Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr  analizirao je sastanak šefova država i vlada u Davosu vezano za ukrajinsku mirovnu formulu koju je predložio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

“Dana 14. siječnja ove godine u Davosu je održan četvrti sastanak savjetnika šefova država i vlada zaduženih za pitanja nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa vezano za ukrajinsku mirovnu formulu. „Formula mira“ koju je predložio predsjednik V. Zelenski kvintesencija je želje Ukrajine za okončanjem rata, kao i potpuno realan plan prevladavanja ruske agresije. Četvrti sastanak skupine savjetnika bio je logičan nastavak trećeg sastanka na Malti koji je održan u listopadu prošle godine. Tada su sudionici događaja razmatrali prvih pet točaka Formule. Sada se razmatralo sljedećih pet točaka Formule, koje se ukupno sastoje od deset. Rad se nastavlja, a ovoga puta u raspravu su uključeni predstavnici 81 države i međunarodnih organizacija.

Novih pet točaka “Formule mira”

U Davosu je skupina savjetnika radila na sljedećim točkama: povlačenje ruskih trupa, uspostava pravde, ekološka sigurnost, sprječavanje eskalacije i potvrda završetka rata. Službeni Kijev još je jednom istaknuo da neće pristati na zamrznuti sukob. Uostalom, to je neprihvatljivo za ukrajinsko društvo i neće pridonijeti postizanju dugoročnog, pravednog mira. Na sastanku u Davosu sudionici su razradili opsežan plan daljnjih akcija za provedbu “Formule mira”, a posvetili su pozornost i dogovoru o formatu Globalnog mirovnog samita.

Također, u Davosu je ukrajinska strana započela bilateralne pregovore s Rumunjskom o sklapanju bilateralnog sigurnosnog sporazuma. Rumunjska je postala deveta zemlja koja je započela bilateralne sigurnosne pregovore s Ukrajinom. Sigurnosna jamstva iz Bukurešta posebno će ojačati obranu od ruske agresije u crnomorskoj regiji, koja je strateški važna kako za Ukrajinu tako i za mnoge istočnoeuropske zemlje. Konsolidacija partnerskih država važna je za zaustavljanje ruske ofenzive i sprječavanje ponovljenih napada Ruske Federacije. Rat Moskve protiv Kijeva izazvao je niz negativnih posljedica za europsko i svjetsko gospodarstvo. Stoga će sigurnosna jamstva Ukrajini pomoći da se izbjegne destruktivni utjecaj Rusije na mnoge druge zemlje. Prijetnja ruske agresije posebno se nadvija nad drugim zemljama u regiji, s obzirom na nastojanja Kremlja da nastavi s pokušajima destabilizacije Moldavije. Dakle, pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini od strane Rumunjske stvara povoljne sigurnosne uvjete za dvije susjedne zemlje u isto vrijeme. Bilateralni sigurnosni pregovori potvrđuju nepokolebljivu potporu partnerskih država neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, kao i njezinom europskom i euroatlantskom putu. Potpora Ukrajine u borbi protiv agresora koji je započeo najveći rat u Europi nakon Drugog svjetskog rata važna je za očuvanje kontinentalne sigurnosti i sprječavanje još većeg rata.

Ukrajinski front

Istodobno, rusko zapovjedništvo pod svaku cijenu nastavlja nastojati preuzeti inicijativu i postići uspjeh na ukrajinskom frontu. Međutim, ti pokušaji ostaju neuspješni. Obrambene snage Ukrajine pokazuju sposobnost uništavanja čak i udaljenih i složenih ciljeva na zemlji, moru i u zraku: stožera, brodova, zrakoplova. Važan događaj bilo je uništenje neprijateljskog aviona A-50 i oštećenje drugog – Il-22M11 iznad površine Azovskog mora. A-50 je ruska letjelica za radarsko otkrivanje i kontrolu dugog dometa, zahvaljujući kojoj Rusija usmjerava napade svojih udarnih zrakoplova i otkriva ukrajinske zrakoplove na nebu. Ovo je trenutno drugi gubitak ili oštećenje tako skupog zrakoplova kao što je A-50. Prije toga, sličan zrakoplov onesposobili su bjeloruski partizani u zrakoplovnoj bazi Mačulišči u veljači prošle godine.

A-50 je vrlo složen i specifičan borbeni zrakoplov. Neprijatelj više nije u stanju nadoknaditi svoje gubitke, s obzirom da ih u arsenalu Ruske Federacije ima manje od deset, a Moskva nikada nije naučila proizvoditi nove. Drugi pogođeni zrakoplov, Il-22M11, zaštićena je stanica za kontrolu zraka koja je djelovala uz A-50 tijekom neprijateljskih zračnih napada na Ukrajinu. Iako je ovaj zrakoplov uspio sletjeti u zapaljenom stanju na aerodrom, više se ne može oporaviti. Ovo je također drugi gubitak Il-22M od strane Rusije tijekom rata. Prvi takav avion oborili su borci PVK “Vagner” tijekom Prigožinove pobune u ljeto prošle godine tijekom marša na Moskvu. Uništeni A-50 možemo nazvati i zračnim radarom, radi se o letjelici koja skenira područje do 600 kilometara, gdje vidi sve zračne ciljeve. U isto vrijeme, nekoliko takvih letjelica često operira u zračnom prostoru. To pomaže Rusiji u otkrivanju zračnih ciljeva bilo koje vrste na teritoriju Ukrajine. Informacije se prenose u stvarnom vremenu na isti Il-22 ili na druge kontrolne točke. Osim toga, došlo je do najveće istovremene likvidacije značajne skupine stručnjaka ruskih Zračno-svemirskih snaga, što bi moglo biti do 15 visokokvalificiranih stručnjaka letačkog osoblja. Uništenje spomenuta dva zrakoplova olakšat će oružanim snagama borbu za zaštitu zračnog prostora Ukrajine”, napisao je Levčenko.