Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u četvrtak je za nacional.hr analizirao Drugi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme koji je održan prije dva dana u Pragu.

“Dana 24. listopada 2023. u Pragu je održan Drugi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme na kojem je sudjelovalo gotovo 70 parlamentarnih izaslanstava iz cijelog svijeta i značajan broj međunarodnih organizacija. Prisutni parlamentarci izjasnili su se za daljnju podršku Ukrajini i potrebu uvođenja daljnjih sankcija protiv Ruske Federacije. Prema rezultatima Drugog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme, dogovorena je daljnja potpora Ukrajine od strane svjetske zajednice. Prisutni parlamentarci istaknuli su potrebu obnove teritorijalne cjelovitosti Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama, kao i uvođenje daljnjih sankcija protiv Ruske Federacije. Posebna je pažnja posvećena sprječavanju Rusije da zaobiđe već uvedena ograničenja. Pozornost je također bila usmjerena na potrebu istraživanja zločina koje je Rusija počinila na području privremeno okupiranog Krima. Parlamentarci prisutni na samitu proglasili su “referendume” i “izbore” održane na privremeno okupiranim teritorijima Ukrajine pravno ništavnima. Povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative za žito, sustavni napadi na ukrajinsku lučku infrastrukturu i prijetnja brodarstvu u Crnom moru navedeni su kao čimbenici koji prijete globalnoj sigurnosti hrane. Sudionici samita izrazili su potrebu nastavka pružanja političke, diplomatske, vojne, financijske i humanitarne pomoći Kijevu, kao i pružanja svih vrsta pomoći Ukrajini da postane članica EU.

U svom govoru sudionicima samita obratio se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a posebno je istaknuo kako je Krim mnogima u svijetu argument da je potpuna deokupacija njegova teritorija navodno nedostižna. Ruska kontrola nad Crnim morem i prisutnost okupacijske flote stvorili su iluziju da je ruska dominacija u Crnom moru navodno nepremostiva. Osim toga, zbog namjernog naseljavanja Krima stotinama tisuća ruskih građana i masovne represije okupatora protiv svih oblika slobode i otpora, mogao bi se steći dojam da je Krim tobože osvojen. Sada se iluzije tope. Prvo je da ruska vojna flota više nije sposobna djelovati u zapadnom dijelu Crnog mora i postupno bježi s Krima. A ovo je povijesno postignuće. Nedavno je ruski predsjednik bio prisiljen najaviti stvaranje nove baze Crnomorske flote – točnije za njezine ostatke – na okupiranom teritoriju Gruzije, odnosno u jugoistočnom dijelu mora, što dalje od ukrajinskih projektila i pomorskih bespilotnih letjelica. Drugo, ruski teroristi sada nemaju sigurnu bazu i potpuno pouzdan logistički put na Krimu i u okupiranim dijelovima crnomorske i azovske obale. Treće, pro ukrajinski osjećaji na Krimu postaju sve otvoreniji iako Rusija još uvijek kontrolira taj teritorij. Kao i u svim ostalim privremeno okupiranim regijama Ukrajine, ljudi na Krimu su svjesni da će Rusija otići i čekaju Ukrajinu. Slabost Rusije postaje glasnija od straha naroda pod okupacijom. Četvrto, Ukrajina je vratila ulogu Crnog mora kao sigurnosne arterije o kojoj ovisi globalna stabilnost hrane. Bez ukrajinskog poljoprivrednog izvoza, kriza cijena hrane i društveni kaos prijete desecima nacija od zapadne obale Afrike do Bangladeša i Indonezije. Kada ukrajinski izvoz hrane nestane, cijelo globalno tržište hrane propada. U početku, zajedno s UN-om i Turskom, Kijev je pokrenuo Crnomorsku inicijativu za žito. Kasnije je dodana humanitarna inicijativa „Žito iz Ukrajine“. A kada je Rusija odlučila uništiti takvu arhitekturu sigurnosti hrane, pokrenute su nove privremene izvozne rute iz ukrajinskih morskih luka uz izvoz kroz dunavsku lučku regiju i kopnene “rute solidarnosti”. Od početka novog izvoznog koridora u Crnom moru, ukrcalo se gotovo 50 brodova, a navodno se približava više od 50 teretnih brodova. Peto. Povelja Ujedinjenih naroda najcjenjeniji je međunarodni dokument koji potvrđuje temeljno pravo svake nacije da živi bez agresije, aneksije i terora. Na početku ruskog rata protiv Ukrajine, mnogi su bili spremni zažmiriti na rusko otimanje Krima. Kao, smirit će agresora. Ali, naprotiv, to samo je potaknulo njegove ambicije, jer je dodalo vjeru u nekažnjivost. Ukrajina je sada angažirana na uklanjanju nekažnjivosti Rusije. To daje posao u UN-u, unatoč tome što Rusija zlorabi svoje nepošteno stečeno pravo veta. To osigurava Ukrajinska formula mira koja se temelji na načelima i ciljevima Povelje UN-a i koja postupno postaje globalna Formula. To je posao međunarodnih pravnih institucija, posebice Međunarodnog kaznenog suda koji je za Putinom izdao tjeralicu u slučaju otmice i deportacije djece. To je osigurano sankcijama protiv Rusije i principijelnom potporom Ukrajine iz raznih zemalja svijeta. Sada je potrebno održati i pojačati pritisak na okupatora, iako Crno more nije lako očistiti od terorističke flote. Lakše je očistiti informacijsko okruženje od propagande iz Rusije. Potrebno je zaustaviti propagandu Moskve. To će pomoći općoj pobjedi i spasiti duše ljudi i društava. Gubitak Rusije u ratu je sigurnost svakog naroda koji je naviknuo na svoju slobodu i naviknuo se oslanjati na činjenicu da svijet nije mjesto za agresore.

Drugi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme postao je još jedan dokaz nepokolebljive podrške međunarodne zajednice Ukrajini. Daljnje jačanje sankcija Rusiji, koja u 21. stoljeću pokreće agresorske ratove, nužno je rješenje za slabljenje terorističke države. Oslobađanje cjelokupnog teritorija Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica otklonit će prijetnju daljnjeg teritorijalnog širenja Ruske Federacije u smjeru Europe”, napisao je.