Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u ponedjeljak je za nacional.hr analizirao stanje na bojištu, odnos prema Rusiji, kao i opskrbu oružjem Ukrajine.
“Postalo je jasno da bi potpuna ruska invazija na Ukrajinu trebala radikalno promijeniti pristup zapadnih čelnika formatu osiguranja europske sigurnosti. Oružane snage Ukrajine već više od dvije godine hrabro obuzdavaju rusku vojsku od invazije Ruske Federacije na europske zemlje i provedbe plana Kremlja da NATO potisne na svoje granice iz 1997. godine.
Neisprovocirana ruska agresija na Ukrajinu zahtijeva promjene u cjelokupnoj sigurnosnoj arhitekturi u svijetu. “Pravo veta” Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a je međunarodni paradoks, kada država agresor koja predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u svijetu ima pravo brinuti se za svjetski poredak. Stoga je lišavanje Rusije članstva u Vijeću sigurnosti UN-a važan element osiguranja svjetskog sigurnosnog sustava, tim više što postoji pravna osnova za postupak lišavanja Ruske Federacije prava da bude članica UN-a, što je učinjeno u prosincu 1991. bez odgovarajuće odluke Generalne skupštine.
Rusija ne traži mir, već želi legalizirati okupaciju privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija, kupiti predah za pregrupiranje, naoružavanje i nastavak ofenzive na Ukrajinu, ciljajući i na mnoge europske zemlje. Ruska Federacija svakodnevno nanosi značajnu štetu kritičnoj infrastrukturi Ukrajine. Stoga se cijena odgode vojne pomoći stalno povećava. Ukrajini prije svega treba moderno oružje koje može promijeniti odnos snaga na frontu: topništvo, rakete dugog dometa, uključujući ATACMS, dodatni učinkoviti sustavi protuzračne i raketne obrane, kao i značajna količina streljiva.
Pravovremeno opskrbljivanje Oružanih snaga Ukrajine oružjem i vojnom opremom od strane zapadnih saveznika najoptimalnije je ulaganje u mirnu budućnost cijele Europe. Samo povećana i stabilna vojna pomoć zapadnih partnera može kvalitativno promijeniti stanje na bojnom polju. Glavna stvar je da se daljnje isporuke odvijaju brzo i stabilno. Zapadno oružje visoke tehnologije bilo je ključni čimbenik u nizu ruskih vojnih poraza, narušavajući sliku ruskih vojnih sposobnosti.
Konkretno, organizirana opskrba modernih zapadnih protuzračnih i proturaketnih obrambenih sustava omogućila je Ukrajini da zaštiti Kijev od razornih ruskih raketnih napada. Trenutno je također pitanje obrane Harkova, Sumija, Odese, Nikolajeva, Zaporožja i Dnjepra. Stvaranje višeslojnog proturaketnog obrambenog sustava od sjeveroistoka Ukrajine do jugozapadnih regija stvorit će pouzdan štit za živote milijuna Ukrajinaca, funkcioniranje tisuća važnih industrijskih i infrastrukturnih objekata i pomoći će ukrajinskoj vojsci u borbi protiv ruskog agresora. Ali za uspješan završetak rata, civilizirani svijet se mora ujediniti i razviti plan za borbu protiv geopolitičke ekspanzije Rusije.
Poraz ruskih trupa u Ukrajini trebao bi biti razoran za Putinove imperijalne ambicije, kao i jamstvo za sprječavanje brojnih ratova, sukoba i društveno-političkih kriza u Europi i svijetu. Međutim, Rusija i dalje dobiva oružje od DNRK i Irana, zaobilazeći sankcije preko Kine i zemalja ODKB-a, što je snažan poticaj za nastavak agresorskog rata protiv Ukrajine. Dakle, samo o kolektivnoj volji Zapada za jačanjem sankcija i pružanjem pravovremene i potrebne potpore Ukrajini ovisi koliko će daleko ići širenje Ruske Federacije ili hoće li biti prisiljena na povlačenje iz Ukrajine.
Povećanju broja suvremenog zapadnog oružja u Oružanim snagama Ukrajine Kremlj se može suprotstaviti samo intenziviranjem primjene taktike korištenja ogromnog broja vojnika koje šalje u smrtonosne napade. Ako SAD i njegovi saveznici ubrzaju isporuku svog potrebnog oružja Ukrajini, tada će pokušaj ruske ofenzive ovog ljeta samo ubrzati katastrofalan kraj Putinove vojne avanture. No kašnjenja pomoći već su dovela do teških posljedica na frontu. Višemjesečnu raspravu u američkom Kongresu o dodjeli pomoći Ukrajini Moskva je vješto iskoristila kako bi poboljšala položaj svojih oružanih snaga i napravila mali iskorak.
Danas Putin želi obnoviti Rusko Carstvo i svoj utjecaj u Europi, a okupaciju Ukrajine vidi kao jednu od najvažnijih faza tog plana. Ideju o povratku svih zemalja post sovjetskog prostora u rusku sferu utjecaja šef Kremlja gajio je od trenutka kada je došao na vlast. Nažalost, civilizirani svijet nije adekvatno odgovorio na rusku invaziju na Gruziju 2008. i Ukrajinu 2014. godine. Ruska prijetnja zemljama istočne Europe sad je stvarnija nego ikad. Čak godinu dana prije ruske invazije na Ukrajinu, značajan broj zemalja nije vjerovao da je Putin sposoban pokrenuti najveći rat u posljednjih 80 godina, popraćen golemim ratnim zločinima.
Unatoč prognozama da ukrajinsko gospodarstvo neće preživjeti ni nekoliko mjeseci rata velikih razmjera, Ukrajinci već više od dvije godine pružaju otpor ruskom agresoru na fronti, a istovremeno osiguravaju relativno stabilan život u pozadini. Ukrajinski BDP je prošle godine porastao za 5 posto, unatoč padu od 0,5 posto koji je predviđao MMF. Očekuje se da će Ukrajina u sljedeće četiri godine iskoristiti 50 milijardi eura iz EU-a u nekoliko sektora gospodarstva: energetika, poljoprivredni sektor, IT sektor, kritični materijali, logistika i prerada. Ta će sredstva postati doista važna podrška za daljnji gospodarski rast Ukrajine. Zapadni partneri trebaju povećati svoju sveobuhvatnu potporu Ukrajini. Samo učinkovita koalicija cijelog demokratskog svijeta može stati na kraj agresiji i teroru iz Rusije”, napisao je.
Komentari