Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr komentirao je masovno granatiranje ukrajinskog energetskog sektora i stravične posljedice koje trpe civili.

“Tijekom ožujka ove godine ruske su trupe nastavile s masovnim granatiranjem ukrajinskog energetskog sektora. Situacija zahtijeva hitno razmatranje i intervenciju međunarodne zajednice.  Moskva je promijenila taktiku, pa za razliku od prethodnih godina, trenutna kampanja granatiranja uzrokuje mnogo više razaranja. Od ožujka, ukupna šteta energetskom sustavu Ukrajine od ruskog granatiranja iznosila je više od 11 milijardi eura. Rusija nastoji ne samo isključiti struju i poremetiti funkcioniranje ukrajinskog obrambeno-industrijskog kompleksa, već i uništiti postrojenja za proizvodnju toplinske energije kako bi značajno zakomplicirala sljedeću sezonu grijanja Ukrajine. To bi moglo dovesti do humanitarne katastrofe sljedeće zime. Obnova uništenih termoelektrana zahtijeva mnogo sredstava, vremena i novca. Osim toga, sada je jasno da svaki proizvodni pogon mora biti pouzdano zaštićen protuzračnim i proturaketnim obrambenim sustavima, s obzirom da ih ruske snage mogu ponovno napasti nakon ili čak tijekom rekonstrukcije.

Nedavno su ruske trupe izvele razoran raketni napad na termoelektranu Zmijiv u regiji Harkiv. Zbog toga je elektrana potpuno uništena. Istog dana, 22. ožujka, ruske su trupe napale HE Dnjepar, najveću ukrajinsku hidroelektranu, znatno je oštetivši, a 29. ožujka gađale su HE Kaniv i Dnjestar. Intenziviranjem napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine ruske trupe pokušavaju stvoriti uvjete za humanitarnu katastrofu s ciljem daljnje evakuacije stanovništva zbog nemogućih uvjeta za život. Takve akcije Kremlja mogu se klasificirati kao genocid prema članku 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Ruske trupe stvaraju temelj za humanitarne katastrofe kako na privremeno okupiranim teritorijima tako i u regijama koje kontrolira Kijev. Privremeno okupirani grad Kahovka, u Hersonskoj oblasti, proživljava akutnu humanitarnu krizu jer je već nekoliko dana bez osnovnih komunalnih usluga. Nedostatak električne energije, grijanja, plina i ograničenja u pristupu pitkoj vodi ugrožavaju živote i zdravlje lokalnog stanovništva. Eksplozija u HE Kahovka uzrokovala je probleme s pristupom vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama za oko 11 milijuna Ukrajinaca. Predstavnici UN-a još uvijek ne mogu doći do okupirane Rusima lijeve obale Dnjepra u regiji Herson. U okupiranom dijelu Donjecke regije zaoštrava se humanitarna kriza u socijalnoj i gospodarskoj sferi. Kontinuiranim granatiranjem Harkiva ruske trupe pokušavaju stvoriti humanitarnu katastrofu u ovom velikom gradu. Nakon masovnog napada 22. ožujka uništena je gotovo sva gradska kritična energetska infrastruktura. Tijekom napada Rusija je ispalila više od 20 raketa na Harkiv. Uništili su sve trafostanice i oštetili termoelektranu. Više od 150.000 stanovnika Harkiva ostalo je bez krova nad glavom.

Gotovo 15 milijuna Ukrajinaca treba humanitarnu pomoć

Prema podacima UN-a, dvije godine nakon ruske invazije, humanitarnu pomoć u Ukrajini treba 14,6 milijuna ljudi, što je gotovo 40 posto stanovništva. U Ukrajini je kao posljedica rata s Rusijom svaka sedma škola oštećena. Na ovaj ili onaj način pogođeno je više od 3500 obrazovnih ustanova, gotovo 400 ih je potpuno uništeno. Za obnovu obrazovne infrastrukture potrebno je gotovo 14 milijardi dolara.

Zračni napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu 22. ožujka ove godine postao najvećim tijekom cijelog rata. Najviše su pogođene regije Harkiv, Odesa i Dnipropetrovsk. Pogođeno je do 50 posto proizvodnih pogona DTEK-a, koji su činili 80 posto proizvodnje električne energije. Najgora situacija dogodila se u Harkivu. Rusi su uništili najveću termoelektranu u regiji Harkiv. Stotine tisuća potrošača ostalo je bez struje. Žrtve napada na ukrajinsku energetsku industriju prvenstveno su civili. Dakle, Rusija namjerno provodi terorističku taktiku, ignorirajući međunarodno humanitarno pravo. Okupacijske snage krše Četvrtu ženevsku konvenciju o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme rata gađajući energetsku infrastrukturu, stambeni fond, obrazovne i medicinske ustanove.

Dakle, Moskva pokušava stvoriti humanitarnu katastrofu u Ukrajini, posijati kaos i paniku među stanovništvom. Međunarodna zajednica mora hitno odgovoriti na zločinačke akcije Kremlja. Vijeće sigurnosti UN-a mora donijeti rezoluciju kojom se osuđuju postupci Moskve, zahtijeva prestanak granatiranja energetskih objekata i civilnih infrastrukturnih objekata, osigurava kompenzacija za više milijardnu štetu koju je Moskva prouzročila Ukrajini, i privođenje pravdi krivaca za izdavanje zločinačkih naredbi za bombardiranja ukrajinskih gradova”, napisao je Levčenko.