Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr analizirao je jučerašnji masovni ruski napad na Ukrajinu, izjave Vladimira Putina iz Astane te zapadnu pomoć Ukrajini.

“Rusija je 28. studenog izvela 11. masovni napad na energetski sustav Ukrajine tijekom godine. Rusi su napali sa 188 sredstava zračnih napada, uključujući 57 krstarećih projektila Kh-101 iz strateških bombardera TU-95MS, 28 krstareći projektila Kalibr iz područja Crnog mora, 3 protuzračne vođene rakete S-300 iz područja Belgoroda, 3 vođenih zrakoplovnih projektila X- 59 iz područja Crnog mora, 97 jurišnih dronova iz okruga, Kursk, Orel, Brjansk, Primorsko-Akhtarsk i Millerovo.

Proturaketne i protuzračne snage Ukrajine oborile su 76 krstarećih projektila Kh-101 i Kalibr, 3 vođene zračne rakete Kh-59 i 35 jurišnih dronova. Još 62 bespilotne letjelice su potisnute elektroničkim ratovanjem. Rusija je napala civilnu infrastrukturu Ukrajine raketama Kalibr s kazetnim streljivom. Eksplozije su se dogodile u Kijevu, Harkovu, Lutsku, Mikolajivu, Hmjelnickom, Ivano-Frankivsku, Kropivnickom, Rivneu, Odesi, Sumi, Lavovu i Volini. Ima žrtava od raketnih udara. Napadnuta su ukrajinska energetska postrojenja. Zbog toga su uvedena izvanredna isključenja struje.

NOVI VELIKI NAPAD Više od milijun domova u Ukrajini bez struje, Rusi objavili snimke

Nakon napada sve nuklearne elektrane u Ukrajini smanjile su proizvodnju električne energije iz predostrožnosti. Rusija napade na energetski sustav prati informacijskim napadima, pokušavajući posijati očaj i strah među Ukrajincima pred “najgoru zimu”. Moskva provodi ciničnu taktiku, kombinirajući zračni teror s lažnim uvjeravanjima o spremnosti za mirno rješenje. Najbolji odgovor na ucjene agresora bit će odlučnost ukrajinskog društva.

A u to vrijeme, na sjednici Vijeća kolektivne sigurnosti ODKB-a (Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan) u Astani, glavnom gradu Kazahstana, šef Ruske Federacije Vladimir Putin zaprijetio je da će nastaviti granatirati Ukrajinu balističkim oružjem Orešnik. Prema njegovim riječima, “nema analoga” ovom oružju u svijetu i “oni se neće uskoro pojaviti”, ali u Rusiji “još uvijek postoji nekoliko spremnih za korištenje sustava sličnih Orešniku. Možemo nastaviti s testiranjem Orešnika u borbenim uvjetima, kao što je učinjeno 21. studenog. To mogu biti vojni objekti, obrambene tvrtke, centri odlučivanja u Kijevu. “Orešnik” je naziv istraživačkog rada, a sam sustav zove se “Cedar”. Ali, za udar na Dnjepar 21. studenoga ove godine Rusi su ga koristili u “nenuklearnoj verziji”.

PUTINOVA PRIJETNJA ‘Rusija bi mogla pogoditi središta donošenja odluka u Kijevu’

Rusi su trebali napraviti dva prototipa “Orešnika” do listopada o.g., a nije u stvari razgovor o serijskoj proizvodnji. Volodimir Zelenski je rekao da prijetnje ruskog predsjednika Putina korištenjem rakete Orešnik imaju za cilj ometanje mirovnih napora novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, da Putinu ne treba kraj rata. Prema Zelenskom, ruska eskalacija je pritisak Ruske Federacije da prisili SAD da pristane na njezine uvjete. Istodobno, predsjednik je naglasio da Ukrajina “shvaća sve postojeće prijetnje”.

“Rusija se pretvara u Sjevernu Koreju, a diktator Kremlja svojim prijetnjama pokazuje da želi nastaviti rat”, stoji u priopćenju ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova. “Ove prijetnje zabrinjavaju saveznike, jer se agresija Rusije širi. Riječ je o uništavanju globalne sigurnosti općenito. Počelo je s Ukrajinom, invazijom punog razmjera. I ovo je još jedan podsjetnik da se ova agresija mora okončati silom, na pravedan način i što prije, jer će se povećati i predstavljati opasnost ne samo za Ukrajinu, i ne samo za Europu, već i za cijelu Indo-Pacifičku regiju kroz suradnju s DNRK, a za Bliski istok – kroz suradnju s Iranom.”

U tom kontekstu predsjednik Ukrajine imao je telefonski razgovor s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Zelenski je zahvalio na organizaciji izvanrednog sastanka Vijeća Ukrajina-NATO-a na zahtjev Kijeva. Ukrajina očekuje odlučan i pravovremeni odgovor na rusko proširenje, posebno će se održati sastanak Vijeća Ukrajina-NATO-a na razini ministara vanjskih poslova. Ukrajine računa na dobivanje opreme za protuzračnu obranu koja može presretati rakete ovog tipa, također je važno da Ukrajina dobije poziv u NATO i da nastavi suradnju u području obrane sa zemljama Saveza. Poseban fokus razgovora je nabava dalekometnog oružja i kritična potreba prijenosa oružja iz već najavljenih paketa pomoći. Osim toga, Volodimir Zelenski i Mark Rutte razgovarali su o globalnim rizicima koje stvara unija Ruske Federacije, Irana i DNRK-a. Točnije, činjenica da Rusija prenosi svoje moderne vojne tehnologije u zamjenu za oružje.

NOVA PRIJETNJA Putin: ‘Ako Ukrajina dobije nuklearno oružje, upotrijebit ćemo sve čime raspolažemo’

Šef ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Andrij Sibiga naglasio je da Kijev plaća najveću cijenu za rat koji je započela Rusija. Pozvao je saveznike da preispitaju svoju strategiju kolektivne obrane i odmaknu se od politike reaktivnosti i odgode na politiku brze odlučne akcije s ciljem postizanja mira silom. “Koncept postizanja ‘mira snagom’ uključuje jasne ključne elemente. Prvo, to je poštivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ukrajine. Drugo, poštivanje načela “ništa o Ukrajini bez Ukrajine”. Treće, poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u. Četvrto, potpuno ukidanje ograničenja na isporuku oružja Ukrajini, kao i na uporabu tog oružja na teritoriju agresora, odnosno protiv vojnih ciljeva na teritoriju Rusije”, naglasio je ministar.

Istodobno je Europski parlament usvojio rezoluciju kojom poziva na povećanje vojne pomoći Ukrajini i jačanje sankcija EU-a protiv Ruske Federacije. Europski parlament traži od EU-a i njegovih država članica da povećaju vojnu potporu Ukrajini osiguravanjem zrakoplova, projektila dugog dometa, uključujući projektile Taurus, modernih sustava protuzračne obrane, uključujući Patriot i SAMP/T, kao i streljiva, topništva i programa obuke za Oružane snage. Europski parlament također je pozdravio odobrenje SAD-a da gađa Rusku Federaciju američkim projektilima i pozvao druge zemlje da donesu slične odluke. Članovi Europskog parlamenta pozvali su na jačanje sankcija protiv metalurškog, nuklearnog, kemijskog, poljoprivrednog i bankarskog sektora ruskog gospodarstva. Europski parlament još je jednom istaknuo kako bez Ukrajine nema pregovora o Ukrajini te je potrebno raditi na pronalaženju mirnog rješenja i postizanju što šire međunarodne potpore Kijevu”, napisao je.