Dana 2. siječnja 2024. Rusija je nastavila s napadima na Ukrajinu balističkim, krstareći i hiper zvučnim projektilima te borbenim dronovima. Kijev je bio glavna meta, ali su pogođeni i drugi gradovi – Harkiv, Mikolajiv, navodi na početku analize za nacional.hr bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko.
Rusi su na Ukrajinu ispalili 99 projektila različitih tipova, od kojih su 72 uništena. Točnije, oboreno je 10 od 10 aero balističkih projektila X-47M2 Kinžal, 59 od 70 krstareći projektila X-101/X-555/X-55 i 3 od 3 krstareći projektila Kalibr. Rusi su napali civilnu i kritičnu infrastrukturu, industrijske i vojne objekte. Uglavnom su ciljali na glavni grad. U početku su Rusi napali borbenim bespilotnim letjelicama “Shahed-136” iz jugoistočnog smjera, s daljnjim kretanjem u različitim regijama Ukrajine. Svih 35 dronova je uništeno. Tada je 16 bombardera Tu-95MS lansiralo najmanje 70 krstareći projektila X-101/X-555/X-55, a deset aero balističkih projektila X-47M2 Kinžal lansirano je iz lovaca MiG-31K. Rusi su također napali iz Crnog mora s tri krstareći rakete Kalibr, a sa sjevera – s 12 balističkih raketa tipa Iskander-M/S-300/S-400. Okupatori su iz zrakoplova Su-35 ispalili četiri proturadarske rakete X-31P.
Kremlj ne prestaje pokušavati nastaviti s masovnim ubijanjem Ukrajinaca. Namjerno uništavanje stambenih zgrada, trgovačkih centara, ukrajinskih muzeja, sveučilišta i dječjih vrtića još jednom dokazuje da se radi o genocidnom ratu protiv ukrajinskog naroda. Masovnim raketnim napadima neprijatelj pokušava preopteretiti proturaketni i protuzračni obrambeni sustav Ukrajine koji štiti živote stanovnika ukrajinskih gradova. Za učinkovitiju zaštitu neba Ukrajina treba još modernije protuzračne raketne sustave i streljivo za njih. Čekamo i početak korištenja zrakoplova F-16. Sa svakim takvim novim napadom, Rusija sve više legalizira osvetničke udare protiv Ukrajine – protiv ruskih zračnih i ratnih baza, skladišta streljiva, poduzeća obrambeno-industrijskog kompleksa i neprijateljskih skladišta nafte. Rusija svojim barbarskim napadima neće moći slomiti volju Ukrajinaca.
Jedino što će Kremlj postići je još veća konsolidacija međunarodne zajednice oko Ukrajine i transfer snažnijeg oružja za zaštitu od osvajača. Osim toga, Rusija iskušava reakciju kolektivnog Zapada ciljajući krstareću raketu na teritorij Poljske. Dana 29. prosinca, tijekom jednog od najmasovnijih raketnih napada na Ukrajinu, ruski projektil ušao je u Poljsku, prošavši blizu Vožuhin-Tsukrovnia. Prešao je ukrajinsko-poljsku granicu, leteći 40 km duboko u poljski teritorij. Ruski projektil, vjerojatno X-22 ili X-101/X-555, preletio je poljski teritorij i potom nestao s radara. Kao rezultat ovog incidenta, predsjednik Poljske A. Duda razgovarao je s glavnim tajnikom NATO-a J. Stoltenbergom o povredi zračnog prostora zemlje članice Saveza. Ovaj slučaj ne može biti slučajnost: projektil koji je prošao desetke kilometara iznad teritorija Poljske namjerna je provokacija Ruske Federacije.
Rusija tradicionalno izbjegava objašnjenja: Andrej Ordaš, ruski otpravnik poslova u Poljskoj, izrazio je zahtjev za pružanjem konkretnih dokaza za ovaj incident. Dolazak ruskog projektila u Poljsku još je jedan dokaz Putinovih planova da započne eskalaciju protiv Europe: prethode ovome provokacije uz pomoć kojih Kremlj testira reakciju Zapada. Ovo nije izolirani presedan: 15. studenog 2022. ruska raketa detonirala je u blizini grada Przewodów, 5 km od granice s Ukrajinom. Dana 05.10.2023., olupina ruske krstareće rakete X-55 pronađena je u šumi u blizini grada Bydgoszcz. Ako Zapad ignorira takve provokacije Ruske Federacije, Putin će donijeti konačnu odluku u korist invazije na europske zemlje koje su Rusiji bliske – ruske oružane snage trenutno se pripremaju za takav scenarij. Rusija je teroristička država i najveća prijetnja civiliziranom Zapadu koji mora poduzeti odlučne korake za sustavno slabljenje ruske vojske, ruskog gospodarstva i ruskog vojno-industrijskog kompleksa.
‘Ruske optužbe su neutemeljene’
Dana 30. prosinca granatiran je ruski Belgorod. Od posljedica djelovanja snaga protuzračne obrane Ruske Federacije poginule su 24 osobe. Ukrajina ima zakonsko pravo napasti teritorij neprijatelja koji je protiv nje pokrenuo neizazvanu, potpunu agresiju. Meta napada Oružanih snaga isključivo su vojni objekti. Ukrajina ne koristi zabranjeno ili nehumano oružje za napad na ciljeve u urbanim područjima. Prema dogovoru sa saveznicima, zapadno oružje se ne koristi za napade na teritoriju Ruske Federacije.
No na zahtjev Rusije održan je sastanak Vijeća sigurnosti UN-a. Moskva je optužila Kijev za izvođenje “terorističkog napada” na civile. Ruske optužbe o navodnom ukrajinskom korištenju nekonvencionalnog oružja su neutemeljene i klevetničke. Rusija cinično vrši nasilje nad vlastitim civilima, a sama masovno napada i ubija miroljubive Ukrajince. Razmjeri razaranja i broj žrtava s ukrajinske i ruske strane apsolutno su neusporedivi. Vijeće sigurnosti ne bi imalo dovoljno radnih sati da razmatra svaki ruski zločin. Neprovocirana agresija Ruske Federacije glavni je izvor svih smrti s ukrajinske i ruske strane. Po vlastitoj volji, Putin može zaustaviti svu smrt i razaranje u jednom danu, a nitko osim njega nema tu sposobnost. Diplomati zemalja Vijeća sigurnosti UN-a dostojno su odbacili ruske tvrdnje.
Civilne žrtve u Belgorodu rezultat su neprofesionalnog rada ruskih snaga protuzračne obrane, što su potvrdili i službeni ruski izvori. Ukrajinci nikako nisu sretni zbog pogibije civila s ruske strane. Istovremeno, te žrtve su na savjesti Kremlja, koji je započeo pravi rat s Ukrajinom. Učestalost i snaga ukrajinskih napada na vojnu infrastrukturu Ruske Federacije će se povećati. Imajući to na umu, Ukrajina poziva ruske vlasti da evakuiraju vlastito civilno stanovništvo iz područja u blizini vojnih objekata.
Komentari