Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u petak je za nacional.hr analizirao oružje kojim se Rusi koriste na napade na Ukrajinu, kao i na stav Slovačke.

“Tijekom masovnog napada na Ukrajinu 29. prosinca Rusija je koristila sve vrste projektila i bespilotnih letjelica, osim Kalibra. Neprijatelj je koristio Kinžale, balističke i krstareći rakete, S-300, bespilotne udarne letjelice, rakete X-22 ili X-32. Oko 18 strateških bombardera lansiralo je X-101/X-505. Ima žrtava i razaranja civilne infrastrukture. Stoga je novi paket američke pomoći vrlo aktualan. SAD je najavio još jedan paket vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 250 milijuna dolara. Paket pomoći uključuje dodatno streljivo za sustave NASAMS i HIMARS, topničke granate 155 mm i 105 mm; protuzračne rakete Stinger, protutenkovske rakete TOW i protutenkovske sustave Javelin i AT-4. Sjedinjene Države također će Ukrajini osigurati više od 15 milijuna komada streljiva za malokalibarsko oružje, streljiva za uklanjanje eksplozivnih prepreka, rezervnih dijelova, medicinske i druge prateće opreme. Ovo je trenutačno posljednji američki paket pomoći u 2023. godini. Očekujemo da će Kongres početkom sljedeće godine odobriti novi godišnji proračun za vojnu i financijsku potporu Ukrajini.

Oružje i druga pomoć iz SAD-a osiguravaju stabilnost Ukrajine u uvjetima sveobuhvatne ruske vojne agresije, štite živote ukrajinskih vojnika i civila. U 2024. Ukrajina će nastojati povećati obujam vlastite proizvodnje oružja i streljiva, te intenzivirati suradnju s partnerima u okviru Ramsteina. Istodobno je Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo završetak osnovne obuke ukrajinskih pilota F-16. Proces dobivanja borbenih zrakoplova F-16 od strane Ukrajine dostiže svoj cilj. Tome je prethodio višemjesečni pripremni rad unutar “zrakoplovne koalicije”. Borbena uporaba F-16 može započeti već u proljeće 2024. godine. U Ukrajini trenutno nema zrakoplova F-16. U tijeku je priprema potrebne infrastrukture i tima zrakoplovno-tehničke službe. Ruske izjave o navodnom uništenju zrakoplova F-16 u ukrajinskim zračnim lukama još su jedan primjer lažne propagande, kojom Kremlj pokušava odvratiti Ruse od njihovih poraza u Ukrajini. Slično, ruske oružane snage su “uništile” druge uzorke zapadnog oružja koje Ukrajina još nije dobila. Korištenje suvremenih borbenih zrakoplova od strane Oružanih snaga Ukrajine omogućit će bolju zaštitu ukrajinskog neba i pridonijet će uspjehu kopnenih operacija za de okupaciju teritorija koje je privremeno okupirala ruska vojska.

Prema riječima povjerenika za ljudska prava Vrhovne rade Ukrajine Dmitra Lubinca, posljednja razmjena ratnih zarobljenika obavljena je 7. kolovoza 2023. godine. Razlog obustave razmjene ratnih zarobljenika nisu poteškoće u pregovaračkom procesu. To je proračunat, svrsishodan stav Kremlja. Rusija ne žuri vratiti “svoje” vojnike iz zarobljeništva, jer su oni za nju “topovsko meso” koje je davno “otpisano”. Moskvu zanimaju samo određene kategorije zatvorenika: piloti, vojnici Kadirova, zapovjednici, djelatnici specijalnih službi itd. Takav dodatni teret ne treba ni Ukrajini. Kijev se strogo pridržava normi međunarodnog humanitarnog prava u pogledu postupanja s ratnim zarobljenicima, nastojeći ih se što prije riješiti, u zamjenu za povratak ukrajinskih zarobljenika kući. Neprijatelj koristi faktor ratnih zarobljenika kako bi pokušao destabilizirati ukrajinsku pozadinu. Rusi tjeraju ukrajinske zatvorenike da zovu svoje rođake i potiču ih na prosvjed. Ukrajina svakodnevno radi na deblokadi procesa razmjene (idealno po formuli “svi za sve”), koristeći različite pristupe utjecaja na Rusku Federaciju.

Premijer Slovačke Robert Fico iz nekog je razloga izjavio da će se protiviti ulasku Ukrajine u NATO, jer bi to bio “početak Trećeg svjetskog rata”. Kijev je zahvalan Slovačkoj za svu pruženu pomoć. Bratislava je dala značajan doprinos podršci slobodi i stabilnosti Ukrajine, spašavajući živote Ukrajinaca. U tom kontekstu nedosljedno se čini nepodržavanje Fica ulasku Ukrajine u NATO. Da se Ukrajina i Zapad nisu oduprli pritisku Rusije i prihvatili Putinov ultimatum o vraćanju NATO-a na razdoblje iz 1997., Slovačka se danas ne bi osjećala tako samouvjereno pred prijetnjom ruske agresije. Slovačka 1999. godine, jedina od Višegradske četvorke, nije primljena u NATO zbog nedostatka volje da postane dio euroatlantskog prostora. Žalosno je što nakon takvog iskustva sama Bratislava obećava blokadu euroatlantskih integracija susjedne Ukrajine.

Treći svjetski rat ne približava se aktivnom pomoći Ukrajini, već naprotiv, politikom umirivanja agresora. Moskva računa samo na snagu, a velikodušne geste doživljava kao slabost neprijatelja. Fico više voli da “Ukrajina i Rusija pregovaraju 10 godina nego da se bore 10 godina”. Međutim, on iz nekog razloga ne uzima u obzir Putinovu patološku nevoljkost da odustane od planova za okupaciju Ukrajine. Međutim, Opća skupština UN-a usvojila je ažuriranu rezoluciju kojom se osuđuje rusko kršenje ljudskih prava na privremeno okupiranim područjima Ukrajine. Opća skupština UN-a najreprezentativniji je međunarodni glas koji dosljedno podržava Ukrajinu. Ovo nije prvi put da međunarodna zajednica bilježi teška kršenja ljudskih prava od strane Rusije. Diktatura Kremlja prezire ljudska prava i dostojanstvo. Ažurirana rezolucija Opće skupštine UN-a osuđuje postupke Ruske Federacije i poziva Moskvu ne samo da zaustavi prisilnu deportaciju ukrajinske djece i civilnih talaca u Rusiju, već i da omogući njihov trenutni povratak u domovinu. Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje Putina i “dječjeg pravobranitelja” Ruske Federacije Ljvovu-Belovu zbog deportacije ukrajinske djece. Odluke Opće skupštine imat će ne samo moralne, već i političke posljedice, jer zadaje smjernice politike država članica i međunarodnih organizacija prema državi agresoru”, napisao je.

​