Dana 9. listopada ove godine Predsjednik Volodimir Zelenski sudjelovao je na Trećem summitu “Ukrajina-Jugoistočna Europa” koji je održan u Hrvatskoj uz sudjelovanje 12 zemalja regije na razini šefova država i predsjednika vlada, te ministara vanjskih poslova.

Podsjetimo, Prvi summit održan je u Ateni u kolovozu 2022., Drugi summit proveden je 28. veljače 2024. u Albaniji. Kao rezultat toga, čelnici su potpisali zajedničku deklaraciju kojom su pozvali cijelu međunarodnu zajednicu da odlučno ojača potporu Ukrajini.

Sudionici Trećeg summita još su jednom potvrdili svoju jednoglasnu potporu Ukrajini, njezinoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Sudionici ovog važnog međunarodnog događaja izrazili su podršku ukrajinskoj Formuli mira i rezultatima prvog mirovnog summita održanog u Švicarskoj. Završnom deklaracijom Trećeg summita potvrđena je pomoć zemalja sudionica Ukrajini na putu u NATO i EU. Istodobno je istaknuto da će provedba ukrajinskog Plana pobjede biti jamstvo stabilnosti i sigurnosti u regiji, a članstvo Ukrajine u NATO-u pridonijet će prevladavanju nedostatka geopolitičke sigurnosti u Europi.

“Naš kraj poznaje ožiljke rata, ali danas teži suradnji. Neke od zemalja su članice EU, a neke su na putu članstva”, rekao je u ime zemlje domaćina hrvatski premijer A. Plenković u pozdravnom govoru na summitu “Ukrajina – Jugoistočna Europa”. Zagreb u potpunosti podržava Ukrajinu u ulasku u EU zajedno s Moldavijom, kao i Bosnom i Hercegovinom, te to vidi kao važan dio dinamike proširenja EU-a, hrvatska strana podržava i Ukrajinu na putu prema članstvu u NATO-u, – nastavio je hrvatski premijer ministar.

Tijekom svog govora na summitu, predsjednik Volodimir Zelenski je istaknuo da će dokument “Osnove mira”, u kojem će biti navedeni detaljni uvjeti za pravedno okončanje rata, biti spreman do studenog ove godine, istaknuvši da Rusija izbjegava poštene diplomacije, zbog čega je Ukrajina izradila akcijski plan koji može premostiti jaz između trenutne situacije i uspješnog održavanja Mirovnog summita. Prva točka Plana pobjede bavi se pitanjem hoće li se prevladati problem nedostatka geopolitičke sigurnosti u Europi, jer bez toga je mir nemoguć. Istaknuto je da nikoga u Europi ne treba podsjećati koliko je stabilnost važna za Balkan. Uostalom, ono što se događa na Balkanu određuje hoće li Europa patiti od rata. Zato je otpor Ukrajine ruskoj invaziji uvjet stabilnosti balkanske regije. Kad bi Rusija osvojila Ukrajinu, nema sumnje da bi sljedeća regija koju bi Moskva koristila za destabilizaciju Europe bile baltičke zemlje ili Balkan. Dakle, Kijevu je zajednički interes da Rusija nema snage nastaviti s agresijom ili se miješati u živote drugih zemalja, te učiniti sve da umanji sposobnost Rusije da destabilizira Europu i svijet.

U Dubrovniku su na marginama summita održani pregovori predsjednika Ukrajine i predsjednika Vlade Republike Hrvatske u različitim formatima. Od početka pune ruske invazije Hrvatska je dodijelila 11 vojnih paketa vrijednih gotovo 300 milijuna eura. Predsjednik Volodimir Zelenski i premijer Andrej Plenković potpisali su Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori dviju država. Predsjednik hrvatske Vlade istaknuo je da je Hrvatska prihvatila oko 30.000 ukrajinskih izbjeglica, kao i ukrajinske ranjene vojnike koji su na rehabilitaciji u veteranskim centrima i specijaliziranim bolnicama, kao i djecu ukrajinskih veterana na odmoru. Poseban smjer suradnje u humanitarnom razminiranju i hrvatsko iskustvo u obavljanju ovog važnog posla. Prema riječima Andreja Plenkovića, prirodan je refleks da Hrvatska, kao zemlja koja je u prošlosti preživjela agresiju i rat s mnogo manje međunarodne pomoći, danas stane uz državu koja brani iste vrijednosti slobode, demokracije i mira.

Volodimir Zelenski je održao i odvojene sastanke s premijerima Albanije, Sjeverne Makedonije i Grčke – Edijem Ramom, Hristianom Mickoskim, Kyriakosom Micotakisom i predsjednicom Slovenije Natašom Pirc Musar, na kojima su razmotreni daljnji načini suradnje na bilateralnoj razini i pružanje konkretnih vrsta vojne, financijske i humanitarne pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske oružane agresije.

Općenito se može zaključiti da je Treći summit “Ukrajina-Jugoistočna Europa” bio uspješan. Svi sudionici istaknuli su važnost potpore Ukrajini u borbi protiv ruskog napada te potrebu širenja pružanja različitih vrsta pomoći kako bi se Moskvi pokazala odlučnost europskih zemalja da se suprotstave prijetnjama rušenja temelja europske sigurnosti u pokušaju Rusije podjarmljivanja ukrajinskog naroda i njegove države. Kao važan smjer ističe se europska i euroatlantska integracija Ukrajine i niza zemalja u regiji. Kijev je sa svoje strane pokazao povezanost i neodvojivost sigurnosti Ukrajine sa sigurnošću drugih europskih regija, posebice Balkana. Zaustavljanje ruske agresije i njeno prisiljavanje na mir nije samo nacionalni interes Ukrajine, već i cijelog kontinenta, posebice zemalja jugoistočne Europe. Ukrajina je spremna to učiniti uz pomoć svojih zemalja partnera. I tu je iznimno važan principijelan stav SAD-a i cijelog NATO-a kao jamca sigurnosti većine zemalja kontinentalne Europe i sjevernog Atlantika.