad u Ukrajini bila je umjetno izazvana, i to samo na prostoru gdje su vladali boljševici. Tada je u Kremlju sjedio tiranin Staljin koji je preuzeo upravljanje SSSR-om odmah poslije smrti Vladimira Lenjina. Do 1929. u zemlji su razvijali tržišne odnose, naravno pod kontrolom komunista; nacionalne republike mogle su razvijati svoju kulturu i jezik, ali baš te godine počeo je lom u djelovanju stranke boljševika u SSSR. Staljin je inicirao politiku žestokog centralizma i uspostavljanja potpune kontrole Moskve nad svim nacionalnim republikama Sovjetskog Saveza. Počinje proces masovnih represija prema svakome tko se bar malo držao načela politike ravnopravnosti republika i minimalnih normi demokracije u društvu. Staljin je sve takve proglasio političkim neprijateljima, uključujući kolege unutar stranke boljševika, i počeo ih fizički uništavati. U zemlji je bila uvedena strašna cenzura kakve nije bilo čak u carskoj Rusiji, koju je, u ono vrijeme zabranjena stranka boljševika, zvala ‘zatvorom za narode’. Ali vremena se mijenjaju: umjesto jednakosti i bratstva, koje su proglasili komunisti, došlo je do jednakosti sovjetskih građana u siromaštvu i bratstva naroda samo na papiru, jer je Staljin svugdje pokrenuo proces rusifikacije. Protiv rusifikacije su se boljševici borili još kada je postojalo Rusko carstvo, i tada su dobili podršku narodnih masa, a sada su sami, na čelu sa Staljinom, krenuli putem rusifikacije. Premda je Staljin sam bio po nacionalnosti Gruzijac, u svom djelovanju na čelu komunista SSSR-a postao je gorljivi rusk šovinist.

Kremlj je dobro osjetio da je postojanje obnovljene ukrajinske države 1918. – 1921. boljševike gotovo koštalo poraza na ratištima kad je krenuo građanski rat. Tada su Ukrajinci vratili državnost izgubljenu u drugoj polovici 17. stoljeća, dokad je postojala Kozačka država Vojske Zaporoške, jedinstvena i unikatna zemlja u to doba, gdje vladajuća klasa nije bilo plemstvo, kako svugdje u Europi, nego Kozaci. Tako, kad je Moskva svojom podmuklom politikom uspjela osvojiti Ukrajinu u drugoj polovici 17. stoljeća, ruski car morao je dati kozačkoj vrhušci svu prednost položaja ruskog plemstva.

U povijesti Ukrajine, od prve državnosti u obliku saveza prvih slavenskih plemena Anta i Sklavina od kraja 5. stoljeća, bilo je godina kad nije bilo dosta uroda žitarica, pa je stanovništvo, koje uvijek bavilo se poljoprivredom, u tim vremenima, moglo i gladovati. Ali od kraja 5. stoljeća, otkada se vodi više-manje točna evidencija događaja na teritoriju sadašnje Ukrajine, kroz zadnjih više nego 1500 godina nikad nije bilo zabilježeno umiranje ljudi zbog nestašice hrane. Ukrajinske ravnice uglavnom imaju crnicu. To su neka od najboljih poljoprivrednih površina na svijetu. Zato sadašnja namjera Moskve da vojno pokori Ukrajinu računa i na eksproprijaciju najboljih poljoprivrednih prostora u Europi. To bi moglo više puta kompenzirati gubitke Moskve u vođenju ruske vojne invazije na Ukrajinu. Kremlj je žedan krađe novih prirodnih resursa u trilijunskim iznosima. Moskva je okupirala ukrajinski teritorij vrijedan 14 trilijuna dolara. Tako Kremlj kalkulira da će mu se na kraju, u slučaju pobjede, isplatiti izdržati europske sankcije i međunarodnu izolaciju.

Točno prije 90 godina Moskva je stvorila situaciju da su na najboljim poljoprivrednim zemljištima u Europi ljudi masovno počeli ginuti od gladi. Pri tome, u susjedstvu sovjetske Ukrajine takve gladi i blizu nije bilo. To samo svjedoči o smišljenoj politici Kremlja da uništi ukrajinsku naciju i da glađu masovno pobije ljude. Moskva može tvrditi da je u to vrijeme glad vladala i na njezinom teritoriju, ali neće precizirati da se to događalo samo u regijama gdje su Ukrajinci većina ili velik dio stanovništva. Bile su to regije Kuban i Stavropolj na sjevernom Kavkazu i u nizu regija duž rijeke Don, jer je ta rijeka bila prirodnom granicom ukrajinskog etničkog prostora u to doba. 1932. i 1933. samo je sovjetski dio Ukrajine izgubio 7 milijuna stanovnika, a tijekom Holokausta, poznatog u cijelom svijetu – sustavnog nacističkog uništenja Židova od 1941. do 1945. – bilo je ubijeno 6 milijuna nevinih žrtava, pripadnika te nacije. Holokaust je međunarodno priznati genocid židovskog naroda. Sada, parlamenti više od 20 zemalja također su priznali ubojstvo glađu 7 milijuna Ukrajinaca smišljenim uništenjem ukrajinske nacije, genocidom ukrajinskog naroda.

Već 23 godine na vlasti u Kremlju je politički unuk Staljina, Vladimir Putin. On je veliki pristaša staljinskih metoda upravljanja državom i pokoravanja drugih naroda. Sada je plan Moskve u ovo zimsko vrijeme najviše Ukrajinaca uništiti “hladom”, odnosno raketnim rušenjem čitave infrastrukture termocentrala i sustava grijanja. Ukrajina je tražila od Europe, NATO-a i EU da svojom proturaketnom obranom zatvori nebo iznad Ukrajine. Nažalost, taj je prijedlog odbijen. Onda ukrajinska vojska mora dobiti što više suvremenih sustava proturaketne obrane i ratnih zrakoplova za uništavanje ruskih krstarećih i balističkih raketa, a također i bojnih dronova. O tome Kijev stalno govori, od kraja veljače ove godine. Ili treba da pogine onoliko Ukrajinaca kao 1932. i 1933., da bi Zapad napokon počeo više djelovati, te da realno pomogne Ukrajini spriječiti rusko uništavanje energetske infrastrukture, što u zimskom periodu može imati katastrofalne posljedice za civilno stanovništvo.? Glad i hlad su kremaljsko oružje masovnog uništenja Ukrajinaca. Demokratski svijet mora hitno pomoći Kijevu.