Svjetski dan hrane obilježava se 16. listopada. Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tradicionalni je izvoznik hrane u pristupačnoj cjenovnoj kategoriji. Naša zemlja ne samo da zarađuje od izvoza poljoprivrednih proizvoda, već daje značajan doprinos očuvanju globalne prehrambene sigurnosti. Ukrajinska hrana isporučuje se diljem svijeta u sklopu humanitarnih programa, navodi u analizi za nacional.hr u ponedjeljak bivši ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levčenko.

Ruska vojna agresija nanosi ogromnu štetu poljoprivrednom sektoru, potkopavajući sposobnost Ukrajine da opskrbljuje strana tržišta pristupačnom hranom. Ruska Federacija blokira ukrajinske morske luke, napada lučku infrastrukturu, namjerno uništava skladišta žitarica – kako bi spriječila ukrajinski izvoz. Moskva koristi faktor gladi u svijetu kao oružje za postizanje svojih političkih ciljeva. Unatoč ruskom povlačenju iz “sporazuma o žitu” i blokadi, Ukrajina ulaže značajne napore u nastavak opskrbe stranih tržišta hranom: zajedno s partnerima uspostavila je novi morski koridor i razvija kopnenu logistiku.

Crnomorske luke Ukrajine, unatoč granatiranju, postupno vraćaju svoju funkcionalnost: povećava se broj brodova natovarenih žitom. Naime, prije dva dana u luke Velike Odese uplovila su 3 nova teretna broda. Rusija jednostavno nije sposobna za potpunu pomorsku blokadu. U Sevastopolju je 13. listopada pogođen još jedan ruski brod “Pavel Deržavin”, koji je teško oštećen, a pogođen je i tegljač. Mornaričke bespilotne letjelice u službi Oružanih snaga Ukrajine spriječile su prisutnost ruskih ratnih brodova u Sevastopolju, koji postupno se prebacuju u Adler i Novorosijsk na crnomorskoj obali Kavkaza. Ruska crnomorska flota izgubila je više od polovice svog vojnog potencijala od ruske invazije na Ukrajinu. U isto vrijeme, tijekom prošlog mjeseca, 28 teretnih brodova napustilo je luke Velike Odese – oni su izvezli više od 1.300.000 tona ukrajinskog žita. Rusija više ne može diktirati svoje uvjete u Crnom moru – pokazalo se da je moć njezine flote mit. Međutim, teroristička država ne zaustavlja raketne i bespilotne napade na lučku infrastrukturu Ukrajine, pa njezina zaštita mora biti pojačana. Putinov cilj je stvoriti globalnu glad. Rakete dugog dometa i sustavi protuzračne obrane za Oružane snage glavni su preduvjet za očuvanje ukrajinskog žitnog koridora, koji trenutno funkcionira bez sudjelovanja Rusije. ATACMS, rakete Taurus, kao i vođene dalekometne GLSDB zračne bombe omogućit će učinkovito gađanje vojnih ciljeva duboko u ruskoj pozadini, prvenstveno brodova i sustava protuzračne obrane. Flota terorističke države na Crnom moru mora biti uništena – o tome ovisi sigurnost plovidbe u sjeverozapadnom dijelu njezinih voda.

​Oslobađanje Crnog mora od ruskog ropstva nemoguće je bez povratka Krimskog poluotoka Ukrajini. Krim je međunarodno priznati teritorij Ukrajine. Bez deokupacije poluotoka nemoguće je govoriti o uspostavljanju pravde i provedbi načela međunarodnog prava. Rusija sustavno krši prava stanovništva privremeno okupiranog Krima. Oni nelojalni okupaciji – i stvarni i izmišljeni – brutalno su progonjeni. Ruska okupacija Krima posebno pogađa religiozne muslimane, koje okupacijske vlasti označavaju kao teroriste i osuđuju na neviđene zatvorske kazne. Suprotno Ženevskim konvencijama, Rusija mobilizira građane Ukrajine na okupiranom Krimu u svoje oružane formacije i tjera ih da se bore protiv Ukrajine. Privremeno okupirani Krim poslužio je kao odskočna daska za punu rusku invaziju na kopnenu Ukrajinu. Bez povratka poluotoka pod ukrajinsku kontrolu, postojat će prijetnja da se ovaj scenarij ponovi. Rusija sustavno napada kopneni dio Ukrajine s područja privremeno okupiranog Krima. Tijekom 9 mjeseci 2023. godine s područja Krima i susjednih voda lansirano je: 230 jedinica krstareći projektila morskog baziranja tipa „Kalibar“ (26 projektila mjesečno); 590 udarnih bespilotnih letjelica tipa “Shahed-136/131” (65 mjesečno); 40 balističkih projektila tipa Iskander; 17 P-800 Onyx protu brodskih projektila. Ovakvi postupci Kremlja i njegovog čelnika Vladimira Putina terorističke su prirode.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) usvojila je 13. listopada rezoluciju kojom se Rusija priznaje kao diktatura i poziva države članice da ne priznaju Putina kao legitimnog predsjednika nakon što mu istekne mandat u proljeće 2024. godine. Putinov režim je uzurpirao vlast i nepromijenjeno vlada Rusijom više od 20 godina. Za to je vrijeme u Ruskoj Federaciji uništena prava politička oporba, a građanska prava znatno sužena. Nakon što je uništio svu opoziciju unutar Ruske Federacije, Putin po svojoj volji započinje krvave ratove i prijeti svijetu nuklearnom katastrofom. Bez uklanjanja s vlasti diktatorskog režima u Kremlju, Rusija će nastaviti s agresijom i biti izvor nepredvidivih prijetnji. Odbijanje da se prizna Putinov legitimitet nakon 2024. snažan je signal međunarodne zajednice o neprihvatljivosti Putinizma i drugih diktatura. PACE je također podržao odluku o uhićenju Putina po nalogu Međunarodnog kaznenog suda, jer zločinci zaslužuju biti kažnjeni.