Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u ponedjeljak je za nacional.hr analizirao je predsjedničke izbore u Rusiji koji će se održati sljedeće godine i na kojima se Putin ponovno kandidirao. 

U noći 11. prosinca ove godine Rusija je još jednom napala Ukrajinu, ovaj put koristeći 18 iranskih bespilotnih letjelica Shahed-134 i 8 balističkih projektila. Sve mete uništila je ukrajinska protuzračna i proturaketna obrana. Stanovnici Kijeva i predstavnici stranih veleposlanstava ponovno su čuli eksplozije na nebu iznad glavnog grada Ukrajine. Rusija se vratila prošlogodišnjoj taktici nanošenja štete ukrajinskoj kritičnoj infrastrukturi. Agresorska država svjesno gađa civilne objekte, boreći se protiv civilnog stanovništva i mirnih gradova. Kremlj se i na ovaj način pokušava osvetiti za poraze na bojnom polju jer u više od godinu i pol dana rata ruska vojska nije uspjela ostvariti svoje strateške ciljeve.

Učinkovitost rada ukrajinske protuzračne obrane i proturaketnih sustava dokazuje da Oružane snage maksimalno koriste mogućnosti zapadnog oružja, ponekad i 100%. Ruske tvornice rade u tri smjene, proizvode bespilotne letjelice kamikaze, krstareći i balističke projektile za teroriziranje Ukrajinaca. Jedan od neprijateljskih ciljeva je iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu pa su Kijevu potrebna suvremenija sredstva raznih vrsta za zaštitu neba, uključujući srednjeg i dugog dometa. Stabilnost Ukrajine pred ruskom agresijom pitanje je sigurnosti i stabilnosti Europe, jer humanitarna kriza, koju Rusija pokušava stvoriti, prijeti negativnim posljedicama za cijeli kontinent.

Vodeći tešku borbu s ruskim trupama, Ukrajina nastavlja svoj put prema ostvarenju svojih ciljeva europskih integracija. Predsjednik Ukrajine potpisao je 9. prosinca  izmjene i dopune zakona o nacionalnim manjinama koje je usvojila Vrhovna Rada. Reforma sfere zaštite nacionalnih manjina bila je jedan od uvjeta za početak pregovora o pristupanju Ukrajine EU. Ukrajinski parlament pokazao je koheziju i konstruktivnost: odluka je usvojena ustavnom većinom od 317 glasova. Usvojeni zakoni zadovoljavaju europske standarde i istodobno ne predstavljaju prijetnju povratku rusifikacije.

Mađarskoj nacionalnoj manjini u Ukrajini zajamčena su ista prava koja Mađarska jamči svojim nacionalnim manjinama u vlastitoj državi. Stoga je tražiti više od druge strane nego što dajete u ovom pitanju za Mađarsku jednostavno nekorektno i nerealno. Reakcija službene Budimpešte na zakonodavno jačanje zaštite nacionalnih manjina u Ukrajini trebala bi postati trenutak istine: brine li službena Budimpešta doista o osiguranju prava manjina na svom teritoriju i prava etničkih Mađara u inozemstvu ili je blokada Ukrajine u Europskim integracijama provedena kako bi se zadovoljio Kremlj i ispunio Putinov nalog.

Službeni Kijev se nada da će tijekom summita Europskog vijeća u Bruxellesu 14. i 15. prosinca biti donesena pozitivna odluka o početku pregovora o pristupanju Ukrajine EU. Moguća blokada Mađarske samo će uništiti postojeći sustav odlučivanja u EU i zahtijevat će djelovanje u vezi s izvedivosti ostanka u europskoj obitelji naroda otvorenih pristaša Kremlja i plaćenika Vladimira Putina. I sam Putin sebe smatra vječnim vođom ruskog naroda.

Došavši na vlast daleke 2000. godine, ne želi je izgubiti ni tjedan dana. Vladimir Putin je 9. prosinca ove godine objavio svoju namjeru da se ponovno kandidira na predsjedničkim izborima u Ruskoj Federaciji u ožujku 2024. godine. Suprotno zdravom razumu, Putin se peti put natječe za predsjednika. Njegov autoritarni režim nepromijenjeno vlada Rusijom više od 20 godina. Pohlepa Putina i njegovog okruženja za vlašću tjera ga da uz pomoć kontroliranih medija i administrativnih resursa ponovno zauzme mjesto šefa države. Zato Putin mrzi zapadne vrijednosti, koje ograničavaju mandat svake osobe na najvišoj javnoj dužnosti na dva mandata. U Rusiji već dugo nema uvjeta za transparentne i konkurentne izbore: svi Putinovi konkurenti su ili zastrašeni ili u zatvoru, neki su ubijeni, ostali protjerani u inozemstvo. Kremlj ne skriva da ovi izbori “nisu demokracija, nego skupa birokracija”, kako je rekao Putinov tajnik za medije Dmitrij Peskov.

Njihov cilj je jednostavno pridobiti stanovništvo da dokaže svoju lojalnost tiraninu i primitivno glasa za njega. Pa pokazati svijetu da većina Rusa navodno podržava diktatorov politički kurs. A ako kojim slučajem ne bude dovoljno glasova za Putina, zato postoje središnja i lokalna izborna povjerenstva, u kojima su ljudi provjereni od režima, koja će objaviti rezultate koji su potrebni Kremlju. Pod Putinovim režimom Rusija se brzo degradirala i pretvorila se u totalitarnu državu, koja je u međunarodnoj izolaciji i masovno uništava svoje i strane građane u ratovima.

Međunarodna zajednica ima sve zakonske razloge ne priznati legitimitet ruskih izbora 2024. Jedan od tih razloga je prisilno sudjelovanje u takozvanom “glasovanju” građana Ukrajine koji se nalaze na teritorijima koje je privremeno okupirala Ruska Federacija. To je kršenje važećih normi i načela međunarodnog prava i pokušaj da se legalizira okupacija teritorija Ukrajine koje je privremeno zauzela ruska vojska kao nezakonita aneksija. Moskva smatra da joj održavanje nezakonitih izbora na tim okupiranim teritorijima daje pravo da ih okupira na duže vrijeme. Zato bi svjetska zajednica već sada trebala reći čvrsto “ne” ruskom tiraninu, koji će se ponovno pokušati pseudo izabrati za predsjednika Rusije i na ukrajinskom teritoriju.

Putin mora zauvijek shvatiti da je njegov teritorij kao tiranosaurusa samo Ruska Federacija.