Predstavnik Ministarstva obrane Ukrajine potvrdio je činjenice o ukrajinskom provođenju specijalnih operacija u Sudanu, Maliju i Siriji. Nedavni događaji u Maliju i Siriji potkopavaju vojni potencijal Ruske Federacije i uzrokuju gubitke ugleda države agresora. Ruski ratni zločinci neće se osjećati sigurno ne samo u Ukrajini, nego bilo gdje u svijetu.

Nema više monopola ruskih specijalnih službi pod krinkom Wagnera i ostalih na operacije u Africi i na Bliskom istoku. Ukrajina će raditi na potkopavanju strateških pozicija Rusije u svijetu, slabeći stabilnost neprijatelja i njegovu sposobnost da nastavi agresivni rat. Ukrajinci imaju mnogo prijatelja u zemljama u kojima djeluju ruski militanti. Nedavno su pripadnici milicije Stalnog strateškog okvira za mir, sigurnost i razvoj CSP-PSD porazili kolonu trupa malijske hunte i ruskih plaćenika iz PVK Wagner. Tijekom tri dana žestokih borbi na sjeveru Malija eliminirana su 84 ruska plaćenika iz PVK “Wagner” i 47 vojnika vladine vojske. Ranjeno je najmanje 30 osoba iz neprijateljskih snaga. Osim toga, pobunjenici su uspjeli zarobiti vojnu opremu, uključujući tenkove, oružje i vozila. Zarobljeno je čak 7 pripadnika “Wagnera” i vojnika malijske vojske. Ovo je najveći gubitak za Wagnerovu skupinu od njezina raspoređivanja u Maliju 2021., otkako je vojska koja je preuzela vlast u Bamaku kad izvela dva puča 2020. i 2021., istjerala francusku vojsku i snage UN-a te angažirala PVK Wagner. Monopol ruskih privatnih vojnih kompanija u drugim zemljama gdje se bave pljačkom i banditizmom bliži se kraju. Rusija se bezobzirno miješa u unutarnje stvari afričkih zemalja, sponzorira državne udare, pomaže nelegitimnim režimima u suzbijanju opozicije i pljačka nacionalno bogatstvo afričkih naroda. Na strani Ruske Federacije isti militanti sudjeluju u intervenciji u Africi i u agresiji na Ukrajinu. Tijekom debakla u Maliju eliminiran je jedan od vođa “Wagnera” Anton Jelizarov, koji je bio organizator okupacije Bahmuta i Soledara u Donjeckoj oblasti. Wagnerovi plaćenici nisu ništa bolji od međunarodnih terorista i džihadista. U srpnju 2023. OESS je Wagner priznao terorističkom organizacijom. Slične rezolucije usvojile su SAD, Litva i Velika Britanija. Ukrajina je dala najveći doprinos likvidaciji “Wagnera”. Više od 20.000 njihovih boraca uništeno je u samo šest mjeseci bitke za Bahmut. U Rusiji već postoji manjak ljudi koji su spremni boriti se i umrijeti iz nepoznatih razloga u Ukrajini. Redovito povećanje davanja okupatorima ne pridonosi njihovom ohrabrivanju. Stoga ruske vlasti nezakonito potiču zapošljavanje u ruskoj vojsci radnika migranata iz drugih zemalja. Ukrajinci su ih stotine ubili, osakatili ili zarobili. Rusija iskorištava ranjivi, robovski položaj migranata, ucjenjuje ih ograničavanjem njihovih prava i sloboda, prisiljava ih na potpisivanje ugovora o sudjelovanju u ratu protiv Ukrajine. Brojne zemlje, uključujući Indiju, već su pozvale Rusiju da prekine svoju sramotnu praksu uključivanja vlastitih građana u strane ratove. Umjesto da sudjeluje u globalnim naporima za ublažavanje siromaštva i gladi, Rusija koristi te probleme za jačanje vlastitih sposobnosti za vođenje agresivnih ratova. U međuvremenu, Mađarska je odlučila pojednostaviti proceduru ulaska za državljane Ruske Federacije i Bjelorusije. Neoprezna odluka Budimpešte dovodi cijelu Europu u opasnost. Cilj Rusije je hibridnim sredstvima destabilizirati EU, a takvih pokušaja ima na pretek. Ograničenja ulaska građana Ruske Federacije i Bjelorusije u Europu su opravdana. Putin i Lukašenko redovito pribjegavaju provokacijama na granici, posebno pokušavajući usmjeriti protok ilegalnih migranata prema EU. Kremlj će sigurno iskoristiti mađarsku rupu u zakonu za slanje špijuna, ubojica, sabotera i propagandista u EU. Dodatna prijetnja bit će za ukrajinske obitelji koje su zbog rata bile prisiljene potražiti utočište u EU. Ruski agenti mogu pribjeći novim pokušajima atentata, poput pokušaja ubojstva direktora njemačkog koncerna Rheinmetall Armina Pappergera, izvođenja državnih udara, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori i Moldaviji, te pokušaja prekida Olimpijade u Parizu. Vodstvo EU jednostavno mora utjecati na Mađarsku kako bi spriječilo negativan razvoj događaja.

U međuvremenu je došlo do razmjene zarobljenika između Ruske Federacije i Bjelorusije s jedne strane te SAD-a, Njemačke, Slovenije i Velike Britanije s druge strane. Turska je u Ankari posredovala u najvećoj razmjeni zarobljenika od Hladnog rata. U njemu je sudjelovalo 26 osuđenika iz sedam zemalja. Među njima su reporter WSJ-a Evan Hershkovich, američki marinac Paul Whelan, ruski oporbeni aktivist Ilya Yashin i radijska novinarka Alsu Kurmasheva. Nakon razmjene 13 njezinih sudionika vratilo se u Njemačku, troje u SAD, a deset u Rusiju. Među potonjima je i pukovnik obavještajne službe Vadim Krasikov, koji je 2019. bio umiješan u atentat na protivnika Kremlja u Njemačkoj. Postoje informacije da je prije 30 godina mogao sudjelovati u ubojstvu gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka, u čijoj je administraciji radio Vladimir Putin, s obzirom na to da posjeduje vrijedne informacije za šefa Kremlja. Razmjena je potvrdila moralnu degradaciju Rusije: Kremlj je vratio svoje ubojice, špijune i prevarante u zamjenu za oslobađanje pristojnih ljudi koji su zapravo bili taoci Ruske Federacije. Državljani stranih zemalja trebali bi razmotriti rizike i prijetnje boravka na teritoriju pod kontrolom Moskve kako ne bi postali taoci budućih razmjena. Zapadne zemlje oslobodile su ne samo svoje državljane, već i Ruse koji su bili žrtve političke represije Putinovog režima, iako su neki od njih rekli da to nisu tražili. Ukrajina pozdravlja oslobađanje zatvorenika Kremlja poznatih po svom antiratnom stavu. Uostalom, sigurno će svoje djelovanje nastaviti već na slobodi. Međutim, ne zaboravimo da ruske vlasti nezakonito pritvaraju stotine ukrajinskih političkih zatvorenika i novinara. Stoga je potrebno uložiti napore da ih se što prije vrati kući. Kijev računa na daljnju podršku i pomoć zapadnih zemalja u oslobađanju Ukrajinaca. Povodom ovog događaja, predsjednica vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke Saskia Esken, komentirajući razmjenu zarobljenika između Rusije i Zapada, rekla je da je ovaj slučaj pokazao da je moguće pregovarati i s Ruskom Federacijom. Utjecajna političarka razmjenu zarobljenika s Rusijom nazvala je velikim uspjehom diplomacije, kada je iz ruskih zatvora bilo moguće osloboditi mnoge njemačke i druge zapadne građane. “Sporazum jasno pokazuje da se može pregovarati, ulaziti u pregovore, čak i s ruskom državom, pa i s ruskim agresorom, o pitanjima gdje i oni imaju svoje interese. Uostalom, žele postići mir, ali za ovo prvo moramo stvoriti situaciju u kojoj će ruska država stvarno htjeti razgovarati s nama”, rekla je. Iako se sama razmjena nije ticala Ukrajine, ukrajinski dužnosnici u njoj nisu sudjelovali i nisu pomogli u njezinoj organizaciji, ipak su međunarodni mediji objavili kako je moguće da je ova razmjena samo vrh ledenog brijega u vezi s tajnim pregovorima između Zapada i Ruske Federacije po pitanju Ukrajine, pa Kijev sada pomno prati situaciju.