Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u subotu je za nacional.hr analizirao vjerojatnost ruske invazije na susjedne europske zemlje. 

Vladimir Putin podiže uloge i prijeti invazijom na baltičke države prema scenariju s Krima. S obzirom da je ruskoj invaziji na Ukrajinu prethodio Putinov ultimatum kolektivnom Zapadu, u kojem je ruski čelnik tražio da se NATO povuče na granice iz 1997. godine, vjerojatnost planiranja invazije na susjedne europske zemlje je velika.

Neuspjeh moskovske vojne invazije na Ukrajinu ne ostavlja Putinu nikakvu drugu opciju osim da dodatno “povisi ulog”. Hibridna invazija na baltičke države i, kao rezultat toga, vojni sukob s NATO-om najvjerojatniji je scenarij. S obzirom na kinesku poziciju, Putin se neće usuditi upotrijebiti nuklearno oružje, pa će se sukob s NATO-om voditi konvencionalnim oružjem, dok će priroda sukoba biti slična prirodi rata u Ukrajini: linija bojišnice protezat će se nekoliko tisuća kilometara.

Da bi zaratio protiv NATO-a, Putin će morati provesti opću mobilizaciju, a računica gubitaka s obje strane tada će biti milijunska. Stoga je kolektivno odvraćanje Ruske Federacije i poraz njezinih trupa u Ukrajini predisponirajući faktor za izbjegavanje Trećeg svjetskog rata. Istodobno, Putin je rekao da Latvija i druge baltičke države “protjeruju etničke Ruse” iz svojih zemalja te da ova situacija “izravno utječe na sigurnost Rusije”. Ruski diktator stvara informativne uvjete za buduću eskalaciju protiv baltičkih država kao dio širih napora da se oslabi NATO. Sredinom prosinca 2023. Putin je zaprijetio Finskoj rekavši da bi u Helsinkiju nakon ulaska u NATO mogli nastati problemi s Moskvom te je najavio stvaranje Lenjingradskog vojnog okruga.

Izjave Vladimira Putina da Rusija ne želi izvršiti invaziju na teritorij zemalja NATO-a vrlo su slične narativu Kremlja prije napada na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine. Stoga je početak nove godine obilježilo intenziviranje suradnje Ukrajine s baltičkim zemljama: predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je Litvu, Latviju i Estoniju, a predsjednica latvijskog parlamenta Daiga Mierinja došla je u Kijev.

Litva i Estonija pružit će Ukrajini financijsku i vojnu pomoć, a Latvija je inicirala stvaranje koalicije za bespilotne letjelice za Ukrajinu, kojoj se već pridružilo gotovo 20 zemalja. Doprinos baltičkih država promicanju stabilnosti Ukrajine pred ruskom agresijom je kolosalan, s obzirom na njihovu veličinu i mogućnosti. Narodi Baltika, kao nitko drugi, razumiju Ukrajince i njihovu borbu protiv ruske invazije, jer su nešto slično već doživjeli. Shvaćaju da Rusija i dalje predstavlja prijetnju suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti baltičkih zemalja, kao i da se neophodno dobiti pobjedu nad agresorom u Ukrajini. Osim toga, na sastanku u Rigi 19. siječnja ove godine ministri obrane baltičkih zemalja dogovorili su načela Baltičke obrambene zone. Vojske baltičkih zemalja pripremaju detaljne planove o broju obrambenih objekata u svakoj zemlji. Na primjer, u pograničnim područjima Estonije planira se izgraditi 600 bunkera, od kojih bi svaki trebao primiti 10 vojnika na ukupnoj površini od 35 četvornih metara. Na graničnim crtama s Rusijom koristit će se bodljikava žica, tzv. zmajevi zubi i protutenkovske mine. Cijena obrambenih objekata je 60 milijuna eura. Izgradnja bunkera počet će početkom 2025. godine nakon dogovora s vlasnicima zemljišta i utvrđivanja visine naknade, s obzirom da se veliki dio obrambenog gradilišta nalazi na privatnom zemljištu.

A za konačno obuzdavanje ruske invazije i poraz ruskih trupa, 18. siječnja je u Parizu službeno pokrenuta “topnička koalicija” kao znak podrške Ukrajini. “Topnička koalicija” koju su predvodile Francuska i SAD, ujedinila je 23 zemlje i postat će jedna od komponenti kontaktne skupine za obranu Ukrajine u formatu “Ramstein”.

Topništvo je ključno za kopnene borbene operacije. Topnička koalicija uložit će napore kako bi zadovoljila obrambene i protu ofenzivne potrebe Ukrajine tijekom kampanje 2024. godine. Dugoročni cilj koalicije je potpuni prijelaz Ukrajine sa sovjetskog na zapadno topništvo i postizanje NATO standarda na ovom području. Ciljevi “topničke koalicije” usklađeni su s planovima EU da do proljeća ove godine Ukrajini isporuči milijun granata. Francuska, koja je pokrenula “topničku koaliciju”, rekla je da će isporučiti Ukrajini 40 krstareći projektila dugog dometa SCALP, kao i 50 navođenih zračnih bombi A2SM Hammer svaki mjesec. Francuska će također prebaciti 80 najsuvremenijih samohodnih topničkih instalacija Ceasar u Ukrajinu tijekom godine. A Europska unija do kraja ove godine moći će proizvesti više od 1,3 milijuna projektila, od čega bi većina prioritetno trebala otići u Ukrajinu.

Zapadni saveznici Ukrajine u svojim arsenalima drže ogromne zalihe oružja i streljiva. Ali oni brzo zastarijevaju, kako se Rusija u svom ratu s Ukrajinom uči suprotstavljati zapadnom oružju. Rusija rado dijeli stečeno iskustvo u suprotstavljanju zapadnom oružju s neprijateljima Zapada – Iranom, Sjevernom Korejom, teroristima Hamasa itd. Sve dok zapadno oružje zadržava svoju konkurentsku prednost, ono se može i treba koristiti u Ukrajini protiv ruskog agresora. Možda njemu je ovo zadnja prilika da pokaže svoju učinkovitost na bojnom polju i približi pobjedu Ukrajine korak bliže. Za Zapad je svrsishodno ne oslanjati se na ranije akumulirane arsenale, već se fokusirati na najnovije modele kako ne bi izgubio utrku u naoružanju od svojih neprijatelja. Saveznici bi trebali iskoristiti neprocjenjivo iskustvo Ukrajine za učinkovit razvoj vlastitog obrambenog i industrijskog kompleksa.