Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je odavanje počasti žrtvama Holodomora i koaliciju za unapređenje industrije dronova

“Ukrajina je odala počast žrtvama Holodomora 1932.-1933. i masovne umjetne gladi 1921.-1923. i 1946.-1947. Godine 1932.-33. u Ukrajini je umrlo gotovo sedam milijuna ljudi. Četiri milijuna od gladovanja i još tri milijuna od povezanih bolesti zbog kronične pothranjenosti. Tijekom gladi 1921.-23. u Ukrajini je umrlo milijun i pol ljudi, kao i milijun 1946.-47. To su strašni gubici za ukrajinsko stanovništvo. Holodomor 1932.-1933. bio je čin genocida nad ukrajinskim narodom, koji je posebno organizirala Moskva kao središte totalitarne komunističke države.

Ruski rat protiv Ukrajine također se temelji na uništenju ukrajinskog naroda, zbog čega cijeli svijet shvaća razmjere tragedije 1932.-1933. Dvadeset i osam zemalja svijeta priznalo je Holodomor kao genocid nad ukrajinskim narodom. Holodomor kao genocid su priznali i Europski parlament, PSVE, UN, UNESCO, OESS i niz drugih međunarodnih organizacija i udruga. Ne samo da Rusija službeno negira genocidnu prirodu Holodomora, već ponovno pokušava koristiti glad kao oružje u modernom ratu protiv Ukrajine.

Vlada podržala da se holodomor proglasi genocidom nad Ukrajincima

Organiziranjem Holodomora-genocida komunističke su vlasti pokušale konačno slomiti otpor Ukrajinaca za koji su se borili 1918.-21. To isto Rusija danas pokušava postići zračnim terorom i represijom na privremeno okupiranim područjima. Pretpostavka tragedije 1932-1933. bio je gubitak ukrajinske državnosti 1921. Stoga je očuvanje državnog suvereniteta jamstvo da Moskva neće moći ostvariti svoje genocidne namjere nad Ukrajincima u 21. stoljeću. A kako suvremeni svijet, uglavnom iz zemalja globalnog juga, ne bi gladovao, u Kijevu je održan Treći međunarodni summit o sigurnosti hrane.

Humanitarni program “Žito iz Ukrajine”, koji je pokrenuo predsjednik Volodimir Zelenski u studenom 2022., bio je odgovor na pokušaje Rusije da koristi glad na međunarodnoj razini blokiranjem ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda. U sklopu ovog programa, Ukrajina je isporučila više od 286.000 tona pomoći u hrani ugroženim zemljama, spasivši 20 milijuna ljudi od gladi. Srednjoročno gledano, Ukrajina može udvostručiti obujam poljoprivrednog izvoza i osigurati hranu za 600 milijuna ljudi diljem svijeta. Ukrajina, koja je doživjela Holodomor-genocid u 20. stoljeću, danas je jedan od najvećih svjetskih donatora sigurnosti hrane.

U međuvremenu, do kraja 2024. Međunarodna koalicija bespilotnih letjelica izdvojit će 1,8 milijardi eura za potporu Ukrajini. Drone Coalition pokrenut je u veljači 2024. kao platforma za unapređenje industrije dronova. Cilj koalicije je proširiti industrijsku proizvodnju FPV bespilotnih letjelica na Zapadu i u Ukrajini kako bi Oružane snage dobile asimetričnu tehnološku prednost nad neprijateljem. Nosioci koalicije su Latvija i Velika Britanija, a uglavnom okuplja 17 zemalja svijeta.

NAPAD DRONOVIMA Ukrajinci pogodili rusko zapovjedništvo u regiji Belgorod

Općenito, do kraja 2024. Ukrajina će izdvojiti, uključujući inozemnu pomoć, do 5 milijardi dolara za vlastitu proizvodnju dronova. Danas Ukrajina može proizvesti 4 milijuna dronova godišnje. Litva je odlučila izdvojiti dodatnih 10 milijuna eura za ukrajinsku proizvodnju dronova dugog dometa. Osim toga, ukrajinska vojska stavila je na raspolaganje nove američke bespilotne letjelice koje su već testirane na fronti. Neki strani stručnjaci tvrde da te bespilotne letjelice “mogu promijeniti tijek rata”. Riječ je o dronovima presretačima koje su razvile dvije vodeće američke tehnološke tvrtke — IronNet i Astrion.

Njihova tehnologija rata protiv drugih dronova pokazala je veliki potencijal za borbu u stvarnim borbenim situacijama i poboljšala inteligenciju bojnog polja. Hitchhiker je brzi dron presretač na električni pogon dizajniran za uništavanje neprijateljskih bespilotnih letjelica, poput iranskog Shaheda. Isplativiji je od konvencionalnih sustava protuzračne obrane.

Američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa da izdvoji dodatne 24 milijarde dolara za potporu Ukrajini. Planirano je da će 16 milijardi biti usmjereno na obnovu američkih zaliha oružja prebačenih u Kijev, a 8 milijardi dolara na ugovore Pentagona s tvrtkama koje isporučuju oružje Ukrajini. Bijela kuća predložila je uključivanje inicijative u rezoluciju Kongresa kako bi se izbjegla mogućnost obustave financiranja koja se očekuje sljedeći mjesec. Međutim, neki predstavnici Republikanske stranke već su izrazili kritiku takvog zahtjeva.

UDAR Rusija izvela najveći napad dronovima na Ukrajinu, velike štete na infrastrukturi

Nedavno je Joe Biden odlučio Ukrajini otpisati 4,7 milijardi dolara kredita. Ministarstvo obrane SAD-a objavilo je da će Ukrajina dobivati ​​pakete vojne pomoći gotovo svaki tjedan do sredine siječnja 2025. Time Washington želi imati vremena za prijenos vojne imovine u preostala sredstva prije kraja Bidenova mandata. Državni tajnik Antony Blinken također je izjavio da će SAD pokušati učiniti sve kako bi Ukrajina imala priliku nastaviti borbu 2025. godine.

Istovremeno, Norveška će 2025. povećati svoju financijsku potporu Ukrajini na oko 2,7 milijardi dolara. Ovo je najavio premijer Norveške Jonas Har Støre. I premijerka Danske Matte Frederiksen tijekom posjeta Kijevu najavila je novu pomoć Ukrajini u iznosu od 130 milijuna eura za ukrajinsku obrambenu industriju. Frederiksen je podsjetila da je Danska u okviru bilateralnih sigurnosnih sporazuma izdvojila 8 milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini do 2028. godine. “Danska nepokolebljivo podržava Ukrajinu i zna da Ukrajina mora dobiti ovaj rat”, rekla je. Prema njezinim riječima, ishod rata odredit će budućnost ne samo Ukrajine, već i Europe. Rekla je da Putin ne napada samo Ukrajinu, već želi i uzdrmati demokracije diljem svijeta, posebno uz pomoć Sjeverne Koreje, Irana i Kine”, napisao je.